Šumskim stazama koje nestaju, Josipovom stazom

Sanela Gojak
Autor 30.7.2020. u 15:27

Šumskim stazama koje nestaju, Josipovom stazom

Pogled iz bivka Bozja-Kunath, Bjelašnica

Kako sami sebi uskačemo u stomak svjedočimo godinama unazad, ali posebno u proteklih nekoliko mjeseci prolazeći šumskim putevima bosanskohercegovačkih planina.

Dok se u svijetu priroda obnavljala, u bh. planinama zbog pošasti Covid 19, ljudski faktor čini svoje namjerno uništavajući friško postavljene markacije i info ploče na Josipovoj stazi na Bjelašnici.

Josipovom stazom koja datira iz 1934. godine, iz pravca Igmana lagano šumskim putem stiže se do vrha olimpijske planine Bjelašnice, do Opservatorija, Male Vlahinje i drugih vrhova.

Josipova staza 2020, april

Ideja za izvedbu ove staze datira iz 1934. godine i tadašnjih članova ovog planinarskog društva: Josipa Plečaka, Josipa Flegera, Josipa Nepomučkog i Josipa Sigmunda. Posljednja dva Josipa, Nepomučki i Sigmund su do kraja izveli i markirali stazu kojom se dolazi do planinarskog skloništa Bozja-Kunath (1750 m n/v), odnosno do Opservatorija (2067 m n/v).

Markiranje Josipove staze – Foto HPD Bjelašnica 1923

Postavljanje novih markacija

Markaciju ove staze kao i nove info table postavili su, odnosno održava HPD „Bjelašnica 1923“ iz Sarajeva.

Mladi vodiči HPD „Bjelašnica 1923“ Ivan Žilić i Admir Ibričić su u aprilu ove godine obnavljali markacije, zatim su htjeli planinsko sklonište malo osvježiti tako što će učvrstiti nove drvene grede i napraviti neku vrstu šanka sa kojeg se pruža jedinstven pogled na Kotlove.

Ibričić i Žilić su se krajem aprila sa neformalnom grupom planinara, poštujući socijalnu distancu, uputili Josipovom stazom koja je još ponegdje bila pokrivena snijegom do bivka „Bozja-Kunath.“

Noseći grede laganih dva i pol sata šetnje usput su zastajkivali na kratkim odmaralištima, odnosno na klupama koje je ranijih godina postavilo HPD „Bjelašnica 1923“.

Svaka od četiri klupe nosi ime po uglednim nekadašnjim članovima društva: Leinertova, Sigmondova, Suljagića, i Dragina (Drago Bozja) klupa.

Leinertova klupa, foto HPD Bjelašnica 1923

Korijenje pored Leinertove klupe

Po prvom predsjedniku planinarskog društva Milanu Leinertu prva klupa je nazvana. Približavajući se Leinertovoj klupi, koja je okružena velikim stablima i raskošnim korijenima, uočava se vandalizam. Naime, neko je iz čudnog i nerazumnog hira na korijenu višegodišnjeg stabla zapalio vatru.

Druga klupa nosi ime po Sulji Suljagiću, jednom od osnivača Društva planinara u BiH 1921. godine, treća po ranije spomenutom Josipu Sigmundu bh. planinaru i alpinisti.

I na kraju, četvrta klupa je dobila ime po Dragi Bozji koji je bio osnivač i prvi načelnik Gorske službe spašavanja u BiH, putopisac, zaljubljenik u prirodu i jedan od direktora sarajevske Olimpijade.

josipovom stazom Dženan Pušina

Neprepoznatljivost Josipove staze

Nažalost, danas u 21. vijeku Josipova staza je neprepoznatljiva. Dženan Pušina iz Profesionalne vatrogasne brigade KS, također ovih dana se zaputio Josipovom stazom i ostao je šokiran prizorom koji je zatekao što je zabilježio fotografijama.

Od kraja aprila do jula ove godine planski se krči šuma, uništavaju se šumski puteljci, mlada stabla bukve na kome su nove markacije su odrezana. Iz pravca Josipove staze može se doći i do Babinog dola koji je ustvari apartmansko naselje i gradilište.

Josipovom stazom Dženan Pušina

Po pisanju CIN-a, odgovorni za ovu promjenu Josipove staze, odnosno Bjelašnice je Općina Trnovo koja je omogućila bespravnu sječu šume na 3,5 hektara kako bi izgradila sportske terene, apartmane i hotel. Većinu je Općina prodala i poklonila privatnim firmama, a za dio posječenih stabala nije moguće utvrditi gdje je završio.

Bh. planinari danas svjedoče uništavanju šumskog fonda i na Treskavici, kao i na Prenju koga krase endemske vrste munike i omorike. I njih nestaje.

Da li smo nijemi posmatrači koji svezanih ruku žale za uništavanjem šumskog i prirodnog bogatstva ili možemo nešto učiniti jer planine pripadaju svima nama.

„I danas svako ima pravo na svoj Mont Everest i to mu niko ne može uzeti”- govorio je Drago Bozja.

Vedro!

Sigmundova klupa, Braco Babić foto FB

Na Sigmundovoj klupi (foto) sjedi planinarski vodič i član planinarske organizacije od 1970. godine Braco Babić koje je napisao sljedeće:

„Josip Sigmund je bio jedan od osnivača i pročelnik ovog pl. društva. U periodu između dva svjetska rata Josip Sigmund izveo je niz samostalnih alpinističkih uspona i skijaških pohoda na mnogim planinama a posebno na Treskavici i Čvrsnici gdje je ispenjao nekoliko prvenstvenih smjeri koje nose njegovo ime. Trg i ulica koja je povezivala Staru željezničku stanicu sa hotelom „Bristol“ u Novom Sarajevu nosila je ime po Josipu Sigmundu. Stara željeznička stanica je porušena nakon snimanja filma „Valter brani Sarajevo“ početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća/vijeka i na njenom mjestu su izgrađeni neboderi i poslovni objekti. Nakon minulog rata ulica je preimenovana. Jedan od najljepših planinarskih objekata u bivšoj SFR Jugoslaviji na planini Treskavici koji je također nosio ime po Josipu Sigmundu izgorio je u požaru na početku minulog rata. Josip je u Drugom svjetskom ratu bio neustrašivi ilegalac i bliski suradnik Vladimira Valtera Perića. U jednoj od akcija sarajevskih ilegalaca Josip je pao u ruke neprijatelja i nakon strašnog mučenja odveden na Vraca gdje je strijeljan.“

Sanela Gojak
Autor 30.7.2020. u 15:27

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija