Podaci izvještaja australijske fondacije Minderoo

Dvadeset kompanija proizvodi 55% svjetskog plastičnog otpada

Sandra Laville
Autor 18.5.2021. u 18:26

Dvadeset kompanija proizvodi 55% svjetskog plastičnog otpada

Foto: Pixabay

Indeks proizvođača plastičnog otpada identifikuje one koji pokreću klimatsku krizu s proizvodnjom djevičanskog polimera.

Dvadeset kompanija odgovorno je za proizvodnju više od polovine cjelokupnog svjetskog plastičnog otpada za jednokratnu upotrebu, čime podstiču klimatsku krizu i stvaranje ekološke katastrofe, otkriva novo istraživanje.

Među globalnim kompanijama odgovornim za 55% svjetskog plastičnog otpada, nalaze se i državne i multinacionalne korporacije, uključujući divove nafte i plina te hemijske industrije, podaci su nove sveobuhvatne analize.

Indeks proizvođača plastičnog otpada (The Plastic Waste Makers Index) prvi put otkriva kompanije koje proizvode polimere koji postaju odbačeni plastični predmeti, od maski za lice do plastičnih vrećica i boca, koje na kraju svog kratkog života zagađuju okeane ili bivaju spaljene ili bačene na deponiju.

Australija je 2019. proizvela 59 kg jednokratnog plastičnog otpada po osobi.

Australija se nalazi i na listi zemalja koje proizvode najviše plastičnog otpada za jednokratnu upotrebu po glavi stanovnika, te se nalazi ispred Sjedinjenih Američkih Država, Južne Koreje i Velike Britanije.

ExxonMobil je najveći zagađivač plastičnim otpadom za jednokratnu upotrebu, doprinoseći globalnoj planini otpada sa5,9 miliona tona, zaključuje analiza australijske fondacije Minderoo sa partnerima među kojima su Wood Mackenzie, London School of Economics i Stockholmski institut za životnu sredinu. Najveća kompanija za hemikalije na svijetu, Dow, sa sjedištem u SAD-u, stvorila je 5,5 miliona tona plastičnog otpada, dok je kinesko preduzeće za naftu i plin, Sinopec, stvorilo 5,3 miliona tona otpada.

Jedanaest kompanija ima sjedište u Aziji, četiri u Evropi, tri u Sjevernoj Americi, jedna u Latinskoj Americi i jedna na Bliskom Istoku. Njihovu proizvodnju plastike finansiraju vodeće banke, među kojima su glavni Barclays, HSBC, Bank of America, Citigroup i JPMorgan Chase.

Barclays Bank posudila je više od tri milijarde dolara proizvođačima polimera za jednokratnu plastiku.

Plastika za jednokratnu upotrebu izrađuje se gotovo isključivo od fosilnih goriva, što je pokretač klimatske krize, a budući da su to neki od najtežih predmeta za recikliranje, stvaraju se globalne otpadne planine. Samo 10 – 15% plastike za jednokratnu upotrebu se reciklira globalno svake godine.

Analiza pruža dosad neviđen uvid u mali broj petrohemijskih kompanija i njihovu finansijsku potporu koje proizvodegotovo sav plastični otpad za jednokratnu upotrebu širom svijeta.

Al Gore, ekolog i bivši američki potpredsjednik, rekao je da revolucionarna analiza otkriva kako kompanije za fosilna goriva žure da se prebace na proizvodnju plastike jer se dva njihova glavna tržišta – transport i proizvodnja električne energije – dekarboniziraju.

“Budući da se većina plastike proizvodi od nafte i plina, proizvodnja i potrošnja plastike postaju značajan pokretač klimatske krize”, rekao je Gore.

“Štaviše, plastični otpad koji nastaje – posebno od plastike za jednokratnu upotrebu – gomila se na deponijama, uz puteve i u rijekama koje ogromne količine otpada nose u okean.”

Očekuje se da će do 2050. godine plastika činiti 5 – 10% emisija stakleničkih plinova.

“Ekološka katastrofa ukazuje: Većina nastalog plastičnog otpada za jednokratnu upotrebu završit će kao zagađenje u zemljama u razvoju s lošim sistemima upravljanja otpadom”, rekli su autori izvještaja. „Predviđena stopa rasta ponude ovih djevičanskih polimera … vjerovatno će zadržati nove, kružne modele proizvodnje i ponovne upotrebe ‘bez novca’ i bez regulatornog podsticaja.“

U izvještaju se navodi da je industriji plastike širom svijeta desetljećima bilo dopušteno raditi s minimalnim propisima i ograničenom transparentnošću. “Te su kompanije izvor krize koju danas imamo sa plastikom za jednokratnu upotrebu: njihova proizvodnja novih ‘djevičanskih’ polimera iz sirovina nafte, plina i ugljena nastavlja uzmi-napravi-baci dinamiku ekonomije plastike.”

Izvještaj kaže da ovo podriva prelazak na kružnu ekonomiju, uključujući proizvodnju recikliranih polimera iz plastičnog otpada, ponovnu upotrebu plastike i upotrebu zamjenskih materijala. Samo 2% plastike za jednokratnu upotrebu napravljeno je od recikliranih polimera u 2019. godini.

“Zagađenje plastikom jedna je od najvećih i najkritičnijih prijetnji s kojom se suočava naša planeta”, rekao je dr. Andrew Forrest AO, predsjednik Fondacije Minderoo. “Trenutna perspektiva pogoršava se i jednostavno ne možemo dopustiti da ovi proizvođači plastike dobivene iz fosilnih goriva nastave raditi bez ikakvog nadzora. Budući da nam se okeani guše i plastika utječe na naše zdravlje, moramo vidjeti čvrstu intervenciju proizvođača, vlada i svijeta finansija kako bismo prekinuli ciklus neaktivnosti.”

The Guardian

Sandra Laville
Autor 18.5.2021. u 18:26

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija