Ko truje zrak u Bosni i Hercegovini? Lista 10 najvećih prikazuje najgore industrijske zagađivače

Arnika i EKO Forum Zenica
Autor 17.6.2019. u 11:50

Ko truje zrak u Bosni i Hercegovini? Lista 10 najvećih prikazuje najgore industrijske zagađivače

ArcelorMittal Zenica, Termoelektrana Tuzla i hemijska industrija u Lukavcu. To su bili glavni krivci za industrijsko zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini posljednjih godina. Međutim, prema nedavnoj analizi, podaci koje su dostavili zagađivači puni su grešaka i javnost nema pristup potpunim informacijama o njihovom utjecaju na okoliš. Također, nekoliko možda čak i gorih zagađivača sakrivaju podatke o emisijama od javnosti [1]. Nisu dostupni ni podaci iz jednog dijela države gdje se također nalaze značajni zagađivači, kao što su termoelektrane Gacko, Stanari i Ugljevik. Stručnjaci pozivaju institucije da ratificiraju Protokol o PRTR-u i provedbu važećih zakona.

Top liste deset najvećih zagađivača koji doprinose istinski užasnom kvalitetu zraka zasnivaju se na službenim podacima, a sastavili su ih stručnjaci iz češkog udruženja Arnika i Eko foruma Zenica. Liste sadrže podatke najvećih zagađivača koji ispuštaju hemikalije opasne po ljudsko zdravlje i okoliš u količinama koje prelaze granične vrijednosti utvrđene u EU registru E-PRTR. Svi detalji su dostupni na web stranici eko.ba.

“Kada poredimo podatke od 2015. do danas, može se vidjeti ozbiljan pad u broju dostavljenih podataka o emisijama – preko 50%: sa 931 u 2015. na 462 u 2017. godini. Također, neka od velikih kompanija sa značajnim emisijama koje prelaze evropske PRTR granične vrijednosti, kao što su termoelektrana Kakanj ili tvornice cementa u Kaknju i Lukavcu, nisu prijavile nikakve emisije u 2017. godini. Nedostatak informacija glavna je prepreka u procjeni utjecaja industrije na okoliš i zdravlje i provođenje pozitivnih promjena“, kaže Martin Skalský, predsjednik Centra za podršku građanima Arnike

Tri najveća zagađivača zraka u Bosni i Hercegovini 2015-2017

  Čestice prašine (PM10) Zagađivači koji uzrokuju kisele kiše
(SOx + NOx)
  2015 2016 2017 2015 2016 2017
ArcelorMittal Zenica 1 639,9 1 419,9 1 405,7 5 954, 6 2 598,9 5 217,5
Tuzlanska termoelektrana na ugalj 934,9 1 017,2 958,0 67 646,9 72 291,5 62 911,0
hemijske tvornice u Lukavcu 109,0 143,4 200,3 2 306, 3 2 737,1 3 904,8

Ova tabela prikazuje godišnje emisije tri najveća zagađivača (u tonama po kalendarskoj godini)

Prema riječima Milana Havela, glavnog autora analize, teško je izvesti konačne zaključke zbog nedostajućih i netačnih podataka , ali neke tendencije jasno su prikazane. “ArcelorMittal Zenica od 2011. godine drži vodeće mjesto u emisijama prašine kao i kancerogenih i potencijalno kancerogenih materija. Izgleda da je smanjenje emisija ArcelorMittala za 2017. posljedica pada proizvodnje čelika, a ne tehnoloških poboljšanja“, objašnjava Havel.

“Ne čudi da se termoelektrane Tuzla i Kakanj mogu smatrati najvećim zagađivačima ugljen dioksidom, doprinoseći tako klimatskim promjenama i zajedno s preduzećem Sisecam Soda Lukavac, oni su najveći zagađivači plinovima koji uzrokuju kisele kiše. S druge strane, postoje određena poboljšanja kao što su značajno smanjenje emisije prašine i nekoliko drugih materija u slučaju tvornice cementa Kakanj“, izjavio je Havel, Arnikin stručnjak za industrijsko zagađenje zraka.

Crvena tačka na karti Evrope

U gradu Tuzli, koji se nalazi na sjeveroistoku zemlje, radi najveća termoelektrana na ugalj u zemlji i ona je daleko najveći izvor sumpornih oksida koje emitira u iznosima od 50.000 do 60.000 tona. – kaže Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.

“Emisije sumpornih oksida samo iz Tuzlanske termoelektrane otprilike su tri puta veće od emisija sumpornih oksida iz svih termoelektrana kojima u Češkoj Republici upravlja najveći proizvođač električne energije ČEZ”, izjavio je Lemeš, profesor Univerziteta u Zenici. Za poređenje, svi glavni češki zagađivači sumpornim dioksidom zajedno su ispustili oko 97.000 tona SO2 u 2016. godini.

Termoelektrana u Tuzli, kojim upravlja Elektroprivreda BiH, ispušta i oko 5.000 tona azotnih oksida svake godine. “Razumno je pretpostaviti da bi potencijalna modernizacija i ulaganja u bolju tehnologiju doveli do pada ovih pretjerano visokih emisija do 90%”, vjeruje bosansko-hercegovački stručnjak.

Neposredno uz Tuzlu nalazi se grad Lukavac. Tamo se mogu naći razni izvori emisija, ali najveći su tvornica hemikalija Sisecam Soda i koksara GIKIL. Cijela ta regija jako je zagađena česticama prašine i dominira na listi najzagađenijih gradova u Evropi s PM2,5 za 2018. godinu s godišnjim prosjekom od 55,6 µg/m3 [3], u poređenju s 16 µg/m3 ili 14 µg/m3 izmjerenih u Ghentu (Belgija) i Londonu (Velika Britanija) [4].

Dugogodišnji vodeći zagađivač u regiji je najveći proizvođač čelika na svijetu, ArcelorMittal. Ova tvornica u Zenici na vrhu je liste emisija čestica prašine jer je ispustila više od 2.000 tona PM10 u 2014. i oko 1.500 tona u 2015. i 2017. “Pored glavne skupine od tri hemikalije, ArcelorMittal je i najveći izvor teških metala, kao što su kadmij, olovo i nikal, od svih postrojenja u BiH”, izjavio je Milan Havel iz Arnike.

ArcelorMittal Zenica u listama 10 najvećih u 2016. godini bio je najgori u pet od devet poređenja najvećih zagađivača u državi. Lista deset najvećih uključuje i druge otrovne hemikalije kao što su kancerogene, reprotoksične ili mutagene materije i staklenički plinovi. [5].

Podaci o emisijama iz industrijskih izvora u Republici Srpskoj nisu dostupni, uprkos odgovarajućem zakonu koji je na snazi od 2003. godine [6].

„Bosna i Hercegovina pati od jednog od najgorih uslova za disanje na zapadnom Balkanu. Povrh toga činjenica je da su službeni podaci nedovoljni, nepotpuni i uglavnom skriveni od javnosti. Čini se da vlasti pokušavaju sakriti stvarne brojeve o kvalitetu zraka, emisijama zagađenja i utjecaju na zdravlje, umjesto da priznaju problem i pokušavaju pronaći odgovarajuća rješenja. Nažalost, još uvijek koriste lošu ekonomsku i socijalnu situaciju kao izgovor, dopuštajući zagađivačima da nastave s “uobičajenim poslom” kako bi zadržali zaposlenost, dok gotovo ništa ne rade na razvoju i/ili privlačenju zelenih investicija”, zaključuje profesor Lemeš.

*

Uprkos veoma zagađenom zraku u Bosni i Hercegovini, podaci o nivou zagađenja samo su djelimično dostupni javnosti. Organi vlasti ne ispunjavaju svoje međunarodne obveze, ne provode domaće zakone niti objavljuju transparentan registar najvećih zagađivača. Građani stoga ne znaju ko ih i koliko zaista truje i potrebna poboljšanja ne mogu se efikasno provesti.

Zastarjeli industrijski giganti, zajedno sa slabom provedbom propisa o zaštiti okoliša, korupcijom i pretjerano složenom strukturom vlasti, krivi su za zagađenje zraka, tvrde stručnjaci.

“Prema entitetskim zakonima, veliki zagađivači u Bosni i Hercegovini dužni su dostavljati nadležnim institucijama podatke o svojim emisijama, a obaveza provjere i objavljivanja tih podataka postoji od 2002. odnosno 2003. godine [1]. Nažalost, te informacije do danas nisu javno dostupne. Kao posljedica toga, praktično je nemoguće kontrolirati da li industrija prati dopuštene nivoe zagađenja, a građani ne mogu saznati ko zagađuje njihovu okolinu. Naša alternativna web stranica eko.ba građanima pruža barem one informacije koje su dostupne. Ipak, zbog nedostatka podataka ne možemo prikazati cjelokupnu sliku“, izjavio je predsjednik Centra za podršku građanima češkog udruženja Arnika Martin Skalský.

“Podaci koje nadležnim vlastima dostavljaju zagađivači dostupni su javnosti samo na službeni zahtjev, na koji se obično odgovara sa značajnim zakašnjenjem, a podnositelji zahtjeva često dobiju informaciju prekasno da bi je mogli koristiti kod donošenja odluka”, kaže profesor Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora udruženja Eko forum Zenica.

Prema riječima profesora Lemeša, “postoji mogućnost da vlasti djeluju u korist zagađivača, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nisku stopu zaposlenosti kao izgovor za skrivanje podataka o emisijama od javnosti. Istovremeno, imamo značajno zagađenje zraka, posebno prašinom i sumpor-dioksidom (SO2).”

Bosna i Hercegovina još nije ratificirala Registar ispuštanja i prenosa zagađenja (PRTR), koji predstavlja obavezujući informativni alat za zemlje potpisnice PRTR protokola UNECE Aarhuške konvencije o okolišnoj demokratiji [2], potpisan od strane BiH još 2003. godine. Budući da je javno dostupni on-line registar jedan od zahtjeva EU u usklađivanju zakonodavstva o zaštiti okoliša, samo su vlasti Federacije BiH počele s nekim preliminarnim aktivnostima. Ministarstvo okoliša FBiH izdaje godišnje izvještaje o podacima koje dostavljaju zagađivači. Još uvijek ne postoje podaci iz Republike Srpske, iako se tamo nalaze neki značajni zagađivači, kao što su termoelektrane Gacko, Ugljevik i Stanari.

Otkriveni najveći zagađivači

Češki i bosanski stručnjaci nedavno su ukazali na nedovoljan pristup informacijama o pitanjima okoliša, u analizi predstavljenoj na 6. konferenciji stranaka UNECE Aarhuške konvencije 2017. godine [3]. Izgleda da se do danas još ništa nije promijenilo. Odgovornost za zaštitu okoliša je fragmentirana i jedina institucija na državnom nivou nadležna za prikupljanje podataka iz oba entiteta i izvještavanje je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koje to ne radi zbog svojih ograničenih kapaciteta i nedostatka saradnje s entitetskim institucijama.

Ovaj sedmice, ekolozi su objavili listu najgorih zagađivača u Bosni i Hercegovini [4]. U prvih deset dominiraju ArcelorMittal Zenica, termoelektrana Tuzla i hemijska industrija u Lukavcu. Međutim, nedostajući ili netačni podaci zagađivača vjerovatno su utjecali na rezultate ovog poređenja, kažu stručnjaci.

Bosna i Hercegovina ubraja se među zemlje s najzagađenijim zrakom u Evropi, s jednom od najvećih smrtnih stopa mortaliteta od posljedica zagađenja zraka na svijetu [5]. Prema UN izvještaju o okolišu, godišnje se u Bosni i Hercegovini izgubi 44.000 godina života zbog zagađenja prašinom (PM), azotnim dioksidom ili ozonom [6]. Zagađenje zraka pojede više od 21,5% BDP-a zemlje [7]. Također, bosanskohercegovački gradovi nalaze se na vrhu evropske liste mjesta najzagađenijih PM2.5 česticama prašine [8].

Arnika i EKO Forum Zenica
Autor 17.6.2019. u 11:50

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija