Milionske štete u Hutovom blatu: Prirodu treba ostaviti na miru da sama sebe sanira

Povezani članci

• Ko truje zrak u Bosni i Hercegovini? Lista 10 najvećih prikazuje najgore industrijske zagađivače
• Pravo na ispravnu vodu za piće
• BiH strahuje od radioaktivnog otpada na granici
• Guterres: Crveni alarm za planetu
• Tužbe i žalbe protiv planiranih novih termoelektrana na ugalj u BiH se gomilaju
• Najmanje 15.000 ljudi umrlo od vrućine u Evropi ove godine, saopštila SZO

Požar koji je prije mjesec dana skoro potpuno uništio zaštićeni lokalitet Parka prirode Hutovo blato samo je posljedica jednog većeg, sistemskog problema, mišljenje je ekologa i eksperata, a s time se slažu i u nadležnom kantonalnom ministarstvu.

Ajdin Teletović, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša u Vladi HNK, kaže za Klix.ba kako je poznato da je opožarena površina blizu hiljadu hektara.

“Prema informacijama koje smo dobili iz uprave ovog parka, šteta se procjenjuje na minimalno 1.000 KM po hektaru. Radi se o velikom iznosu u koji su uključene direktne štete uzrokovane požarom, ali i troškovi povratka područja u stanje prije požara, odnosno troškovi sanacije posljedica štete u samom parku. S druge strane, neke štete poput promjena i poremećaja do kojih će doći u funkcioniranju ekosistema jednostavno nisu novčano mjerljive i vjerovatno će se još dugo osjećati”, kaže nam ministar Teletović.

Neki podaci govore kako se od sedamdesetih godina na ovamo broj migratornih ptičijih vrsta koje zimuju na području Hutovog blata smanjio za blizu 30 posto, dodaje Ajdin Teletović. Nakon ovog, još jednog u nizu požara koji su se desili u parku, realno je očekivati da će se taj procent još povećati jer su požarom uništena staništa i hrana za ptice.

Elektroprivrede, ljudski faktor i nedostatak sredstava

Ministarstvo još uvijek ne raspolaže informacijama o uzrocima požara, time se bave nadležna tijela.

“Ono što želim naglasiti jeste činjenica da se na području parka prirode Hutovo blato već duže vrijeme osjećaju posljedice izmijenjenog vodnog režima i preusmjeravanja voda za potrebe energetskog sektora. Zato se močvarno područje parka isušuje, što svakako povećava rizik od izbijanja ovakvih požara. Međutim, treba biti iskren i kazati kako značajnu ulogu igra i ljudski faktor i to ne samo kada je riječ o nepažljivom postupanju s vatrom, nego i o nedovoljnom preventivnom djelovanju. Činjenica je da zbog objektivnih razloga nedostatka sredstava, ali dijelom i zbog propusta u organizaciji upravljanja parkom nije napravljen dovoljan broj protupožarnih prosjeka, niti se postojeći redovno održavaju pa je u slučaju izbijanja požara otežan i prolaz i pristup za vatrogasnu tehniku i interventna vozila”, dodaje dalje Ajdin Teletović.

Iz Ministarstva naglašavaju kako su zaštita i očuvanje močvarnih staništa Parka prirode Hutovo blato visoko na ljestvici prioriteta ministarstva, ali i Vlade HNK, ne samo kao prirodna vrijednost, nego i kao značajan turistički resurs.

Finasirati rendžersku službu

“Kao osnivači svoje finansijske obaveze prema parku redovno servisiramo, a njihova namjena je upravo finansiranje rendžerske službe koja ima najznačajniju ulogu u sprečavanju nedopuštenog ponašanja u granicama zaštićenog područja. Može se razgovarati o tome jesu li ta sredstva dovoljna, ali trenutno ne postoji prostor za neko značajnije povećanje. Ministarstvo će svakako nastaviti insistirati na poboljšanju saradnje i koordinacije između različitih korisnika prostora Hutovog blata, uprave i lokalnog stanovništva, kako bi se prije svega zaustavila njegova biološka i ekološka degradacija, ali i iskoristili njegovi do sada neiskorišteni resursi”, zaključuje kantonalni ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša.

Zoran Mateljak iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) kaže kako je pravu procjenu štete teško napraviti i kako WWF ne ide u tom smjeru. Požari koji uništavaju ovaj park prirode samo su posljedica jednog mnogo većeg problema, smatraju ekolozi.

Hutovo blato bi moglo nestati i brže nego što govore crne prognoze

“Mi godinama upozoravamo na težinu problema u Hutovom blatu, izraženu prije svega kroz degradaciju ekosistema, gdje tri elektroprivrede preusmjeravaju vode ovog prostora koristeći ih za proizvodnju električne energije. Naše analize govore da lokalitetu Hutovog blata nedostaje pedeset posto ljetnih voda”, kaže za Klix.ba Zoran Mateljak, napominjući da su njihove ranije procjene govorile da Hutovom blatu predstoji 35 godina do nestanka, a da posljednji slučajevi samo dodatno pogoršavaju stanje.

Vlažno močvarno stanište zbog isušivanja više nije vlažno, već postaje suho jer jednostavno nema vode. Nedostatak vode, objašnjava nam Mateljak, potječe razvoj inverzivne vegetacije koja nije primjerena za močvarna područja i zapravo postaju pogodna za požare.

“Priroda najbolje sanira samu sebe, treba djelovati na revitalizaciji ekosistema i pustiti da se močvara obnovi sama. WWF je ranije izradio akcijski plan za revitalizaciju Hutovog blata i na tome misli istrajati”, kaže nam na kraju Zoran Mateljak.

klix.ba