Mikroplastika pronađena u svježem snijegu na Antarktiku

Povezani članci

• Budućnost pošumljavanja pripada dronovima?
• U BiH dolaze periodi duge suše, poljoprivredu čeka borba za vodu
• Zrenjanin: Voda iz česme ni na vidiku
• Nova zabrinjavajuća saznanja IUCN-a: Ugrožen opstanak preko 41 hiljade vrsta na globalnom nivou
• Nornickel mora platiti 1,95 milijardi dolara zbog izlijevanja nafte
• Pripremi se za najgore, Evropo – do kraja stoljeća, superoluje će pogoditi i tvoje obale

Studije su otkrile zagađenje mikroplastikom u antarktičkom morskom ledu i površinskoj vodi, ali ovo je prvi prijavljeni slučaj u svježem snijegu. (Foto: Mikroplastične čestice pronađene u uzorcima snijega uzetim u Sibiru pod mikroskopom u laboratoriji u Tomsku, 17. marta 2021.)

Naučnici su prvi put pronašli mikroplastiku u svježe palom snijegu na Antarktiku.

Istraživači sa Univerziteta Canterbury na Novom Zelandu prikupili su uzorke sa 19 lokacija na Antarktiku i svaka je sadržavala male plastične fragmente.

Mikroplastika proizlazi iz erozije plastičnih materijala i manja je od zrna riže – ponekad čak i nevidljiva golim okom.

Istraživači su pronašli u prosjeku 29 čestica po litru otopljenog snijega.

Identificirali su 13 različitih vrsta plastike, a najčešći je bio polietilen tereftalat (PET), koji se uglavnom koristio u bocama bezalkoholnih pića i odjeći. Ovo je pronađeno u 79 posto uzoraka, piše BBC.

Odakle je došla?

“Najvjerovatniji izvor ove mikroplastike u zraku su lokalne naučno-istraživačke stanice”, napisao je istraživač Alex Aves u časopisu Cryosphere.

“Međutim, modeliranje pokazuje da je njihovo porijeklo moglo biti udaljeno do 6.000 km (3.700 milja)”.

Velika studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences prošle godine kaže da se mikroplastika spiralno vrti po cijelom svijetu, često prenošena prašinom, vjetrom i oceanskim strujama.

2020. istraživači su pronašli mikroplastiku u blizini vrha Mount Everesta. Takođe su pronađeni u dubokim okeanima.

Zašto je ovo otkriće zabrinjavajuće?

Ovaj oblik zagađenja može imati kako lokalne tako i šire posljedice.

“Mikroplastika može imati štetne tvari zalijepljene na svojim površinama kao što su teški metali, alge”, kaže Laura Revell, vanredna profesorica na Univerzitetu Canterbury, koja je također bila uključena u istraživanje.

“Dakle, oni mogu obezbijediti način na koji štetne vrste mogu dospjeti u neka udaljena i osjetljiva područja koja inače tamo ne bi stigla”.

Nije rađeno mnogo istraživanja o njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje, ali jedno istraživanje Medicinskog fakulteta Hull York i Univerziteta Hull prošle godine pokazalo je da visoki nivoi progutane mikroplastike u ljudskom tijelu imaju potencijal da izazovu štetne efekte, uključujući smrt ćelija i alergijske reakcije.

Mikroplastika takođe može povećati uticaj globalnog zagrijevanja.

Snježna polja, ledene kape i glečeri širom svijeta već se brzo tope, a naučnici kažu da mikroplastika tamne boje taložena na ovim lokacijama može pogoršati stvari apsorbirajući sunčevu svjetlost i pojačavajući lokalno grijanje.

Glečeri koji se brzo tope na planinskim lancima u različitim dijelovima svijeta sve više postaju opasni, dovodeći do klizišta i lavina i uzrokujući da glacijalna jezera izbijaju iz korita.

Brzo prorjeđivanje i povlačenje glečera također predstavlja prijetnju za vodosnabdijevanje i poljoprivredu u planinskim regijama širom svijeta.

RSE