Nasilje nad novinarkama u BiH u porastu, u 2019. zabilježeno 19 slučajeva

BHJA
Autor 7.7.2020. u 12:11

Nasilje nad novinarkama u BiH u porastu, u 2019. zabilježeno 19 slučajeva

Foto: European Journalism Observatory – EJO

Novinarke u Bosni i Hercegovini većinom ne prepoznaju nasilje ili napade na njih kao rodno motivirane jer nisu dovoljno osviještene i educirane o svojim pravima i različitim pojavnim oblicima mobinga, diskriminacije i pritisaka, pokazalo je istraživanje Udruženja/udruge BH novinari o medijskim slobodama i sigurnosti novinara/ki u BiH u 2019. godini.

Prema riječima Milice Samardžić, koordinatorice aktivnosti Mreže novinarki u BiH, napadi, prijetnje i drugi oblici kršenja prava novinarki manifestiraju se na drugačiji način nego kod njihovih muških kolega – karakteriziraju ih brutalnost, uvrede na račun fizičkog izgleda, govor mržnje i diskriminatorna retorika, te dugotrajna i ciljana usmjerenost na određenu osobu, često kroz online nasilje i organizirane “hajke” na društvenim mrežama.

U 2019. godini Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari zabilježila je ukupno 19 slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarkama. Posebno drastični napadi i prijetnje bili su protiv novinarke Kristine Ljevak iz Sarajeva (govor mržnje, prijetnje smrću, nacionalna netrpeljivost), blogerice i spisateljice Martine Mlinarević iz Mostara (govor mržnje, prijetnje smrću, seksualno uznemiravanje putem društvenih mreža), novinarke Vanje Stokić iz Banje Luke (uznemiravanje policije RS-a) te Melihe Smajkić iz Mostara (fizički napad tokom snimanja na radnom zadatku).

Baza slučajeva Linije za pomoć novinarima pokazuje da novinarke vrlo često napadači vrijeđaju aludirajući na njihov fizički izgled: „polovnjače“, „prostitutke“, „nakaze“, kao i „k..ve“, „kučke“ i sl. Posebno zabrinjava činjenica da veliki broj ovakvih uvreda dolazi od političara i državnih zvaničnika na svim nivoima vlasti.

Pored toga što su izložene različitim oblicima diskriminacije u društvu, što se odražava i na njihove mogućnosti da svoje profesionalne zadatke obavljaju slobodno i bez pritiska, žene u medijima već godinama se bore da unutar profesije ostvare ravnopravan položaj s muškarcima. O tome govori i podatak da žene zauzimaju manje od 30% rukovodećih pozicija u bh. medijima. Udio žena na pozicijama direktorica u medijima je 25,3%, a muškaraca 74,7%. Najmanji procenat žena je na direktorskim pozicijama u televizijskom sektoru: 15,8%. Prema podacima iz istraživanja „Žene i mediji: zaposleice i upravljačke strukture“ autora Amera Džihane, na pozicijama glavne i odgovorne urednice najveći broj žena nalazi se u radijskom sektoru (44,7%), a najmanji u online medijima (21,7%).

Mediji u kojima su radni uvjeti dobri, plaće redovne, a prava žena se poštuju, više su izuzetak nego pravilo. Mnoge mlade novinarke kada tek počnu raditi nailaze na seksizam na radnom mjestu, a zbog neiskustva i nepoznavanja vlastitih prava ne znaju kako se tome suprotstaviti. Čak 83,7% ispitanica smatra da je mobing nad novinarkama dijelom ili u potpunosti prisutan u medijima u BiH, pokazala je interdisciplinarna studija o položaju novinarki u BiH autorica Zarfe Hrnjić Kuduzović, Zlatiborke Popov Momčinović i Amele Delić.

Slučajevi mobinga prijavljuju se Liniji za pomoć novinarima i ombudsmanima za ljudska prava, ali ne i nadležnim sudovima, zbog nepovjerenja u pozitivan ishod sudskih postupaka.

Zbog učestalih napada na njih, BH novinari su inicirali i osnovali Mrežu novinarki s ciljem edukacije novinarki, urednica i studentica novinarstva o rodnim politikama, ravnopravnosti i jednakom pristupu uredničkim, menadžerskim i upravljačkim pozicijama, zagovaranja poštivanja prava novinarki i drugih medijskih djelatnica, te pružanja pravne i psihosocijalne pomoći novinarkama čija se prava krše.

(Podaci iz izvještaja „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u Bosni i Hercegovini 2019“ koji će biti objavljen uskoro)

BHN , Sarajevo, 07/07/2020

BHJA
Autor 7.7.2020. u 12:11

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija