U BiH dolaze periodi duge suše, poljoprivredu čeka borba za vodu

Abrašmedia
Autor 22.8.2022. u 08:56

U BiH dolaze periodi duge suše, poljoprivredu čeka borba za vodu

Foto: Pixabay

Posljedice klimatskih promjena osjete se širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Učestaliji ekstremni vremenski uslovi, poput suša, postali su bitna tema kako u lancima snabdijevanja, poput pada vodojstaja Rajne, hlađenju nuklearki u Francuskoj te samoj proizvodnji hrane.

Bosna i Hercegovina se u posljednjim decenijama suočava s teškim sezonama koje su uzrokovane sušama. Klimatske projekcije predviđaju da će se pojava ovakvih događaja kao posljedica klimatskih promjena intenzivirati u predstojećim decenijama.

U periodu od 2000. do 2021. godine gotovo svaka druga godina je bila sušna (2000., 2003., 2007., 2011., 2012., 2017., 2019., 2021.). U nizu sušnih godina, 2022. godina može se uporediti sa sušom iz 2003. i 2012. godine koje su bile najintenzivnije.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo izjavio je da je suša ove godine izazvala ogromnu štetu u bh. poljoprivredi, a posebno kada je riječ o kukuruzu i silažnom kukuruzu. Dobrim dijelom se odrazila i na urod povrća i voća i sve one kulture koje nisu imale navodnjavanje i zasjenu.

Bićo kaže da nije siguran da li će to to prouzrokovati određena poskupljenja.

“Mi proizvodima oko 20 posto naših potreba, mi smo ovisnici o uvozu i ovde se oko 80 posto roba uvozi, a cijene diktira neko drugi. Država bi mogla poticajima i dugim novčanim izdvajanjima pojačati poljoprivrednu proizvodnju pa da bar približno zadovoljimo potrebe građana”, rekao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

On dodaje da se poljoprivredne kulture uvoze iz cijelog svijeta, a što se tiče pšenice i ostalih žitarica tu prednjače Hrvatska, Srbija i Mađarska. Ističe da možemo biti zadovoljni kvalitetom meda, te urodom malina i kornišana, ali i tu su zbog suše, kako napominje, diskutabilne količine.

“Urod i kvalitet pšenice je bio dobar ove godine, preživjela je ove suše, ali je to nedostatno za naše potrebe. To je negdje 20 do 30 posto naših potreba”, kazao je Bićo.

Po njegovim riječima, suša će se posebno odraziti na stočarstvo, jer većina kukuruza se proizvodi za vlastite potrebe, za zimsku prehranu stoke.

Više udruženja poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini prije nekoliko dana zatražilo je da se na nivou države proglasi elementarna nepogoda zbog suše.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac kazao je za Fenu da će za proizvođače koji su pogođeni sušom biti izdvojena finansijska pomoć ali kolika nije mogao precizirati.

“Razgovarali smo u Ministarstvu poljoprivede RS o problemima suše i traži se način da se pomogne seljacima. Kolika će to pomoć biti ne znam. Da li će biti 100 – 200 KM po hektaru to je sada pitanje koliko će se novca naći. Ali ovako ne može ostati, jer šteta je oko 80 do 90 posto” kazao je Usorac, dodavši kako ima područja gdje nema tolike štete, kao što su Dubica, Prijedor i područja prema Hrvatskoj gdje je bilo kiše.

Usorac je istakao da je suša najveće štete napravila na usjevima kukuruza, livadama, a štete su napravljene i na povrću i voću iako imaju navodnjavanje.

“Na povrću i voću su manje štete nego što su na kulturama koje su bile izložene suncu i visokim temperaturama”, kazao je.

Usorac je mišljenja da iako su načinjene štete proizvodi neće poskupjeti.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da se suša odrazila na prinos kukuruza u Kozarskoj Dubici koji će biti manji za oko 20 odsto.

“Ako uzmemo u obzir da je cijena kukuruza u ovom momentu oko 60 feninga, a prošle godine, kada smo imali dobru godinu, bila je oko 40 feninga, to smanjenje prinosa se sada kompenzuje znatno većom cijenom koja, prema našim procjenama, ne bi trebala da pada do žetve”, rekao je Pašalić.

Profesor na Poljoprivredno-prehrabrenom fakultetu u Sarajevu Vjekoslav Selak kazao je za Bloomberg Adriu da BiH ima vrlo malo površina koje imaju pristup vodi, koji se navodnjavaju, te smo među posljednjima u svijetu. Ako godina ima kiša, ako ima padavina, onda imamo zadovoljene uslove za usjeve.

“Posljednjih godina nemamo povoljne vremenske uvjete te je s tim pao urod, proizvodnja i orijentirani smo na veći uvoz”, rekao je profesor.

Dodao je da čitavu poljoprivredu treba staviti u sistem kako bi se povećala proizvodnja i kako bi se osigurao siguran plasman.

“Nemamo površine koje se navodnjavaju. Sustav kap-po-kap je razvijen u Europi, sustav koji ne rasipa vodu. To traži ulaganja, investicije, ulogu države i razumjevanje”, istakao je Selak.

“Vremenske uvjete tokom vegetacijske sezone u ovoj godini obilježili su nadprosječni toplotni uvjeti, sa vrlo neujednačenim rasporedom, te naglašenim nedostatkom padalina, što je posebno bilo izraženo tijekom ljetnih mjesec”, rekla je agrometeorologinja u Federalnom hidrometeorološkom zavodu BiH Sabina Hodžić.

“Nakon proljetne suše koja je bila posebno naglašena u mjesecu ožujku, deficit padalina nastavio se i u ljetnim mjesecima sa kulminacijom u lipnju i srpnju kada su padalinske prilike ocjenjene kao ekstremno sušne i vrlo sušne u većem dijelu zemlje”, rekla je Hodžić.

Prema projekcijama buduće klime, poljoprivredu u BiH će karakterizirati borba za vodu i s vodom, odnosno na jednoj strani nedostatak vode i sve duža sušna razdoblja, a na drugoj strani poplave, naglasila je Hodžić.

“Osim suše, svim poljoprivrednim kulturama štetu su donijele i izrazito visoke temperature zraka. Apsolutne maksimalne temperature zraka iznad 35°C zabilježene tijekom lipnja i srpnja ove godine uz povećanu evapotranspiraciju (proces sastavljen od gubitka vode kroz atmosfersko isparavanje i isparivog gubitka vode kroz životne procese biljaka) i nedostatak padalina doveli su do toplotnog stresa kod svih poljoprivrednih kultura što će sasvim sigurno imati utjecaja na konačan prinos i urod”, rekla je Hodžić.

Abrasmedia.info

Abrašmedia
Autor 22.8.2022. u 08:56