Najveća svjetska plima u službi dobivanja energije

Povezani članci

• Tribina: POSLJEDICE ZAGAĐENJA ZRAKA PO JAVNO ZDRAVLJE
• Sud BiH poništio legalnost sastava Komisije za koncesije BiH koja se trebala baviti HE na Drini
• 92 posto svjetske populacije udiše vrlo onečišćen zrak
• Požar u Nacionalnom parku Krka
• Na obali Sicilije pronađen kit pun plastike
• Sarajevo i dalje prvo, Beograd peti na svijetu po onečišćenju zraka

Trendovi u energetskom sektoru sve manje idu u korist izvoznicima nafte, koji su ionako pod pritiskom niskih cijena energenta. Raste popularnost sunčeve i energije vjetra, alternativa fosilnim gorivima. Pažnja se sve više usmjerava i ka energetskim potencijalima oceana. U istočnoj Kanadi tako postoje planovi polaganja turbina ispod vode, u sami centar plimnog toka.

Može li najveći svjetski plimni tok biti korišten za proizvodnju struje? Istraživanja u kanadskom zaljevu Fundy, poznatom po najsnažnijoj plimi na svijetu, mogla bi dati odgovor. Kroz jedan od prolaza u zaljevu plima svakog dana potisne veću količinu vode nego svi riječni tokovi zajedno.

“Unutrašnja energija plime zapravo podrazumijeva instaliranje vjetroturbine ispod nivoa mora i korištenje snage toka. Istražujemo je li taj potencijal ekonomski i ekološki održiv“, objašnjava Anne Marie Belliveau iz kompanije Force.

U suradnji s kanadskom vladom i lokalnom elektroprivredom, ova europska kompanija gradi 15 metara široku turbinu i planira je do kraja godine staviti u pogon. Sličan pokušaj je 2009. godine propao, jer se turbina pokvarila tek nekoliko sati nakon što je postavljena u vodu. Iz kompanije poručuju da će ovaj put ipak biti drugačije.

“Pokušali smo sličnu stvar ranije, ali naša nova turbina će biti veća i čvršća i uvjereni smo da ćemo u nastavku eksperimenta moći postaviti još nekoliko njih“, navodi Jeremy Poste iz kompanije OpenHydro.

Prvi sjevernoamerički projekt korištenja energije plime nije daleko. Stanica u Annapolisu proizvodi male količine energije od 1984. godine, ali podvodne turbine znatno su zahtjevniji koncept. No, ne žele baš svi uspješnu realizaciju projekta.

Ribari kažu kako će turbine poremetiti ili uništiti riblji fond koji koristi plimni tok za kretanje unutar zaljeva. “Možete to promatrati kao čistu energiju jedino ako zanemarite činjenicu da ovakve stvari ubijaju ribe. Turbine ubijaju ribe. Ovdje nema vakuuma, ribe žive u ovom okruženju“, upozorava ribar Paul Stephenson iz Striped Bass Association.

Čak i znanstvenici čija su istraživanja omogućila pokretanje projekta smatraju da je do njegove realizacije još dug put, kada bi deseci turbina trebali prekriti morsko dno te Novoj Škotskoj i susjednim kanadskim pokrajinama osigurati električnu energiju.

“Postoji mnoštvo izazova. U primorskom ambijentu je vrlo teško raditi, početna cijena proizvedene električne energije biti će visoka, a također imamo i problem utjecaja na okoliš“, navodi Richard Karsten s Odsjeka za matematiku i statistiku na Sveučilištu Acadia.

Uspostavljanje ravnoteže između tog utjecaja i dugoročnih posljedica dobivanja energije iz fosilnih goriva bit će ključno. Može li najveća svjetska plima ipak biti iskorištena za ublažavanje klimatskih promjena? Ili se ipak ne treba miješati u njen način rada. Saznati ćemo uskoro.