Hidroenergetika u BIH: Pojedinci bliski vladajućim partijama će nam uskoro privatizirati rijeke

tačno.net
Autor 31.10.2018. u 10:46

Hidroenergetika u BIH: Pojedinci bliski vladajućim partijama će nam uskoro privatizirati rijeke

Foto: klix.ba

„Kontinuirano, na simpozijima energetike namjerno se izostavlja negativan utjecaj na okoliš. Šta će se desiti sa vodama prve kategorije koja je za piće, što će biti sa endemskim vrstama, kako građani u BiH mogu finansirati privatne projekte, ko će sanirati nastalu štetu za trideset i više godina i u konačnici zašto Europa ruši mini hidroelektrana, a naša država ih sad pravi.“ Oliver Arapović

Podsjećamo nedavno je u sklopu Internacionalnog sajma RENEXPO® BiH održana međunarodne konferencije: Hidroenergija u BIH – Male hidroelektrane na kojoj je Sabina Hadžiahmetović iz HEIS-a – Institut za hidrotehniku Sarajevo je kazala kako BiH raspolaže sa značajnim hidro resursima.

Prema podacima iz Strategije voda BiH hidropotencijal je 6.800 MW, od čega je iskorišteno oko 35% po kapacitetu, odnosno oko 38 % u odnosu na maksimalnu proizvodnju električne energije.

“Prema strateškom planu za Federaciju procijena je da je to najniža iskorištenost u Evropi. U RS-u podaci govore da su hidroenergetski potencijali značajni, te također nedovoljno iskorišteni. Bruto hidro tehnički potencijal koji pripada RS-u iznosi 10.000 GW godišnje, od čega je u postojećim hidroelektranama iskorišteno oko 3.000 GW godišnje. Najveći dio neiskorištenog potencijala u RS-u pripada planiranim hidroenergetskim objektima”, kazala je Hadžiahmetović.

Navela je kako u ovom sektoru postoje veliki problemi, kada su u pitanju investicije u oblasti malih hidroelektrana gdje postoji nedostatak u komunikaciji i nedovoljno znanje nadležnih pri izdavanju dozvola.

Nenad Djukić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a govoreći o Regionalnoj strategiji za održivi razvoj hidroelektrana Zapadnog Balkana je kazao kako bi dobar dio investicija u ovaj potencijal treba da se ostvari u BiH u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana.

Kazao je kako na slivu rijeke Save ima najviše projekata koji bi se mogli dobro iskoristiti.

Na ove navode reagovao je predsjednik Ekološka udruga Majski cvijet, Oliver Arapović.

Arapović naglašava da se ovakvim porukama svjesno nastoje plasirati netačne informacije o razvoju BIH kroz izgradnju niza novih mini hidroelektrana.

„Svjesno se želi uništiti sve i tračak nade koji leži u prirodi i u prirodnim resursima. Izgleda slijedi nam priča ista kakvu smo doživjeli sa privatizacijom društvenih poduzeća koje je desetljećima stvarao narod, a završila su u rukama pojedinaca. Radnici su otjerani kući, takvu istu sudbinu doživjeti ćemo sa našim prirodnim resursima. Mi fokus moramo staviti na naše rijeke koje imaju veliki potencijal kao osnovni resurs za život, a to je voda za piće, turističkom-sportsko rekreativni sektor i kao i druge grane privrede vezanim u sličnim oblastima.”

Arapović smatra da su najave o budućoj proizvodnji dodatnih 10.000 GW sati godišnje zastrašujuće zbog očiglednog korištenja zastarjele tehnologije.

„Za koga se pravi struja, kakve benefite će imati ovaj narod i ko će profitirati od uništenja rijeka. Pitam se ako je to toliko profitabilno zašto onda ova država ne pravi hidroelektrane, a ne privatnici koji su veoma bliski političkim strankama na vlasti. Morate znati da mini hidroelektrane po našim zakonima spadaju u obnovljive izvore energije što znači da građani ove države isplaćuju vlasnicima hidroelektrana novčane poticaje.“

Arapović naglašava i da su poruke koje dolaze sa ovakvih skupova o masovnom zapošljavanju građana kroz realizacije projekata izgradnje mini hidroelektrana apsolutni nonsens.

„Zašto se podmeće javnosti priča o novim zapošljavanjima kada je na tim MHE sve automatizirano i vrlo malo ima zaposleni najviše 1-2 čovjeka. Obmanjuje se javnost kroz priču o porastu proizvodnje električne energije u BiH. Mi u ovom trenutku jednu četvrtinu koja je višak izvozimo. Zašto tu električnu energiju ne usmjerimo za finalne proizvode u industriji i otvaranju novih radnih mjesta u BiH. Zašto struju jeftino prodajemo kao sirovi proizvod u Europi, isto to radimo i sa drvetom. Izvozimo trupce, a uvozimo namještaj po 10-20 puta većoj cijeni. BiH ima samo 2% zaštićenih područja, a prosjek u modernoj Europi je od 17-19%. Prokockamo li ovu šansu ,budućim pokoljenjima nećemo imati što ostaviti.“

tačno.net
Autor 31.10.2018. u 10:46