Oliver Arapović: Vijećnici na primjeru Bunskih kanala mogu pokazati da će raditi za dobrobit građana

Oliver Arapović: Vijećnici na primjeru Bunskih kanala mogu pokazati da će raditi za dobrobit građana

Foto: AA

Postupajući u skladu sa vijećničkom inicijativom, koju je vijećnik Gradskog vijeća Silvio Bubalo uputio 15. aprila 2021. godine Odjel za gospodarske, komunalne i inspekcijske poslove je isposlovao odbijanje urbanističke saglasnosti za izgradnju dvije mHE Buna 1 i Buna 2 te službeno od Odjela za urbanizam zatražio brisanje lokaliteta iz prostornog plana kao područja izgradnje hidroelektrana, koji se planira usvojiti krajem ove godine. Čeka se odluka kojom se zabranjuje izgradnja mHE na Bunskim kanalima. Sjednica Gradskog vijeća zakazana je za 27. 7, kada bi se konačno trebao oglasiti i gradonačelnik.

“Sada je sve na vijećnicima, kako su se prije izbora i u toku kampanje izjašnjavali da će raditi za dobrobit građana Grada Mostara, sada imaju mogućnost na ovom primjeru to pokazati”, izjavio je za naš portal predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet” Oliver Arapović.

Foto: Majski cvijet

Bunski kanali su rješenjem iz 1970. godine proglašeni zaštićenim dijelom prirode u Zavodu za zaštitu Spomenika prirode FBiH. Investitor ‘Hercegovina građevinsko zanatstvo’ d.o.o. je angažovao firmu iz Sarajeva, koja je radila studije utjecaja za one investitore koji su po srednjoj Bosni gradili male hidroelektrane koji u zadnje vrijeme razgovaraju s predstavnicima mjesnih zajednica i lobiraju saglasnost za izgradnju minihidroelektrana na Bunskim kanalima. Predstavnici Eko udruge “Majski cvijet” ne isključuju ni podmićivanje kako bi investitor postigao svoj cilj.

“Raspoloženje u lokalnim zajednicama je pozitivno i oni su kod stava da se na Bunskim kanalima ne smije i neće graditi ništa, a reakcija kada su saznali da je investitor razgovarao sa povjerenikom u mjesnoj zajednici bez njihovoga znanja je nezadovoljavajuća, negativna”, navodi Arapović.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić aktiviste/kinje “Majskog cvijeta” nije želio primiti na razgovor o Bunskim kanalima, tvrdeći da to nije goruće pitanje. Na pitanje da li to znači da investitori imaju političku podršku sa viših nivoa vlasti Arapović odgovara:

“Svakako, a to možete vidjeti od dobijanja koncesije, investitor dobije koncesiju samoincijativno i Vlada je izda, ministar Donko Jović putem medija brani ove projekte, Ministarstvo okoliša izdaje okolinsku dozvolu i to sve u vrlo kratkom roku, a pravdu smo čekali pet godina na sudu.”

Foto: Antikorupcija.info

Ekološka udruga Majski cvijet zajedno sa lokalnom zajednicom vodi višegodišnju pravnu borbu protiv povrede procedura na lokalnom/županijskom/federalnom nivou povodom usvajanja prostornog/regulacionog plana Grada Mostara te izdavanja dokumentacije za izgradnju mHE Buna 1 i 2. Od Gradskog vijeća Grada Mostara zahtijevaju da donese odluku o izmjeni i dopuni postojećeg prostornog plana kojom bi se iz njega isključila gradnja. Konačni cilj jeste da se zabrani izgradnja mHE na Bunskim kanalima.

“Svakom bi bilo jasno da vas neko neće da primi neko kratko vrijeme, ali od našeg prvog zahtjeva je prošlo sedam mjeseci, a u međuvremenu investitor radi novu studiju i radi sastanke sa lokalnim mjesnim uredima i lokalnim udrugama. Što se tiče našega sastanka sa gospodinom Mariom Kordićem mi se ne moramo sastati nikako da mu oduzimamo vrijeme, samo neka oni riješe naše probleme, a to je Prostorni plan Grada Mostara koji se odnosi na gradnju mHE Buna 1 i Buna 2, a nama ostaje da se obratimo onda Vladi HNŽ/K da ukine koncesiju.”

Studije su pokazale da na području Bunskih kanala obitava više od 20 endemskih vrsta od kojih su neke kritično ugrožene. To je razlog više zbog čega se na Bunskim kanalima ne treba graditi.

Eko udruga Majski cvijet je članica nedavno oformljenog regionalnog saveza Odbranimo r(ij)eke Balkana.

Foto: Vladan Marinković

Zbog ograničenih zaliha čista voda postaje najvažniji strateški resurs – oko kojeg će se u decenijama koje dolaze sukobljavati politički, ekonomski, pa i vojni interesi – navode iz saveza Odbranimo r(ij)eke Balkana. Lokalno stanovništvo širom regiona, vidjevši kakvu štetu nanosi izgradnja mHC, i ljudima i prirodi, sve aktivnije ustaje i ne odustaje od borbe za svoje rijeke.

U BiH trenutno ima 113 mHE koje su u pogonu, dok ih je još 318 u nekoj fazi izgradnje ili planiranja.

AbrašMEDIA

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija