Hrvatski znanstvenici otkrili što se u moru događa nakon požara

Povezani članci

• Råbjerg Mile: Putujuća dina u Danskoj
• Tarzan – čovjek majmun – na Balkanu
• Mister After
• NOĆNI LJUDI
• Sarajevo i jutros među najzagađenijim gradovima na svijetu
• I JOVO I ANTE KAŽU BANIJA

Znanstvenici Instituta za Oceanografiju i Ribarstvo, foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Jadranska obala ljeti je posebno sklona požarima, a pirogene čestice koje dospijevaju na morsku površinu ujedno su i važan izvor hranjivih tvari. Istraživanjem gornjeg sloja morske površine kod otoka Prvića prvi put je otkriven odgovor planktonske zajednice na intenzivne episode otvorenog požara, kazali su iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

Kako navode iz ovog Instituta, svaki požar u zrak ispušta pirogene čestice i aerosol koji dospijevaju u okoliš, pa tako i na morsku površinu koja može biti udaljena i više stotina kilometara od opožarenog područja. Te čestice su posebno važan izvor hranjivih tvari za područja u kojima nema drugih izvora potrebnih za primarnu i sekundarnu proizvodnju, poput srednjeg Jadrana koji oskudijeva hranjivima.

Neuston, odnosno planktonski organizmi koji naseljavaju milimetarski površinski sloj mora, direktno su izloženi sunčevom zračenju i atmosferskim utjecajima, te brzoj promjeni okolišnih uvjeta. „Taj granični mikrosloj poveznica je mora i atmosfere i važan za procese izmjene tvari i energije između dva okoliša. Neuston prvi reagira s atmosferskim donosom različitog podrijetla”, pojasnila je dr.sc. Ana Vrdoljak Tomaš, poslijedoktorandica Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

Autorica rada Ana Vrdoljak Tomaš. Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Suradnjom hrvatskih institucija na HRZZ projektu BiREADI IP-2018-01-3105 kojeg vodi dr. sc. Sanja Frka Milosavljević s Instituta Ruđer Bošković prvi put su u površinskim slojevima mora zajedno mjerene gustoće planktona različitih metaboličkih strategija uzduž otoka Prvića tijekom pola godine. Jadransko more, kao tipičan mediteranski okoliš, idealno je za provođenje ovog tipa istraživanja jer su za vrijeme mjerenja zabilježena tri intenzivna požara.

„Naša studija dokumentira veliki utjecaj otvorenih požara na neuston te naglašava njihov odgovor u ekstremnim uvjetima“, kazala je dr. Vrdoljak Tomaš, autorica znanstvenog rada objavljenog u prestižnom časopisu Science of The Total Environment. Za očekivati je da će se uslijed klimatskih promjena povećati učestalost i ozbiljnost požara, posebice zbog dužih sušnih razdoblja, te je stoga važno brzo ustanoviti i procijeniti utjecaj ovih ekstremnih događaja na vrlo ranjiva obalna područja.

U Laboratoriju za mikrobiologiju splitskog Instituta u novije vrijeme posebno su u fokusu istraživanja fotoheterotrofnih bakterija zbog dodatne mogućnosti dobivanja energije iz sunčevog svjetla. „Na značajan donos hranjivih soli požarom blizu otoka Prvića prvo su odgovorili mikroorganizmi, posebice fotohetorofi koji su činili gotovo 30% prokariotske populacije, te su izmjerene visoke koncentraciju klorofila kao indikatora fitoplanktona. Dva tjedna nakon požara zabilježili smo visoke brojnosti članova fitoplanktona. Proučavani mikroorganizmi, iako oku nevidljivi, odgovorni su za više od polovice proizvodnje kisika na Zemlji“, dodala je dr. Vrdoljak Tomaš.

Na kraju su iz Instituta istakli da je mikrobna zajednica u površinskom sloju mora pokazala iznimno brz odgovora na promjene u morskom okolišu, u ovom slučaju povezane s požarima. Zajedno s većim fitoplanktonom nameće se kao odličan pokazatelj promjena u morskom ekosustavu. Ovaj brzi odgovor planktonske zajednice na intenzivne epizode otvorenih požara predstavlja bitnu smjernicu u razumijevanju ekologije morskog okoliša.