Arktik bi uskoro mogao postati prava plinska komora

Povezani članci

• Aerodrom u San Francisku zabranjuje upotrebu plastičnih flašica za vodu
• Izgradnja vjetroelektrane Podveležje počinje u četvrtom kvartalu ove godine
• BiH bez deponije za opasni otpad
• Kina i SAD nisu postigle sporazum o klimatskim promjenama
• Pripremi se za najgore, Evropo – do kraja stoljeća, superoluje će pogoditi i tvoje obale
• Poker oko Amazonije

Među mnogobrojnim problemima koji bi mogli biti izazvani globalnim zagrijavanjem čini se da će biti dodan još jedan, a taj bi mogao značajno izmijeniti prirodnu sredinu na Arktiku. Naime, iz morskih dubina će na površinu uskoro izbiti milijuni kubnih metara metana.

Stručnjaci Tomskog politehničkog sveučilišta otkrili su da je u blizini obale Rusije na Ledenom oceanu značajno porastao proces topljenja podvodnog vječnog leda.

Sam po sebi, proces topljenja podvodnog vječnog leda, kako tvrde znanstvenici, potpuno je bezopasan. Međutim, daljnji prirodni mehanizmi koje on može sa sobom povuči,  smrtonosni su za cjelokupni okoliš: na površinu bi mogle izbiti ogromne rezerve smrtonosnog plina metana.

Ove uznemirujuće nalaze znanstvenika potvrđuju i podaci koje su prikupili tijekom arktičke ekspedicije provedene 2016. godine, zajedno sa znanstvenicima sa Pacifičkog oceanološkog instituta, Instituta za oceanologiju i Instituta za atmosfersku fiziku.

Najnoviji podaci o stanju podvodnog vječitog leda bazirani su na činjenici da je osnovni dio leda u  priobalju Istočnog Arktika čitav, što isključuje mogućnost destabilizacije hidrata metana koji se nalaze ispod njega.

Međutim, nedavna mjerenja su pokazala da se topljenje vječnog leda zbiva mnogo brže, brzinom do 18 centimetara godišnje. A to već garantira formiranje kanala za izlazak plina na površinu.

“Izgledi su razočaravajući. Zbog toga što dio toka metana iz sedimenata u vodi na morima Istočnog Arktika može varirati od nekoliko miligrama do desetine i stotine grama po kvadratnom metru na dan. A to već dva do četiri puta nadilazi osnovne koncentracije izmjerene na našem planetu“, objašnjava profesorica sa katedre geologije i mineroloških istraživanja Tomskog univerziteta Natalija Šahova.

Oslobađanju metana na površinu pomaže ne samo topljenje vječnog leda već i veliki broj vanjskih faktora. Grebeni leda i ledene sante koji se kaotično kreću u plitkoj vodi imaju neku vrstu “efekta pluga” i formiraju na dnu brazde dubine do šest metara i dužine nekoliko stotina kilometara. I ove brazde na nekim mjestima dostižu razinu naslaga metana.

Tomski znanstvenici se nadaju da će rezultati istraživanja pomoći i biti iskorišteni za sigurnije bušenje arktičkog priobalja prilikom proizvodnje ugljikovodika, jer omogućavaju predviđanje vjerojatnosti masivnog izbacivanja metana.

croenergo.eu