RTV I EKOLOGIJA: HOĆEMO LI IKADA VIŠE ŽIVJETI S PRIRODOM?

tačno.net
Autor 28.3.2016. u 10:40

RTV I EKOLOGIJA: HOĆEMO LI IKADA VIŠE ŽIVJETI S PRIRODOM?

Teško je slijediti tragove pionira ekoloških emisija Nijaza Abadžića, ali i danas u svijetu TV i radiostanica Bosne i Hercegovine postoje entuzijasti kojima je zaštita okoliša jedna od životnih misija

Piše: Mersiha Drinjaković, analiziraj.ba

“Cijela je BiH danas crna ekološka tačka zbog neprijateljskog, agresorskog, ekološki neprihvatljivog odnosa i ponašanja prema prostoru i prema prirodi koja je bila izuzetna. Obišao sam u posljednjih 30 godina 43 države u svijetu, studirao njihove prirodne karakteristike i nisam vidio manju zemlju s većim bogatstvom prirode i ljepota. Na 51.000 kvadratnih kilometara, današnja BiH ima ono što nemaju ni države s desetostruko većim prostorom. Nevjerovatno je kakvu raskoš imamo. Ali uvijek kad se dogode ratovi, uz ljude stradaju ljepota i priroda, pogotovo kada je rat ovako brutalan. Kod nas je izvršeno i nasilje nad prirodom.” Tako je govorio Nijaz Abadžić u intervjuu za magazin Start u augustu 2002. godine.

Njegova emisija Živjeti s prirodom, koja se godinama emitovala na Federalnoj televiziji, bila je prva stalna ekološka emisija u televizijskoj mreži bivše Jugoslavije. Počela se prikazivati 1981. te doživjela 350 izdanja u 22 godine emitovanja. Usto, Abadžić je bio i autor prve agrarne TV serije u BiH Zelena panorama, čije je emitovanje počelo davne 1973.

Abadžić, koji nije s nama već deset godina, osim briljantnog serijala Živjeti s prirodom, ostavio nam je u amanet i emisiju o pčelama, Krilati farmaceuti, iz 1976., za koju je dobio zlatnu medalju Svjetske pčelarske organizacije Apimondia. A 1989. godine uručena mu je Povelja časti UN-a Global 500, najveće svjetsko priznanje za zasluge u zaštiti životne sredine.

Nažalost, u ljeto 2001., Abadžićev serijal ukinut je zbog, kako je tada izjavio njen autor, složenosti projekta. “Službeno, rečeno mi je da se moja emisija Živjeti s prirodom ukida prvog jula. Kad sam pitao zašto, urednik mi je rekao da je i sâm iznenađen, da je ostao bez teksta. Kolegij, u kojem su i međunarodni partneri, objasnio je kako je Živjeti s prirodomsložena emisija, zahtijeva mnogo hodanja po terenu, plaćanje dnevnica petočlanoj ekipi… Rekli su da je takvu emisiju jednostavnije praviti u studiju, gdje bi se pozvalo par gostiju i raspravljalo. Primjećujem kako je gledanost moje emisije bila velika jer je bila drugačija od konfekcijskih, studijskih emisija. Naučimo, TV je pokazivanje, a ne kazivanje”, izjavio je Abadžić po ukidanju emisije za Oslobođenje.

Kako na zelenu granu?

Teško da danas imamo nekog ko može ponoviti Abadžićev uspjeh i imati tu vrstu strasti koju je on imao, ali vrijedi spomenuti njegovog kolegu Senada Malohodžića, koji je na svoj način doprinosio razvoju ekološke svijesti kod gledatelja i slušatelja. Emisije na BH Radiju poput Živjeti zdravo, ali i TV formati, emitirani u okviru Javnog RTV servisa BiH, kao što suZnanje-imanje, Zelena panorama (koju je započeo Abadžić), Zlatna dolina (emitovana svojevremeno na OBN-u), te Zelena dolina, imali su bitnu ekološku dimenziju.

Kad pogledate programske šeme ovdašnjih TV stanica, shvatite da je objašnjenje o “složenosti projekta i njegovoj finansijskoj opravdanosti” kumovalo nedostatku ili vrlo malom broju ekoloških sadržaja na televizijama danas.

U produkciji kuće RAF Production, na N1 televiziji emituju se Zelene grane, emisija o poljoprivredi, prehrambenoj industriji, održivom razvoju i ekologiji.

Prije rata postojala je dječija emisija Tragom ptice Dodo, autora Timothyja Byforda, čiji su likovi Strašimir i Svetoljub pokušavali kroz seriju skečeva (kako uštediti energiju dok kuhate ručak, kako smanjiti zagađenje vode ako koristite manje deterdženta itd…) podići ekološku svijest kod djece. Takvih sadržaja danas na televizijama nema skoro nikako.

Jedna od rijetkih emisija koja ima uvrštene ekološke sadržaje jeste Darovi prirode, koja se na TVSA prikazuje već četiri godine. Urednica ove polusatne nedjeljne emisije Sandra Šabićkaže nam kako je početna namjera ovog serijala bila prikazati sve mogućnosti proizvodnje zdrave hrane. “No, kako je odmicao rad, otvarala su se nova pitanja. Sada su Darovi prirodetip edukativne i promotivne emisije u kojoj se obrađuju svi segmenti poljoprivrede i zdrave ishrane, s fokusom na domaću i na eko-proizvodnju”, dodaje Sandra Šabić.

Ekološki sadržaji protežu se, ili bolje rečeno, utkani su, kaže naša sugovornica, u sve reportaže. “Tako, naprimjer, ako radimo proizvodnju žita, uvijek nastojimo imati stručnjaka iz te oblasti, ističemo potrebu što manjeg korištenja hemikalija, itd. ”

Ekipa emisije Darovi prirode radi priče ne samo iz Kantona Sarajevo već i iz cijele BiH. “Pokušavamo biti na mjestima odakle izvorno potiču određene kulture. Primjera radi: kadulja, smilje i sir iz mijeha pripadaju Hercegovini, kesten pripada Krajini, žito Posavini… Mislimo da je to bitno kako bi se ekološka domaća proizvodnja obavljala na mjestima gdje su najbolji uslovi za to. Sarajevo je 40 posto tržišta cijele BiH. TVSA je to prepoznala i pokretanjem ove emisije želimo uvijek da smo prvi u prezentiranju onog što je dobro i kvalitetno. Naša namjera je ubaciti i sadržaje kao što su: eko-sela, mogućnosti za osvježenje u prirodi, zdravlje ili recepti zaboravljene kuhinje.”

Sandra je optimistična kad je riječ o uvrštavanju ekoloških sadržaja u programe ovdašnjih TV stanica. “Sve više TV i radiostanica pokušava imati ovakve sadržaje. To je potvrda da ono što smo mi započeli prije četiri godine ima pozitivan trend.”

BHRT, kao nosilac Javnog RTV servisa BiH, u svom programu već četiri godine ima ekološku emisiju Ekologika, u produkciji kuće Tim System Media House. TV serijal o zaštiti i unapređenju životne sredine čija je urednica Arnela Nurković donosi najrazličitije sadržaje i obilje informacija ekološkog predznaka. Ista produkcijska kuća za BHT producira i serijalIzazovi poljoprivrede, koji se realizuje od 2011. Ova emisija je namijenjena poljoprivrednicima i ima za cilj da informiše i educira gledatelje. BHRT u okviru svog portala ima rubriciran sadržaj o ekologiji, pod nazivom Okoliš, koji donosi informacije iz zemlje i svijeta koji se tiču zaštite okoliša.

Vrijedi spomenuti da FTV i dalje prikazuje emisiju Zelena panorama, koja sad već broji 43. godinu emitovanja, a jedan od njezinih urednika i voditelja, Mirhat Mustafić, objasnio je, u intervjuu na portalu Federalna.ba povodom 40. godišnjice, njenu misiju. “Zelena panoramaje određena kao emisija za poljoprivrednike, populaciju na selu, ljude koji se bave proizvodnjom hrane. Međutim, svako vrijeme nosi svoje novine i mi smo u Zelenoj panoramiposljednih godina uveli savjete za ljude koji se bave uzgojem cvijeća, i za hobi voćare, i za hobi proizvođače hrane, jer se sve veći broj ljudi odlučuje da na svojim vikendicama proizvodi nešto od domaće hrane. Sve više ljudi razvija svijest o zdravom načinu prehrane i trude se da i sami proizvedu nešto, tako da je sada Zelena panorama namijenjena puno širem gledateljstvu u odnosu na ono prvobitno”, rekao je Mustafić. Zelena panorama ima i svoj online život, jer se svaka emisija unosi na poseban YouTube kanal.

Osim toga, FTV je, u okviru Dokumentarnog programa, emitovala i megaserijal od 60 epizoda pod nazivom Prirodna baština, u kojem su prezentirane najveće vrijednosti biološke, geomorfološke, hidrološke i ekološke raznolikosti te velikog bogatstva kulturne različitosti u ambijentalnom okruženju na čitavom prostoru BiH. I ovaj serijal dostupan je na YouTubeu.

Uz pomoć Evropske unije

Ostatak medijskog kolača koji se odnosi na ekološke sadržaje uglavnom su emisije ili prilozi koji se rade u okviru projekata koje finansira Evropska unija. Ovo je samo jedan od primjera: U sklopu projekta iz 2012. “Partnerstvo za više okolišne standarde u BiH”, koji je finansirala EU, a koji su implementirali Helsinški komitet za ljudska prava u BiH, Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle i Fondacija Heinrich Böll u BiH, cilj je bio podizanje svijesti šire bosanskohercegovačke javnosti o trećoj generaciji ljudskih prava, odnosno prava na čist okoliš i zdrav život. Medijska kampanja sastojala se od 15 radijskih i dvije TV emisije koje su se realizirale u suradnji sa BHRT-om, te osam radio-emisija koje su se realizirale na EFM studentskom radiju.

Iako nisu sistemski ekološki sadržaji, vrijedi spomenuti da kolege novinari stalno ili povremeno rade na pričama koje imaju za cilj podizanje svijesti o zaštiti okoline. I za to dobijaju i priznanja. Prije dvije godine, na konkursu za najbolju novinarsku priču, blog ili fotoreportažu u okviru kampanje “Čist okoliš – čista savjest”, prvo mjesto osvojila je novinarka Sanela Habeš s BH Radija 1. “Tada sam osvojila nagradu za temu Upravljanje otpadom u FBiH, ali moram reći kako već 19 godina radim na pričama iz oblasti okoliša, a od 2001., kad je startao BH Radio 1, konstantno u sadržajima imamo zastupljene ekološke teme, bilo u posebnim emisijama ili kroz priloge”, kaže Sanela.

I RTRS, kao dio Javnog RTV servisa BiH, u svom radijskom segmentu ima emisiju o zaštiti životne sredine pod nazivom Učinimo moguće. Ovaj programski sadržaj, kako je navedeno na portalu RTRS-a, poziva slušatelje: “Vodite računa o svojoj okolini i doprinesite da priroda, njene ljepote i blagodatnosti budu sačuvane. Ujedno upozoravamo na opasnosti koje nam prijete zbog nesavjesnog odnosa pojedinaca prema prirodi. Činimo moguće, emisiju o zaštiti životne sredine, možete slušati svake subote od 09.05 na programu Radija RS.”

Dakle, ekoloških sadržaja ima, možda ne dovoljno, ali je istovremeno i pitanje ima li onih koji te sadržaje prate i iz njih usvajaju korisne informacije, od kojih i oni sami, kao i naša sredina, mogu imati velike benefite.

tačno.net
Autor 28.3.2016. u 10:40

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija