Saopštenje Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini povodom gradnje HE u gornjem toku rijeke Neretve

Izdvajamo

• Prijedlog: Nemam dovoljne informacije šta je u slučaju Gornji horizonti dogovarano na nivou države (entiteta). Ovaj projekat predstavlja nesagledive posljedice regionalnih, državnih i međudržavnih razmjera, jer donja Neretva prema ušću u Jadransko more jednim dijelom u dužini od 12 km pripada i susjednoj R. Hrvatskoj. Predlažem apelaciju Ustavnom sudu radi zaustavljanja projekata Gornji horizonti dok se ne rasvijetle sve geoekološke posljedice koje će nastati planiranim projektom.

Povezani članci

• Parlament FBiH danas glasa o (ne)poverenju vladi
• Raif Dizdarević predsjednik Odbora za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru
• VELIKI PORTRETIST
• IZLOŽBA POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA DRŽAVNOSTI
• Komisija SDP BiH Sarajevo donijela odluku o smjeni Zornića
• Milan Račić: VIKEND U TITOGRADU

Neretva kod mjesta Ulog 

Akademik Muriz Spahić ispredu Udruženja geografa u BiH uputio je saopštenje, obraćajući se Vladi entiteta Federacije Bosne i Hercegovine, premijeru vlade entiteta FBiH i ministru za poljprivredu, vodoprivredu i šumarstvo FBiH i ministrici za turizam i okoliš FBiH. Saopštenje prenosimo u cjelosti:

Izvor: Ekoakcija.org

Pripremajući se za Naučnio skup sa međunarodnim učešćem na temu „Gepresursi i održivi razvoj“, koji je planiran da se održi sredinom tekuće godine u Tuzli prijavio sam temu: „Rijeka Neretva – negativne faze potamološke evolucije“ kako bi se sagledali svi negativni antropogeni zahvati koji, osim štetnosti po prirodnu sredinu i njenu samorazvojnost, imaju ogromnu prijetnju na stanovništvo i materijalna dobra nizvodno od planirane HE „Ulog“ pa sve do ušća u Jadransko more.

Svoja ranija znanja iz Potamologije sastavnog dijela Hidrologije kopna, koja sam, u svojstvu univerzitetskog profesora, decenijama prenosio studentima na sva tri ciklusa studija na Univerzitetima širom Bosne i Hercegovine, za koju sam i napisao univerzitetski udžbenik i na desetine naučnih radova ostao sam vrlo zabrinut nakon dubiozne analize dostupnih materijala, a koji se odnose na Projekte popraćene Studijama uticaja na okoliš, oko izgradnje HE „Ulog“ kombinovanog baražno i derivacionog (cijevnog) tipa i serije od 7 uzvodnih protočnih hidroelektrana, naspram dostignuća komponentnih fizičkogeografskih nauka o čemu vas želim informisati i istovremeno upozoriti na ozbiljnost posljedica koje mogu proizvesti ovi projekti.

Upozorenja se odnose i na planirano vještačko prevođenje ponorskih voda iz gornjih horizonata od Gatačkog, Nevesinjskog Dabarsko i Fatničkog polja do Trebišnjice, a odatle podzemno prema Dubrovačkoj rijeci. Na ovom vještačkom profilu planirana je izgradnja nekoliko HE.

Oba planirana projekta datiraju još od vremena postojanja bivše države, koji su odloženi zbog nedostatka nepohodnih istraživanja koja tretiraju: tektonska, geološka i hidrogeološka u veoma složenim geogenim odnosima terena u dolini i slivu gornje Neretve na kojoj se prepliću tektonske navlake i šarjaži pa time čine seizmičku opasnost za postojanost hidroenergetskih postrojenja. Posljedice njihove seizmičke havarije bi imale nesagledive štete koje bi nastale nizvodno do ušća u dolini Neretve. Pored toga, prevođenje krških ponornica od Gatačkog preko Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja do Trebišnjice će uveliko poremetiti prirodno doticanje voda pritokama i podzemno do Neretve, što će imati nesagledive posljedice u srednjoj i donjoj Neretvi.

I GORNJI TOK NERETVE – PROBLEMI ANTROPOGENIH ZAHVATA

1. Klisurasta dolina gornje Neretve, sa prosječnom nadmorskom visinom od oko 1100 m je duboka, zatvorena i, uglavnom, teško pristupačna za ljudske aktivnosti od izvorišta do Uloga na dužini od 35,3 km. Zbog toga je bila van domašaja antropogenih zahvata pa je nivo prirodne očuvanosti na veoma visokom nivou koji prema narigoroznijim mjerama može se definisati rezervatom prirode. Sve predizpozicije očuvanosti i unikatnosti prirodnog diverziteta govore da ona to i jeste. Ograničena istraživanja, zbog prirodne divljine najvećeg dijela gornje Nertve, pokazuju da je ona jedno od najvećih zarišta biološke raznolikosti, izvornosti i samorazvića u Bosni i Hercegovini. S obzirom na ovakve prirodne pretpostavke gornja Neretva koja je planirana da se uništi HE „Ulog“ predstavlja potpuni prirodni pejzaž u našoj zemlji. Jedino veće naselje je Ulog, koje je, gotovo, potpuno uklopljeno u prirodnu pejzažnu strukturu.

Prijedlog: S obzirom na netaknut prirodnog diverziteta gornjeg toka Neretve Vlada entiteta FBiH treba uputiti apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine da ovaj prirodni pejzaž definisan kao riječni, koji prema direktivi EU o rijekama se štiti kao riječni sistem na koje nemaju uticaja bilo koje granice pa ni entitetske, zabrani raspolaganje entitetima i stavi ga pod zaštitu države Bosne i Hercegovine, po istom principu za donešene presude u slučaju imovine, šuma, poljoprivrednog zemljišta i sl.

2. Iz Studija uticaja HE „Ulog“ na životnu sredinu / okoliš iz 2011. godine saznajemo osnovni sadržaj Projekta i njegove uticaje na stanje životne sredine u obuhvatu planirane baražne HE „Ulog“ ali ne i planiranih protočnih MHE, kako uzvodnih tako i nizvodnih u FBiH do Konjica, za koje u medijima nisu priloženi Elaborati uticaja na životnu sredinu / okoliš pa o istim nije moguće vršiti stručnu i naučnu analizu, koje će dodatno uticati na buduće antropogeno stanje u ovom dijelu riječnog sistema. Nakon ove studije tokom 2017. god. izdato je i Stručno mišljenje o novonastalim promjenama na rijeci Neretvi u entitetu RS sa aspekta žaštite životne sredine kojeg je prihvatio investitor „EFT HE Ulog“ doo Kalinovik. Iz raspoložive dokumentacije saznajemo da su provedene javne rasprave lokalnog nivoa (Konjic – Kalinovik), a primjedbe udruženja Zelenih – Neretva iz Konjica od Investitora nisu uvažene o čemu je Udruženje informisalo Vladu entiteta FBiH.

Prijedlog: Zahtijevamo da sve što se gradi u prirodnoj sredini treba biti transparentno uz obavljene javne rasprave sa lokalnom sredinom ali i sa strukovnim udruženjima, kako je to regulisano Zanonom. Ispitati zašto nisu provedene međuentitetske javne rasprave, jer se planirani hidroenergetski objakat nalazi na granici entiteta.

Ovo tim prije što prema Zakonu o zaštiti okoliša u entitetu FBiH (član 63) kod projekata koji iz jednog entiteta mogu imati štetno djelovanje na drugi entitet moraju se riješavati sporazumno prema utvrđenom postupku u provođenju javne rasprave za dobivanje dozvole (prema čl. 70 istog Zakona). Oba člana Zakona nisu transparentno provedena u entitetu FBiH pa time i nije mogla biti izdata saglasnost za izgradnju HE „Ulog“. Koliko nam je poznato na predstavku Udruženja „Zeleni – Neretva“ iz Konjica Federalna ministrastva se tim povodom nisu oglašavala.

3. Studija ima elemente sumnje u prirodna predviđanja, posebno kada je riječ o seizmičkoj aktivnosti, zbog geotektonske i orografske složenosti gornjeg sliva Neretve. Ovo tim prije što se navedeni sliv nalazi u zoni tektonskih lomova na granicama tektonskih navlaka i već toponimsko prepoznatljivih graničnih morfostruktura po seizmizmu, od kojih posebno Treskavica.

S obzirom da se radi o epicentralnoj oblasti Bosne i Hercegovine u neposrednom slivu gornje Neretve, te da se planirana betonska lučna brana oslanja bokovima na ispucale krečnjake izdijeljene pukotinama na bankove, opravdan je strah lokalnog stanovništva i upozorenja naučne javnosti da ona predstavlja latentnu opasnost za pojavu i jačih zemljotresa, s obzirom na činjenicu da su po nastanku i jačini oni nepredvidivi i neprocjenjivi. Tako je 1962. god. zemljotres sa epicentrom na Treskavici imao za posljedicu pojavu odrona i urnisa sa dolinskih strana koji su završili u kanjonu gornje Neretve na potezu planirane HE „Ulog“. Tom prilikom u Neretvu se survalo oko 2000 m3 urniskih blokova, koji su i danas prisutni u koritu. Planirana vodna akumulacija će istovremeno uticati na pojavu lokalnih trusova. Ako se isti interferiraju sa tektonskim onda to može imati nesagledive posljedice po branu i nizvodno po stanovništvo i materijalna dobra.

Prijedlog: Bez dodatnih opsežnih geoloških i geotektonskih istraživanja zaustaviti i odložiti dalje planirane radove. Tražiti garanciju eksperata (po mogućnosti i međunarodnih) o sigurnosti stanovništva i materijalnih dobara nizvodno u dolini Neretve od planirane brane HE „Ulog“.

Uporište za potrebnu garanciju pronalazimo u Procjeni uticaja na životnu sredinu kojom su definisani maskirani rasjedi i tektonski lomovi, klizišta i urnisi. Svi oni nisu otporni na seizmičke i geotektonske aktivnosti, za koje Studija uticaja na životnu sredinu / okoliš predviđa kao seizmičke stresove.

4. Zbog ovakve geološke, građe naknadno 2017. god. je dato Stručno mišljenje „EFT HE Ulog“ da se radovi na predviđenoj lokaciji prema ranijem Projektu iz 2011. god. i nepredviđenih okolnosati izmještena je lokacije brane za oko 60 m nizvodno.

Napomena za provjeru: Promjena lokacije brane 2017. god. u odnosu na Studiju uticaja na životnu sredinu / okoliš iz 2011.god. podrazumijeva ažuriranje geodetske situacije za novu lokaciju i izradu novog Idejnog projekta prema ažuriranoj geodetskoj situaciji za ishodovanje nove urbanističke dozvole. Nakon pribavljanja nove urbanističke dozvole u kojoj su navedeni urbanističko tehnički uvjeti i saglasnosti koje se moraju pribaviti, pristupa se izradi novog Glavnog projekta za ishodovanje građevinske dozvole! Ostaje nepoznanica da li je Projektant postupio po navedenoj proceduri i da li je obezbijerdio novu urbanističku i građevinsku dozvolu nakon Stručnog mišljenja „EFT HE Ulog“; a bio je dužan.

5. Iako se cijeli Projekat prevashodno odnosi na hidrološke karakteristike neshvatljiva je manjkavost Studije uticaja na životnu sredinu / okoliš upravo za ovo poglavlje. Ne postoje opće, a kamo li detaljne, analize riječnog režima posebno: vodostaja, proticaja i doticanja (specifičnog doticaja, visine doticanja i koeficijenta doticanja), kako površinskog tako i podzemnog. Bez ovih parametara nije moguće izvesti zaključke o načinu i brzini doticanja i obrazovanja visokih vodostaja kao i njihove sezonske raspodjele.

Osim tekstualnih analaza nedostaju i grafikoni kojim bi se pokazala sezonsku raspodjelu karakterističnih vodostanja Neretve kroz prosječnu godinu; tokom povodnja u kojima se javljaju vrlo visoki vodostaji kao i niska vodostaja, za vrijeme suša. Bez detaljne analize ovih vodostanja nije moguće ulaziti u definisanje njihovih uticaja na planirane hidrotehničkih zahvata kao i probleme koje bi mogli imati po stanovništvo i materijalna dobra nizvodno od planirane brane. Ovo tim prije što je planirana kombinovana izgradnja baražnog i derivacionog hidrotehničkog sistema u kojem bi se trebalo riješiti pitanje planiranja prihvata kako visokih tako i niskih voda. Vrlo visoke vode u gornjem slivu nastaju od padavinskih voda, posebno u proljetnim mjesecima, kada se sniježna i krška retenzija kombinuju sa intenzivnim pljuskovitim padavinama. Investitor je morao obraditi ove hidrološke stresove i mjere koje bi se trebale preduzeti radi ublažavanja iznenadnih povećanih doticaja, kao iz sliva, tako i vrlo visokim vodama koje nadolaze koritom rijeke Neretve do brane vodozahvata. Ovakav potamološki scenarij imao bi nesagledeve posljedice jer je predviđeni derivacioni sistem ograničenog kapaciteta koji odvodi vodu prema strojari u odnosu na priticajne vode sa sliva Neretve u akumulaciju.

Prijedlog: Bez obrade ovih ključnih hidroloških parametara ni po koju cijenu vlada entiteta FBiH ne bi trebala dozvoliti nastavak rad planirane HE „Ulog“.

Isto tako bez dopune hidro-klimatološkog monitoringa u cilju smanjenog negativanog uticaja nadolaska vrlo visokih vodostaja nephodan je potpuno prezentirati vrlo uvjerljiv sistem planiranja prihvata visokih vodostaja, kako bi se ostvario uravnoteženi trend prijema visokih voda sa oticajnim putem derivacionim sistemom koji vodi prema strojari. Ovaj postupak zahtijeva punu korelaciju i korespodenciju meteorološko-klimatskih osmatranja i mjerenja sa hidrološkim monitoringom.

Ovi, kao i prethodni stavovi, trebaju biti upotpunosti ispunjeni bez kojih je dozvola za rad nemoguća, o čemu treba obavijestiti Vladu entiteta RS.

6. Hidrotehnički radovi, koji su uveliko u troku prekinuli su migracione puteve ribljoj polulaciji, čiji sastav ukazuje na visok ekološki kvalitet vode Neretve u gornjem toku. Ako se ovoj konstataciji doda i činjenica prekida uzdužnog profila Neretve i predviđenim novim protočnim branama, uzvodno i nizvodno od HE „Ulog“ za koje ne raspolažemo sa Studijama uticaja na okoliš, onda će se potpuno prekinuti postojeća migracija riblje populacije duž rijeke Neretve.

U Studiji uticaja na životnu sredinu / okoliš predviđena količina vode kao ekološki prihvatljiv protok, iza brane a prije strojare, je svega 0,52 m3/s od ukupnog proticaja koji iznosi 35 m3/s. Ovo je depresivno niska protočna količina vode posebno ako se prihvati da ekološko prihvatljiv protok definiše prosječni minimalni proticaj tokom prosječne hidrološke godine, koji je daleko viši od predviđenih 1,5% prosječnog godišnjeg proticaja. Ovaj protok potvrđuje definiciju zaljubljenika prirode da ekološko prihvatljiv protok ili biološki minimum je količina vode koju hidroelektrana treba da ostavi rijeci da bi ona mogla da nastavi da živi tj. da živi svijet u njoj umire polahko i sigurno, ali po zakonu.

Prijedlog: Upozoriti Vladu entiteta RS da se rijeke prema evropskoj direktivi o vodama tretitoraju kao, što i jesu, riječni sistemi uz zanemarivanje bilo kojih društveno-političkih granica i da se treba ostvariti puna saradnja na njihovoj zaštiti. Ovaj prijedlog manjka u Studiji uticaja na okoliš da bi se eliminisali naprijed navedeni negativni trendovi.

7. Problemi po živi svijet ali i morfolgrafiju korita koji su sasvim izvjesni odnose se na evidentne vještačke oscilacije vodostaja i proticaja na nizvodnom profilu usljed rada planirane HE „Ulog“. Ove oscilacije posredno utiču na akvatičnu i priobalnu produkciju živog svijeta.

Prijedlog: Vlada, odnosno resorno Ministarstvo entiteta FBiH treba tražiti od Vlade entiteta RS, da Studija uticaja na okoliš, mora sadržavati analizu oscilacija vodostaja kao posljedica rada HE „Ulog“ na nizvodnom profilu i to: po visini u određenim sektorima i vremenu javljanja do Konjica.

II SLIV NERETVE – PROBLEMI GORNJI HORIZONTI

8. Nakon završenih hidrotehničkih i meliorativnih radova u donjoj Neretvi kojim je riješen problem poplava u Popovom polju, bvša zajednička država je planirala projekat Gornji horizonti star gotovo 50 god. Ovaj projekat je doživio renesansu u entitetu RS unazad jednu deceniju, koliko mi je poznato, bez opsežne stručne, naučne i javne rasprave o valjanosti istog. Ovaj projekat predviđa izgradnju vještačkog sistema sa šest hidroakumacija i sedam hidroelektrana, koji se međusobno povezuju kanalima i tunelima prema Trebišnjici radi daljeg korištenja u energetske svrhe. Na ovaj način bi se oko dvije milijarde kubika vode godišnje umanjilo u doticaju Neretvi, a istovremeno za istu količinu vode bi se obogatio hidrografski sistem Trebišnjice koja bi se preusmjerila prema Dubrovačkoj rijeci i hidroelektranama na njoj. Provedena istraživanja koja datiraju iz vremena prethodne države ukazuju na neposrednu hidrološku vezu Gornjih krških horizonata u kojima se površinske vode ponorima prenose u unutrašnjost i otiču u različite hidrografske sisteme uz učešće podzemnih bifurkacija kojama se snabdijevaju površinske pritoke u srednjoj i donjoj Neretvi.

Očekivane posljedice: Preuzimanje i vještačko preusmjeravanje ponornica od Gatačkog preko Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja sve do Trebišnjice, a odatle do Dubrovačke rijeke izazvaće ogromnu štetu po postojeći prirodni sistem.

– Planirano hidrotehničko rješenje u Nevesinjskom polju, uvjetovaće trajno presušivanje dva vrlo snažna krška vrela Bune i Bunice koji obrazuju riječni sistem Bune, dug 15 km (Bune 9 km i pritoke Bunice dug 6 km). Buna preko sedrene kaskade završava u rijeci Neretve. Sistem Bune je neponovljiv unikatan i kao takav je stavljen je pod strogi režim zaštite zajedno sa Bunskim kanalima.

– Hidrotehnički sistem Dabarskog polja odakle su se vode podzemno prirodno drenirale prema Bregavi će prekinuti tu vezu i ova rijeka će presušiti. Isto tako smanjit će se količina podzemnog doticanja u Deransko jezero koje čini sastavni dio gornjeg Hutovog blata.

– Umanjena količina podzemnih voda u donjoj Neretvi omogućit će hidrostatsko prodiranje slanih morskih voda, koje su već sada bočatne što će imati nesagledive ekološke posljedice u bliskoj budućnosti.

Prijedlog: Nemam dovoljne informacije šta je u slučaju Gornji horizonti dogovarano na nivou države (entiteta). Ovaj projekat predstavlja nesagledive posljedice regionalnih, državnih i međudržavnih razmjera, jer donja Neretva prema ušću u Jadransko more jednim dijelom u dužini od 12 km pripada i susjednoj R. Hrvatskoj. Predlažem apelaciju Ustavnom sudu radi zaustavljanja projekata Gornji horizonti dok se ne rasvijetle sve geoekološke posljedice koje će nastati planiranim projektom.

Molim vas da ove informacije uzmete ozbiljno u razmatranje i zaštitite vodu kao društveno blago i prirodu Bosne i Hercegovine, da sutra ne bude kasno!

Uz srdačan pozdrav bilo bi zahvalan ako me izvijestite o preduzetim radnjama u vezi ove predstavke.

Sarajevo, 12. 10. 2021.

Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini

Akademik Muriz Spahić