Nacrt sporazuma o klimi: Jače mjere za smanjenje emisije ugljika do kraja 2022.

Povezani članci

• BiH daleko od pretvaranja plastike iz smeća u sirovinu
• UG “Za Doljanku” dobilo i petu pravnu bitku: DOKAZANO NEZAKONITO POGODOVANJE MINISTARSTVA INVESTITORU
• Pritisak na Njemačku da produži rad nuklearki
• Kakva je veza između klimatskih promjena i virusnih infekcija?
• EU želi spasiti Arktik: Obim morskog leda smanjen za 40 posto od 1979. godine
• Na Balkanu treba zatvoriti 13 termoelektrana

foto: João Pacheco

Ujedinjene nacije objavile su prvi nacrt potencijalnog sporazuma koji bi mogao proizaći sa njihove konferencije o klimi, COP26, u kojem se zemlje pozivaju da ojačaju svoje ciljeve smanjenja ugljika do kraja naredne godine.

U nacrtu se između ostalog navodi i da ranjive zemlje moraju dobiti više pomoći kako bi se izborile sa smrtonosnim posljedicama globalnog zagrijavanja.

Šta piše u nacrtu?

Nacrt sporazuma naglašava “uzbunu i zabrinutost” zbog globalnog zagrijavanja kojeg planeta već doživljava, te poziva zemlje da smanje emisije plinova za pola do 2030. godine.

Predstavnici skoro 200 zemalja sastat će se u srijedu kako bi pregovarali o konačnom tekstu kojeg su svi spremni potpisati kada se samit završi ovog vikenda.

Zemlje se pozivaju da povećaju svoje ambicije da smanje emisije stakleničkih plinova do kraja naredne godine. U nacrtu se naglašava briga stručnjaka za klimu kao i aktivista da postoji veliki jaz između trenutnih obećanja država i koraka koji su neophodni kako bi se spriječilo da se svijet nađe u potpunoj klimatskoj krizi.

Nacrt dokumenta podsjeća zemlje da za zaustavljanje zagrijavanja planete iznad kritičnog praga od 1,5C, globalna emisija ugljičnog dioksida mora pasti za 45 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 2010. godine.

U nacrtu se vlade također pozivaju da naredne godine dostave poboljšana obećanja, ali nije potvrđeno da li će to biti traženo jednom godišnje. Pojedine zemlje kažu da bi godišnja provjera obećanja možda bila prečeste i previše oporezujuće za zemlje koje imaju ograničene resurse.

U nacrtu se također poziva i da se zaustave subvencije za fosilna goriva.

U nacrtu se također sa “žaljenjem” priznaje da bogate zemlje nisu ispunile obećanje da će do 2020. godine osigurati 100 milijardi godišnje finansijske pomoći za siromašne zemlje koje se bore sa globalnim zagrijavanjem.

Pored potrebe za bržim smanjenjem emisija, osnovni cilj jeste da se poveća finansiranje za klimu, odnosno novca kojeg bogate zemlje, čije su emisije stakleničkih plinova u velikoj mjeri i odgovorne za klimatske promjene, daju siromašnim zemljama kako bi im pomogli da se nose sa sve katastrofalnijim klimatskim promjenama i da smanje sopstvene emisije.

Britanski predsjednik COP26 Alok Sharma rekao je da pregovarači trebaju preći “veliki put” kako bi došli do dogovora koji je dovoljan za rješavanje prijetnje globalnog zagrijavanja.

Šta je još postignuto na COP26?

Prvi nacrt političke odluke COP26 traži od zemalja da “u svojim nacionalno određenim doprinosima, ponovo razmotre i ojačaju ciljeve zacrtane so 2030. godine kako bi se uskladili sa temperaturnim ciljem Pariškog sporazuma do kraja naredne godine.”

Prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, vlade su se dogovorile da će porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini znatno manjoj od dva stepena Celzijusa u poređenju sa predindustrijskim razinama te ulagati napore da se taj porast ograniči na 1,5 stepen.

Naučnici kažu da će se preko ovog praga dizati nivo mora i da će se povećati poplave, suše, požari i oluje koje su već prisutne postat će katastrofalne i potencijalno nepovratne.

U nacrtu se također pozivaju zemlje da postepeno ukinu subvencije za ugalj, naftu i plin, što je direktno fokusiranje na sagorjevanje uglja, nafte i plina koji proizvode ugljični dioksid, koji primarno doprinosi klimatskim promjenama koje je stvorio čovjek.

Mali napredak i ljubazna molba

Helen Mountford, potpredsjednica Svjetskog instituta za resurse, kaže da je eksplicitno spominjanje uglja, nafte i plina napredak u odnosu na prethodne samite o klimi.

“Pravi problem će biti da li se sve to može održati”, navela je ona.

Ekološka grupa Greenpeace kaže da je nacrt neadekvatan.

“Ovaj nacrt sporazuma nije plan za rješavanje klimatske krize, to je dogovor za kojeg ćemo svi stisnuti palčeve i nadati se najboljem. To je ljubazna molba da zemlje možda, možda, možda urade više naredne godine.”

Istraživačka grupa “Climate Action Tracker” kaže da će sva nacionalna obećanja koja su do sada predana za smanjenje stakleničkih plinova do 2030. godine omogućiti da do 2100. godine temperatura Zemlje poraste za 2,4 stepena u odnosu na predindustrijske razine, što je značajan korak, ali ne veliko odstupanje od trenutne putanje od 2,7 stepeni.

Visoki predstavnik Evropske unije za klimatsku politiku Frans Timmermans pozvao je u srijedu one države koje tek trebaju izdvojiti novac za klimatsku adaptaciju da učine više kako bi pomogli ranjivim nacijama da se nose sa klimatskim promjenama.

“Pozivamo one (zemlje) koje to još nisu uradile, da sada pojačaju svoje napore. Prilagodba i ublažavanje su dvije strane iste medalje i zaslužuju punu finansijsku podršku”, rekao je on na sjednici COP26 na kojoj se raspravljalo o nacrtu političke odluke kojom bi trebao biti zaključen samit.

“Hajde da se pobrinemo da naslovni tekst (nacrt odluke) bude temelj naše ambicije. Nemojmo popustiti ni u čemu i nastavimo da budemo ambiciozniji.”

Bilo koji sporazum koji proizađe sa sastanka u Glazgovu mora jednoglasno odobriti skoro 200 zemalja koje učestvuju u pregovorima. U narednim danima se očekuje veliki broj pregovora, a krajnji rok za razgovore je petak.

Konferencija Ujedinjenih nacija o klimi počela je 31. oktobra u Glazgovu, a završava 12. novembra kada će biti objavljen i sporazum.

RSE