INTERVJU: LJUBINKO MITROVIĆ: NOSIOCI JAVNIH FUNKCIJA BI SVAKAKO TREBALI OTVORENIJE ISTUPITI U ZAŠTITI PRAVA LGBT OSOBA

tačno.net
Autor 24.12.2015. u 13:19

INTERVJU: LJUBINKO MITROVIĆ: NOSIOCI JAVNIH FUNKCIJA BI SVAKAKO TREBALI OTVORENIJE ISTUPITI U ZAŠTITI PRAVA LGBT OSOBA

Posljednji u nizu intervjua sa tri ombudsmena/ke BiH koji objavljujemo je razgovor s ombudsmenom za ljudska prava Ljubinkom Mitrovićem. Prof. dr. Ljubinko Mitrović je rođen 23. augusta 1958. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci 17. juna 1981. godine. Magistrirao je decembra 1998. godine na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci, a doktorirao po prvi put juna 2005. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta UNION u Beogradu, a zatim i drugi put, juna 2012. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Nišu. Trenutno je biran u zvanje vanrednog profesora za uže naučne oblasti Krivično pravo i krivično procesno pravo, te Upravno pravo i uprava. Učestvovao je u radu komisija za izradu desetak zakonskih tekstova (ističu se Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku i Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom). Objavio je preko 160 naučnih i stručnih radova, s tim da je objavljivao i izlagao svoje radove u zemlji i inostranstvu. Takođe, objavio je samostalno ili u koautorstvu 23 knjige. Imenovan je za Ombudsmena Bosne i Hercegovine 17. novembra 2015. godine na period od šest godina.

Razgovarao: Ajdin Tinjak, lgbt.ba
Foto: ombudsmen.gov.ba

LGBT.ba: Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Borislav Bojić, nakon nedavnog susreta s posebnim izaslanikom State Departmenta za ljudska prava LGBT osoba Randyem Berryem, izjavio je da je Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH zadužena da sačini specijalni izvještaj o položaju LGBT osoba u BiH, koji će biti polazna osnova za izradu zakonskih prijedloga kojima se uređuje oblast prava i položaja LGBT populacije. U kojoj fazi je izrada Izvještaja, ko radi na njemu i kada se može očekivati finalna verzija?

MITROVIĆ: Analizirajući statističke podatke kojima raspolaže Institucija Ombudsmena BiH, a koji ukazuju na porast broja predmeta koji se odnose na diskriminaciju po osnovu polne orijentacije u periodu od 2009. godine do danas, Institucija ombudsmena je stava da ima potrebe za sačinjavanjem specijalnog izvještaja koji bi detaljno analizirao stanje pristupa pravima LGBT populacije u Bosni i Hercegovini. Stoga, a svakako shvatajući neophodnost sačinjavanja jednog takvog izvještaja, Institucija ombudsmena izražava spremnost da pristupi izradi istog. Problem nastaje u smislu obezbjeđenja potrebnih materijalnih sredstava nužnih za to, te postojanja kvalitetnih ljudskih resursa u vidu stručnih saradnika čiji su ekspertiza i vrijeme neophodni za stvaranje jednog ovakvog detaljnog i sistematskog dokumenta i jedni od osnovnih preduslova za stvaranje kvalitetnog izvještaja.

U svakom slučaju, sa svojim trenutnim kapacitetima Institucija ombudsmena ne može odgovoriti ovom zadatku, a da se rad na ovom poslu ne odrazi na ostala postupanja Institucije, po pojedinačnim žalbama, čime bi se značajno usporile redovne aktivnosti Institucije ombudsmena kao centralne institucije za zaštitu ljudskih prava.

Cijeneći značaj izrade predmetnog izvještaja, Institucija ombudsmena je tokom jula 2015. godine uputila prijedlog posebnog projekta iz ove oblasti različitim međunarodnim organizacijama, te stranim ambasadama, svakako kao potencijalnim donatorima, s ciljem obezbjeđenja sredstava za angažovanje dodatnog osoblja u Odjelu za eliminaciju svih oblika diskriminacije, i po dobijanju pozitivnog odgovora pristupiće se izradi pomenutog izvještaja.

LGBT.ba: Kada se govori o “izradi zakonskih prijedloga”, koji su to zakoni koje treba mijenjati i koje, eventualno nove zakone, bi trebalo donijeti kako bi pripadnici/e LGBT zajednice bili/e ravnopravni/e u zakonodavnom sistemu BiH?

