Lica diskriminacije: obrazovanje i Romi u BiH

tačno.net
Autor 25.4.2014. u 12:24

Lica diskriminacije: obrazovanje i Romi u BiH

Dekada Roma završava se 2015. godine. I pored budžetskih izdvajanja i akcionih planova, tek 10% romske djece završi srednju školu, a tek polovina od toga ih nađe posao.

”Jedno od troje romske djece školske dobi u BiH još uvijek ne pohađa osnovno obrazovanje. Jedno od četvero romske djece ima pristup srednjoškolskom obrazovanju. Vjerovatnoća da će prekinuti školovanje je veća ako se radi o djevojčici. Jedna od tri djevojčice će roditi prije nego što napuni 18 godina”, navodi se u istraživanju o položaju romske populacije u BiH sprovedenom 2011-2012. godine.

Obrazovni sistem u BiH nema posebne planove i programe koji bi podržali i pomogli obrazovanje romske djece. Ali, postoji Akcioni plan BiH o obrazovnim potrebama Roma koji je u julu 2010. usvojilo Vijeće ministara BiH.Sredstva za obrazovanje se ne izdvajaju iz državnog budžeta, već je ta oblast u potpunosti prebačena na entitetska i kantonalna ministarstva, te distrikt Brčko.

I opet, problem je novac – jer sredstva koja se izdvajaju iz nadležnih ministarstava nisu dovoljna da podrže upis, pohađanje i završetak škole sve romske djece.

Živinice, Tuzla i Bijeljina su općine sa najvećim brojem romske populacije. Mnoge romske porodice iz ovih mjesta su  napustile BiH zajedno sa djecom, koja su samim tim prekinula školovanje. Tokom 2012-13 jedna trećina upisane djece je tako napustila školu. Napredak nije postignut ni uključivanjem u predškolske ustanove.”Budžetska sredstva za upis u predškolsko su obezbjeđena samo u opštini Bijeljina i u 2012. samo 25-oro djece je bilo uključeno u obavezno predškolsko obrazovanje”, navode u organizaciji Otaharin iz Bijeljine.

Nešto je bolja situacija u Tuzlanskom kantonu.  Mehmed Mujić, predsjednik udruženja Evropski put Roma navodi da je na području TK 2013/2014.godine upisano 800 djece u osnovne škole i 70 u srednje. Do sada je na ovom kantonu oko 180  Roma završilo srednju školu, a troje ih je na fakultetu. ”Taj broj bi bio i veći, ali se mnoga djeca i roditelji stide svog identiteta, pa se kao Romi izjašnjavaju samo kod nas u uredu, ali na školskim spiskovima ne”, tvrdi Mujić.

”Bilo je slučajeva napuštanja osnovnog obrazovanja, naročito u sedmom i osmom razredu, a kao razlozi se navode odlazak u inostranstvo, naročito zemlje EU, te teška socijalno ekonomska situacija”, kaže Mujić, no smatra da je u bh. školski sistem uključeno više romske djece nego u ostalim evropskim zemljama i da  upravo Tuzlanski kanton prednjači u odnosu na druge kantone.

Dodatni problem u obrazovanju Roma jeste i ”prelabavo tumačenje pozitivne diskriminacije u mnogim školama’‘, kako tvrdi Boris Pupić, član Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH. 

”Dešavalo se da veliki broj romske djece završi školu, ali sa lošim ocjenama i slabim znanjem. Prije tri godine pojavila se inicijativa od udruženja Roma u Tuzlanskom kantonu da se  više ne čini ‘medvjeđa usluga’ jer su porodice počele primjećivati kod svoje djece da ništa ne znaju i da djeca kada im roditelji govore da uče, kažu da ne moraju učiti jer će svakako završiti školu samim tim što su Romi. S lošim ocjenama upišu i slabiju srednju školu, te nakon nekog vremena uvide da je škola besperspektivna i ispisuju se”, objašnjava on.

Također, problem je i naviknuti stariju djecu koja su propustila određene godine školovanja na školu i školske obaveze. Udruženje Budi moj prijatelj je radilo na resocijalizaciji romske djece koja po prvi put kreću u školu. ‘‘Radilo se na lokacijama gdje su Romi iz Butmira bili premješteni. To nije bio skup projekat i dao je odlične rezultate. Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo prepoznalo je ovaj projekat pa sada u nekim školama profesori koji su bili na birou rade dopunsku nastavu sa tom djecom”, kaže Pupić.

Dugoročni cilj Revidiranog akcionog plana za obrazovanje Roma jeste očuvanje i promoviranje romskog jezika, kulture i historije. Prema dostavljenim podacima nadležnih ministarstava 1.188 romske djece (62,43%) koja su uključena u osnovno obrazovanje govori romski jezik. No, ne postoje udžbenici, niti nastava na romskom jeziku.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice izradilo je dokument Smjernice za prepoznavanje socijalno isključenih kategorija djece u BiH  – set preporuka za nadležna ministarstva i lokalne vlasti koje se tiču zdravstvene zaštite, socijalne uključenosti, obrazovanja, itd.  Jedna od predviđenih aktivnosti je i osnivanje dnevnih centara, u kojima bi se kroz treninge i savjetodavnu pomoć pomoglo majkama da shvate značaj obrazovanja djece. Time bi se i najmlađoj djeci omogućilo da se rano uključe u obrazovni sistem.

Kako bi se osigurala kvota upisa romske djece u srednje škole ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske je dalo pismenu saglasnost za upis osmoro romske djece u srednje škole, koja nisu imala dovoljan broj bodova, direktno se pozivajući na Revidirani akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma (RAP).  Šef Odjela za obrazovanje Brčko Distrikta, pozivajući se na RAP, uputio je dopis srednjim školama u Brčko Distriktu zahtijevajući obavezan upis za svu romsku djecu koja su se prijavila za upis u srednje škole. Ovih primjera nema u Federaciji BiH.

Prema Izvještaju o primjeni Revidiranog akcionog plana BiH o obrazovnim potrebama Roma lokalna zajednica izdvaja budžetska sredstva za 21% romskih učenika u srednjim školama za nabavku udžbenika i prevoz. Lokalna zajednica izdvaja i stipendije za manji broj romskih učenika i studenata.

Situacija nije bolja ni u zemljama Evropske unije, gdje romska djeca imaju slabije rezultate u školama, i gdje su često suočeni sa diskriminacijom i segregacijom. Istraživanje koje je sproveo Fond Otvoreno društvo u 6 evropskih zemalja (Bugarska, Mađarska, Latvija, Litvanija, Rumunija i Slovačka) pokazalo je da samo 42 % romske djece završava osnovnu školu u poređenju sa prosjekom od 97,5% za generalnu populaciju širom EU.

Nedostatak pristupa kvalitetnom obrazovanju kasnije se odrazi i na tržište rada, na kome su Romi i Romkinje slabije obučeni i kvalifikovani za pronalazak posla. Evropska strategija je postavila cilj da do 2020. godine 75% EU građana, dobi od 20 do 64 godine, bude zaposleno u odnosu na dosadašnjih 68,8%. Za Rome, stopa zaposlenosti je vidljivo manja.

Novim Revidiranim akcionim planom u BiH za zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje i socijalnu zaštitu – koji još uvijek nije usvojen – su predviđena i sredstva za obrazovanje i do(pre)kvalifikacije Roma. Tako bi se iz donatorskih izvora za sprovođenje edukacije iz poduzetništva trebalo osigurati oko 76.000 KM godišnje, a program obuke za poslodavce trebalo bi da se finansira iz budžeta službi za zapošljavanje u iznosu od 45.000 KM godišnje.

tačno.net
Autor 25.4.2014. u 12:24

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija