Zemni plin ipak nije tako povoljan kako se čini

Autor 30.5.2011. u 06:00

Zemni plin ipak nije tako povoljan kako se čini

Sjedinjene Američke Države se u zemni plin uzdaju kao spas od fosilnih goriva i globalnog zatopljenja, no moguće je da nije toliko čist koliko zagovaratelji tvrde. Iako proizvodnja zemnog plina raste, a Washington ga javno promiče kao glavni adut energetske budućnosti zemlje, dva istraživanja koja će tek biti objavljena najavljuju da ćemo užurbanim razvojem novih izvora zemnog plina vjerojatno više zagrijati Zemlju nego iskapanjem i izgaranjem ugljena.

Naime, metan, glavni sastojak zemnog plina, oslobađa se u atmosferu u znatno većim količinama nego što se ranije mislilo pa se iz izvora škriljevca ispušta 7,9 posto plina putem ciljane ventilacije i izgaranja ili curenjem iz labavih cijevi. To svakako poništava najvažniju prednost zemnog plina, a to je oslobađanje manje količine ugljikovog dioksida nego što je slučaj s drugim fosilnim gorivima.”Tvrdnja da je zemni plin bolji od ugljena u pogledu ispuštanja stakleničkih plinova stalno se ponavlja, a nije utemeljena”, kaže Robert Howarth, profesor ekologije i biologije na Sveučilištu Cornell u državi New York te voditelj jednog od spomenutih istraživanja. “Prije nego što vlade i industrija krenu u snažno širenje proizvodnje zemnog plina, trebali bi barem provesti bolja mjerenja.”Mark Whitley, viši izvršni direktor sektora za inženjerstvo i tehnologiju u tvrtki Range Resources, koja se bavi bušenjem naftnih izvora, kaže da su gubici istaknuti u Howarthovoj analizi previsoki. “Govorimo o golemim brojkama”, kaže. “Nema smisla da se odreknemo trilijuna kubičnih metara plina. Mi se takvim poslom ne bavimo.” Na zemni plin danas se grije polovica američkih kućanstva, no kako se razvijaju novi načini iskorištavanja zaliha zemnog plina, proizvodnja će vrlo vjerojatno drastično porasti. Brojni donedavno nedostupni i bogati izvori plina na velikim dubinama danas su na raspolaganju korisnicima diljem zemlje. Samo na takav oblik nestandardne proizvodnje plina odlazi čak četvrtina ukupne proizvodnje u SAD-u, kako stoji u posljednjem izvješću Administracije za informiranje o energetici. Očekuje se da će do 2035. godine udio takvog oblika proizvodnje porasti na 45 posto.

Rad na bušotinama i plinovod zemnog plina Rad na bušotinama i plinovod zemnog plina Zemni plin smatra se čistim zato što tijekom izgaranja ispušta manju razinu ugljikovog dioksida, čak upola manje nego što se ispušta izgaranjem ugljena i 30 posto manje nego izgaranjem nafte. No, nitko se dosad nije pozabavio stupnjem ispuštanja na razini čitavog proizvodnog ciklusa, to jest od točke kad se podzemni izvor počne iskorištavati do krajnjeg odredišta. Curenje metana već je odavno velik problem jer znatno jače zadržava toplinu iako se u atmosferi raspršuje brže nego ugljikov dioksid. U nedavno objavljenom radu Nasina Instituta Goddard za svemirska istraživanja stoji da se spojem metana s nekim aerosolnim česticama uvelike pojačava snažan utjecaj metana kao stakleničkog plina. Kad se sve uzme u obzir, zaključuju Howarth i njegovi suradnici, staklenički otisak zemnog plina dobivenog iz škriljevca mogao bi biti najmanje 20 posto veći od otiska ugljena po jedinici energije.David Hughes, geolog s Instituta za energetska i klimatološka istraživanja iz Kalifornije, na temelju Horwathovih izračuna zaključio je da bi se zamjenom ugljena za zemni plin kao izvora temeljne proizvodnje električne energije povećalo ispuštanje stakleničkih plinova. Nezavisna novinska organizacija ProPublica u svojem je izvještaju objavljenom u siječnju istaknula da je Američka agencija za zaštitu okoliša procijenila da se distribucijom zemnog plina oslobađa dvostruko više metana nego što se ranije smatralo.

Chris Tucker, glasnovornik Energy in Depth, koalicije nezavisnih proizvođača nafte i zemnog plina, odbacuje tvrdnje Roberta Horwatha i smatra njegov rad pobunom protiv metode hidrauličkog lomljenja, nestandardnog procesa lomljenja struktura škriljevca putem visokotlačnog ubrizgavanja vode, pijeska i kemikalija. David Hawkins, ravnatelj programa praćenja klimatskih promjena pri Vijeću za zaštitu prirodnih resursa, kaže da bi nadzorna tijela mogla prisiliti tvrtke koje obavljaju bušenja da smanje istjecanje metana, no, kaže, industriji se često više isplati pustiti metan da slobodno istječe.Također napominje da nije poznato koliko točno metana istječe te da se istraživanja, poput onog Roberta Horwatha, temelje na premalom broju podataka da bi se moglo reći kako je rezultat precizan i konačan.”Radi se o golemoj industriji koja stalno raste i jednostavno nemamo dovoljno podataka da bismo mogli zaključiti da se crpljenje zemnog plina obavlja unutar dozvoljenih granica zagađenja”, dodaje Hawkins.

The New York Times

Autor 30.5.2011. u 06:00

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija