Donatella Di Cesare: ”Demokratski” skvadrizam

Donatella Di Cesare
Autor 16.5.2022. u 12:14

Izdvajamo

  • “Oni koji se bore protiv čudovišta moraju paziti da i sami ne postanu čudovište”, piše Nietzsche. Danas to vrijedi više nego ikad. Pazite da ne postanete ideološki cenzori, dogmatski inkvizitori u ime demokracije. Nikad nisam izdala svoje filozofske knjige. Danas su mi više nego ikad filozofske koordinate bitne da se orijentiram u tragičnim događajima ovih dana. Uvijek sam pisala o nasilju, ratu, Evropi. Ali i o krizi istine. Ponosna sam na velike filozofske škole iz kojih dolazim, ponosna sam na poštovanje koje uživam među svojim studentima i kolegama. I sretna sam što predajem na univerzitetu kao što je Sapienza u Rimu, gdje je sloboda časne i smjerne rasprave kruh svagdašnji. Vjerovala sam da je potrebno izaći van akademskih granica. Nisam uzela u obzir da sam još uvijek žena u zemlji u kojoj javni prostor gotovo posvuda zauzimaju muškarci koji su, povrh toga, nedavno stavili zasljepljujuću kacigu. No, neću se dopustiti zastrašiti ni novinarskim skvadrizmima (aktivnostima fašističkih odreda u Italiji od 1921-1925, prim. prev.) ni podmuklim političkim porukama. Tješim se podrškom velikog dijela javnog mnijenja.

Povezani članci

Donatella Di Cesare: ”Demokratski” skvadrizam

Donatella Di Cesare – Foto: Twitter

Proteklih sam se dana, zbog raznih signala, prisjetila riječi fizičara Carla Rovellija koji je, s pozicija sličnih mojim o ovom ratu, rekao da se sprema nešto gadno, prepoznajući nemogućnost intervencije u javnom prostoru… Nalazim se u Švicarskoj, na jednom filozofskom skupu, kako bih održala predavanje pod naslovom ”Filozofi i eksperti. Sukob u polisu”. Dakle, i u drugim se zemljama također raspravlja o kontroverznoj i pomalo uznemirujućoj figuri eksperta. Jer, ako su kompetencije prijeko potrebne, eksperti koji se predstavljaju podacima i tablica o političkim temama poput rata riskiraju lišiti građane odgovornosti i potkopati demokraciju. Protuotrov za moć eksperata jest filozofija, sa svojom radikalnom sposobnošću da obraća pažnju na alternativu, da ukaže na široku viziju. Upravo ono što danas nedostaje politici. Napisala sam to već u knjizi O političkom pozivu filozofije, u kojoj kritički preuzimam neke od teza Hannah Arendt. Vrijeme je da se filozofija vrati u polis. Stoga posljednjih mjeseci nikad nisam prestala intervenirati kako bih osudila ratnu propagandu, naglasila kompleksnost scenarija i vrlo ozbiljne rizike sukoba.

Ne znam jesam li ja ta koja provocira kad govorim o “aneksiji” Švedske i Finske NATO-u ili sama provokacija leži u prijedlogu koji dolazi u tako delikatnom trenutku. Moj tvit, u kojem sam napisala: Prerana aneksija Švedske i Finske NATO-u bila bi daljnja eskalacija, izazov Ruskoj Federaciji, ratni čin dok se pretvaramo da govorimo o miru. Prije strahova Šveđana i Finaca postoji potreba za suživotom evropskih naroda, a napose moj prethodni članak ”Evropa kao protagonist mira”, pojašnjavaju moj stav. Filozofija u koju vjerujem nužno je radikalna i treba uvijek provocirati. O jednoj riječi može se raspravljati, međutim, izraz “aneksija” uzet je kao naknadni izgovor za napad velikih razmjera protiv mene, pokrenut od strane anonimnog korisničkog računa bliskog Demokratskoj stranci (ljevice), a koji su, napad, ponovno lansirali političari i novinari. Kao da sam počinila zločin! Žao mi je što je dnevnik Corriere della sera, u kojem sam godinama pisala, postao novina s čijih se naslovnica kolumnisti rugaju i vrijeđaju ne-svrstane. Kakva sloboda izražavanja! Kakvo demokratsko poštivanje ideja drugih!

“Oni koji se bore protiv čudovišta moraju paziti da i sami ne postanu čudovište”, piše Nietzsche. Danas to vrijedi više nego ikad. Pazite da ne postanete ideološki cenzori, dogmatski inkvizitori u ime demokracije. Nikad nisam izdala svoje filozofske knjige. Danas su mi više nego ikad filozofske koordinate bitne da se orijentiram u tragičnim događajima ovih dana. Uvijek sam pisala o nasilju, ratu, Evropi. Ali i o krizi istine. Ponosna sam na velike filozofske škole iz kojih dolazim, ponosna sam na poštovanje koje uživam među svojim studentima i kolegama. I sretna sam što predajem na univerzitetu kao što je Sapienza u Rimu, gdje je sloboda časne i smjerne rasprave kruh svagdašnji. Vjerovala sam da je potrebno izaći van akademskih granica. Nisam uzela u obzir da sam još uvijek žena u zemlji u kojoj javni prostor gotovo posvuda zauzimaju muškarci koji su, povrh toga, nedavno stavili zasljepljujuću kacigu. No, neću se dopustiti zastrašiti ni novinarskim skvadrizmima (aktivnostima fašističkih odreda u Italiji od 1921-1925, prim. prev.) ni podmuklim političkim porukama. Tješim se podrškom velikog dijela javnog mnijenja.

Preveo s italijanskog Mario Kopić

Donatella Di Cesare, Aria di squadrismo “democratico” contro chi dissente, Il Fatto Quotidiano, 16.5.2022.

 

Donatella Di Cesare
Autor 16.5.2022. u 12:14