Klimatske promjene ugrožavaju faunu okeana
Povezani članci
- Prijeti nam ekološka katastrofa: Obični ljudi je mogu spriječiti
- Požar kod Boračkog jezera i dalje aktivan
- Građani tuže Ministarstvo okoliša i turizma zbog proširenja deponije Uborak
- Lošinjski kamp prvi je u Hrvatskoj dobio bijelu zastavu, simbol čistoga mora
- Vjetroelektrana na Podveležju se gradi “punom parom”, u toku betoniranje temelja
- Odlomio se veliki komad leda na Grenlandu, otapanje se dešava brže od očekivanog
Zbog globalnog zagrijavanja i zagađenja, količina planktona se smanjuje, a posljedice se osjete u prehrambenom lancu
Više od milijardu ljudi na svijetu zavisi od hrane izvađene iz okeana. Zbog prekomjernog ribolova, ribe je sve manje, a sve više problema zbog globalnog zagrijavanja.
Uz obalu Perua nalazi se jedno od područja najbogatijih ribom u svijetu, u što je zaista teško povjerovati kad vidite okolne otoke, slične pustinji, puna golih litica koje se uzdižu nad valovima.
Ali velika jata morskih ptica nagovještavaju šta se krije ispod površine, javlja iz Lime Nick Clark, novinar Al Jazeere.
Kad se približite otoku Palomino, vidite spektakularan prizor. Kolonija morskih lavova dokaz je da pacifičke vodene struje duž ove obale prema površini nose vodu bogatu hranjivim tvarima, osiguravajući ishranu za brojne morske vrste. Ali tu je jedan problem.
Pomorski biolog Yuri Hooker je kazao: “Jedan od najvećih problema jeste to što ovaj ekosistem zavisi od jata inćuna, a ona zavise od planktona. Međutim, zbog globalnog zagrijavanja i acidifikacije, količina planktona se smanjuje, a posljedice toga osjete se u cijelom prehrambenom lancu.”
Poremećena ravnoteža
Ukratko, rast količine karbon-dioksida u atmosferi znači isto i u morima, a to remeti prirodnu ravnotežu – ravnotežu bez koje kolonije poput ove ne mogu opstati.
“Nevjerovatan prizor se može vidjeti i to samo nekoliko sati vožnje čamcem od Lime, grada sa deset miliona stanovnika”, javlja Clark.
A tih deset miliona ljudi treba prehraniti. Glavna riblja tržnica u Limi pruža uvid u produktivnost u peruanskim vodama.
Čini se da je količina školjki manja nego ranije – posljedica acidifikacije, baš kao i u drugim svjetskim morima.
Trgovac Abil Vargas je rekao: “Školjki je sve manje. Trenutno se vrši veliki pritisak na okeane, zbog čega je dostupno sve manje morskih plodova. Također, školjke su nekada bile velike, a sada su znatno manje.”
Hemijski sastav okeana možda se mijenja brže nego što mu se vrste mogu prilagoditi, što bi moglo dovesti do izumiranja nekih od njih.
“Kiselost okeana povećava se nevjerovatnom brzinom. Taj proces je brži od bilo čega što je planeta doživjela u 60 miliona godina”, ocijenila je Carol Turley iz Pomorske laboratorije u Plymouthu.
Zalihe ribe već su pri kraju u mnogim dijelovima svijeta. A klimatske promjene stvaraju još veći pritisak i dodatno ugrožavaju bogati život okeana.