MITROVIĆ: Trenutno, čini se nužnim usvojiti izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH u pogledu adekvatnog tretiranja krivičnih djela počinjenih iz mržnje (a kako je to urađeno u Republici Srpskoj), i u tom smislu, Institucija ombudsmena je tokom 2013. godine uputila Inicijativu Parlamentu Federacije BiH za usvajanje izmjena ovog zakona. Čini se takođe nužnim poraditi i doraditi i ostale tzv. kaznene zakone.

LGBT.ba: Tema – istopolni brak, još jedan o problema koji se smatra krucijalnim u segmentu LGBT prava. Kako zakonski riješiti problem istospolnih zajednica kada znamo da smo u velikoj mjeri patrijarhalno društvo s izraženim predrasudama i stereotipima?

MITROVIĆ: Najveći problem, kao i kod svih drugih vidova diskriminacije, jeste spremnost konkretnog društva da odbaci stereotipe i predrasude, te da bude tolerantnije prema pojavama koje nisu u skladu sa stavovima većine, ali upravo u tome se ogleda nivo dostignute kulture ljudskih prava.

LGBT.ba: Uzmimo hipotetički da su zakonska rješenja usklađena s pravima LGBT osoba. Smatrate li da smo mi dovoljno osviješteno društvo koje će prihvatiti npr. održavanje parade ponosa? Zakon u ovom slučaju nije problem, ali…?

MITROVIĆ: Uspostavljeni sistem društvenih vrijednosti i stepen tolerancije je kod nas takav da je odnos prema drugom u najmanju ruku neutralan, a često i nasilan. To onda proizvodi i ispade prema različitim grupama koje su u manjini ili prema pojavama koje nisu u skladu sa stavovima većine.

Policijske strukture zadužene za održavanje reda imaju prvenstvenu obavezu da reaguju u ovakvim situacijama (i one će to, siguran sam, i uraditi), a sudovi imaju mogućnost izricanja težih kazni za krivična djela počinjena iz mržnje.

U svemu ovome, važno je, dakle, pronaći učinioce ove kategorije kaznenih delikata (krivičnih djela, ali i prekršaja), posebno radi njihovog odvraćanja od budućih napada sličnog karaktera, ali i slanja jasne poruke javnosti da je nasilje prema LGBT populaciji neprihvatljivo.

LGBT.ba: Na početku ste mandata Ombudsmena za ljudska prava. Možete li nam u najkraćem odgovoriti šta su to prioriteti Vašeg djelovanja na toj funkciji, šta ste zatekli, a šta očekujete na kraju mandata kada su u pitanju prava LGBT osoba?

MITROVIĆ: Na funkciji Ombudsmena za ljudska prava BiH nalazim se tek 20-tak dana i prosto sam “zatrpan” nizom informacija o raznim, pa čak i konkretnim vidovima kršenja ljudskih prava. Uz to, približavamo se novogodišnjim praznicima, odnosno kalendarskom kraju godine kada su prioriteti u radu izrade godišnjih izvještaja, zatim strategija i planova za sljedeću godinu, a tu su i neizbježni novogodišnji prijemi, susreti, protokoli i slično. No, ono što Vam mogu obećati odnosi se na visok stepen saradnje i njeno ostvarenje u kontaktima sa mnom, moju korektnost i otvorenost, te svakako obavezu da ću svaki kvalitetan prijedlog, prije svega nevladinog sektora, koji je usmjeren na povećanje senzibilnosti u radu sa LGBT populacijom, uzeti u obzir.

LGBT.ba: Ko bi prema Vašem mišljenju u narednom periodu trebao puno više uraditi kada je riječ o pravima manjinskih grupa, prvenstveno misleći na LGBT osobe? Mediji, nevladine organizacije, političari…?

MITROVIĆ: Stava sam da je položaj LGBT osoba posljednjih nekoliko godina značajno bolji u odnosu na desetak i više godina unazad. To se prije svega odnosi na otvorenost organizacija civilnog društva u odnosu na ovu tematiku, posebno u dijelu zagovaranja, promocije, aktivizma i prisutnosti u medijima. S druge strane, nosioci javnih funkcija bi svakako trebali otvorenije istupiti u zaštiti prava LGBT populacije, povodom pojedinačnih incidenata, ali i generalno, jer živimo i dalje u relativno konzervativnom društvu u kojem je prisutan jak uticaj vjerskih organizacija. Uloga medija je takođe izuzetno značajna i o tome nema zaista nikakvog spora.

tačno.net
Autor 24.12.2015. u 13:19

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija