Pariški Le Monde: Život u sijenci uglja

Autor/ica 👤tačno.net 8.7.2016. u 11:13

Povezani članci

Uprkos sporazumu u Parizu, koji je prošle godine donio potvrdu da su klimatske promjene prouzrokovane ljudskim aktivnostima, i da bi se u cilju zaustavljanja ovog negativnog trenda, trebale smanjiti emisije CO2 u atmosferu, na što je pristala većina zemalja u svijetu, u zemljama na Balkanu i dalje ugalj diktira pravila.

Ugledni francuski „Le Monde“ objavio je 05.07.2016.god., reportažu o životu u sjenci uglja, kojom je Simon Roger, prikazao kako je sada ugroženo zdravlje lokalnog stanovništva zbog zagađenog zraka i okoline, prouzrokovanog radom termoelektrana.[1]

(Prevod: http://ekotim.net/dokumenti/Le_MOND_prevodF.pdf)

Federalna vlada potvrdila je prošle sedmice opredjeljenost da se na području FBiH grade nove termoelektrane, objavivši plan prioritetnih projekata za investicije, gdje se našlo i šest novih termoelektrana samo u FBiH.

Iako ne postoji energetska strategija BiH, a naša zemlja već proizvodi i izvozi višak električne energije, postavlja se pitanje da li nam zaista treba toliko objekata koji koriste zaostale tehnologije spaljivanja uglja, u vremenu kada se svijet okreće ka obnovljivim izvorima energije, čije cijene padaju iz dana u dan? Da li će nam se isplatiti krediti kojima ćemo napraviti nove objekte, koji će izazivati i dalje zdravstvene posljedice i troškove? Da li će na međunarodnom tržištu i dalje postojati potražnja za energijom iz uglja, uz ovako ubrzan razvoj obnovljivih izvora energije?

Uprkos opasnostima i rizicima po zdravlje koje donose postojeće i nove termoelektrane, federalna ministrica za okoliš i turizam Edita Đapo u intervijuu za DW[2], tvrdi da građani ne mogu zahtijevati zaustavljanje izgradnje novih termoelektrana samo zbog toga što ne žele deponiju šljake u svojoj blizini, jer je izgradnja novih TE, dio razvojnog plana koji je usvojio tim federalne vlade.

Zaboravlja pri tome da su vlade i ministri promjenjivi, a da su građani konstanta koja ukazuje povjerenje vladi, da zastupa interese građana i da bi zbog zaštite zdravlja lokalnog stanovništva, možda trebalo razmotriti alternativne lokacije, koje bi manje ugrožavale zdravlje.

Iako na svakoj sjednici federalne vlade ispred ministara stoje i kompjuteri, izgleda da se slabo koriste, jer u pomenutom razvojom planu, pored novih termoelektrana, prioritetni projekti su i oni koji su već realizirani ili su pri kraju realizacije[3]. Sve ovo nas navodi na pomisao, da je ovaj razvojni plan, jednostavno izvađen iz neke od ladica uprkos tome što su projekti zaostali.

Tako se u dijelu projekata za zaštitu okoliša između ostalih, pominju prioriteti izgradnje prečistača za otpadne vode za: Mostar, Ljubuški, Konjic, Gradačac, Trnovo.

Prečistač za otpadne vode u Ljubuškom završen i pušten u rad sredinom prošle godine[4]. Prečistač u Mostaru se gradi već dvije godine uz finansiranje od Fonda za okoliš, i Svjetske banke i Federalne vlade, prečistač otpadnih voda u Konjicu nedavno pušten u funkciju[5], dok je prečistač u Gračanici u završnoj fazi[6].

Zaostali razvojni plan i zaostale tehnologije kao termoelektrane su prioritet našoj vladi, dok zdravlje građana, ne predstavlja nikakvu važnost.

[1] http://www.lemonde.fr/energies/visuel/2016/07/05/dans-les-balkans-une-vie-sous-le-charbon_4964082_1653054.html Prevod: http://ekotim.net/dokumenti/Le_MOND_prevodF.pdf

[2] http://www.dw.com/bs/lukavac-pred-dilemom-%C4%8Di%C5%A1%C4%87i-zrak-ili-rak/a-19360312

[3]http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id=12667&naslov=Utvr%c4%91ena+lista+investionih+projekata+u+FBiH+vrijednih+21+milijardu+KM

[4] http://www.ljportal.com/drustvo/3221-foto-svecano-pusten-u-pogon-procistac-otpadnih-voda

[5] http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/33453/konjic_pusten_u_rad_prechistach_otpadnih_voda.html

[6] http://mojaokolina.ba/index.php/item/1809-gradacac-rekonstrukcija-i-dogradnja-precistaca-otpadnih-voda