UN: Pet milijardi ljudi bi moglo imati poteškoće s pristupom vodi

Povezani članci

• 7. Međunarodni festival zelene kulture Green Fest
• Prijedlog iz Njemačke: Zabraniti kratke letove i putovati vozom
• Požari u Hercegovini: Vatra ugrozila domove, sumnja se da su podmetnuti
• Koje su opasnosti eksplatacije nafte iz Jadrana?
• Nuklearni zaokret
• Novi zemljotres pogodio Novi Zeland, spasilačke službe evakuiraju stanovništvo

foto: Radiosarajevo

Moramo se probuditi i suočiti s prijetećom krizom vode, rekao je direktor Svjetske meteorološke organizacije Ujedinjenih naroda Petteri Taalas.

Više od pet milijardi ljudi moglo bi imati poteškoće s pristupom vodi 2050. godine, upozorili su Ujedinjeni narodi, pozivajući čelnike da na samitu COP26 poduzmu korake kako bi se to spriječilo.

Već 2018. godine 3,6 milijardi ljudi imalo je neodgovarajući pristup vodi najmanje mjesec dana godišnje, navodi se u novom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije UN-a (WMO).

“Moramo se probuditi i suočiti s prijetećom krizom vode”, rekao je šef WMO-a Petteri Taalas.

Izvještaj Stanje klimatskih servisa 2021: Voda dolazi samo nekoliko sedmica prije samita COP26,  UN-ove konferencije o klimatskim promjenama koja se održava u Glasgowu od 31. oktobra do 12. novembra, prenosi Fena, pozivajući se na AFP.

Najveći gubici na Antarktiku i Grenlandu

WMO je naglasio da su u posljednjih 20 godina nivoi vode pohranjene na kopnu – na površini te u snijegu i ledu – padale po stopi od jednog centimetra godišnje.

Najveći gubici su na Antarktiku i Grenlandu, ali mnoga gusto naseljena područja na nižim geografskim širinama bilježe značajne gubitke vode u područjima koja su tradicionalno opskrbljena vodom, saopćili su iz WMO.

Agencija je rekla da će posljedice za sigurnost vode biti velike, jer je samo 0,5 posto vode na Zemlji upotrebljiva i dostupna slatka voda.

“Povišene temperature uzrokovale su globalne i regionalne promjene u padavinama, što dovodi do promjene u obrascima padavina i poljoprivrednim sezonama, s velikim uticajem na sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit ljudi”, rekao je Taalas.

Afrika najteže pogođen kontinent

U međuvremenu su se posljednjih 20 godina povećale i opasnosti povezane s vodom.

Od 2000. godine katastrofe povezane s poplavama porasle su za 134 posto u poređenju s prethodna dva desetljeća.

Većina smrtnih slučajeva i ekonomskih gubitaka povezanih s poplavama zabilježena je u Aziji, gdje je potrebno pojačati sistem upozorenja na riječne poplave, navode iz WMO-a.

U isto vrijeme je došlo do povećanja i trajanja sušnih perioda za oko 30 posto od 2000. godine, pri čemu je Afrika najteže pogođen kontinent.

balkans.aljazeera.net