Nemogućnost reciklaže solarnih panela je greška koja košta 15 milijardi dolara

tačno.net
Autor 8.12.2021. u 09:32

Nemogućnost reciklaže solarnih panela je greška koja košta 15 milijardi dolara

foto: Poslovni dnevnik

Postojeći solarni paneli su napravljeni tako da se neće moći reciklirati. To je greška koja košta 15 milijardi dolara.

Milijarde solarnih panela širom svijeta uskoro više neće biti upotrebljivo. Bit će bačeni, a materijal od kojeg su napravljeni neće biti ponovo upotrijebljen.

Pretpostavka je da će do 2050. godine prestankom korištenja panela nastati 78 miliona tona otpada. To se odnosi na četiri milijarde panela. Nisu napravljeni tako da bi se materijali mogli ponovo iskoristiti.

U cijelom svijetu postoji velika potreba da se svi elektronski uređaji prave na način da veliki dio materijala od kojih su napravljeni bude ponovo upotrebljivo za ponovnu proizvodnju, a kako bi se smanjila količina otpada.

Ako se ne promijeni način upotrebe materijala, ograničit će se primjena tehnologija ekološki prihvatljivijih u svrhu ublažavanja klimatskih promjena. To znači da je imperativ da se što više materijala reciklira.

Reciklaža

Ukoliko bi se materijali od kojih su napravljeni solarni paneli mogli znatno više reciklirati, to bi značilo dobit od 15 milijardi dolara te bi se omogućila proizvodnja dvije milijarde novih panela. Nije riječ samo o finansijskoj dobiti. Benefiti će biti i za okoliš. Klimatske promjene se neće ublažiti ako se ne smanji obim eksploatacije resursa, pa i onih koji su potrebni za proizvodnju solarnih panela.

Potrebno je izbjeći razvoj tehnologije eksploatacijom novih resursa. Primjera radi, materijali od kojih su napravljeni poluvodiči nisu potrebni samo za računarske čipove, već i za proizvodnju solarnih panela. Već postoji zabrinutost da neće biti dovoljno indija, koji je potreban za solarnu tehnologiju.

Koristi od reciklaže

Čovječanstvo živi na nezasitnoj eksploataciji prirodnih dobara. Pretpostavlja se da je prošle godine eksploatisano 100 milijardi tona različitih resursa, a da je samo 8,6 posto iskorišteno u privrednim aktivnostima. Upravo je elektronski otpad vrsta otpada čija se količina najbrže povećava u odnosu na druge vrste otpada. U 2019. stvoreno je 53,6 miliona tona elektronskog otpada.

U izvještaju koji je napravila konsultantska kompanija Giraffe Innovation zajedno s velškim Univerzitetom Swansea, u Velikoj Britaniji je 2019. bilo 1,6 miliona tona elektronskog otpada. U njemu je sadržano i 379.000 kilograma kritičnog materijala, a čija je potencijalna vrijednost 148 miliona funti. Zbog nedostatka infrastrukture za reciklažu, neadekvatnog dizajna i neučinkovite reciklaže većina materijala iz ovog otpada neće biti ponovo upotrijebljena.

Prethodno navedeno ukazuje na to da trenutna tehnologija nije ekološki održiva. Globalna stopa reciklaže 30 kritičnih materijala potrebnih za proizvodnju novih tehnoloških uređaja je manja od jedan posto.

Problem je u tome što se ovi uređaji tako proizvode da je vrlo teško reciklirati materijale od kojih su sačinjeni. Osim toga, povećava se količina kritičnog materijala koji se ne može reciklirati. Shodno tome, bit će nužno promijeniti način proizvodnje i konstrukciju ovih uređaja.

Promjene od kojih će koristi imati i potrošači

Navedene promjene su potrebne za unapređenje cirkularne ekonomije. Time će na dobitku biti i potrošači. Imat će proizvode koje će moći duže koristiti i koje će moći lakše reciklirati.

Da bi tehnološki uređaji zaista bili ekološki održivi, ključno će biti da se ekstrakcija kritičnih materijala planira na globalnom nivou.

Postoji prilika da se osmisli tehnologija koja će skoro u potpunosti biti u skladu s principima cirkularne ekonomije, piše portal Fast Company.

tačno.net
Autor 8.12.2021. u 09:32