Ka izvorima rijeka Rone i Aara

Josef Hurka  
Autor 6.6.2019. u 15:47

Izdvajamo

  • Plava boja glečera svjedoči o njegovoj velikoj starosti koja se mjeri hiljadama godina. Ljudska ruka u njemu je izdubila špilju dužine desetak metara koja služi kao turistička atrakcija ali i u naučne svrhe. Kada je vedro prodor sunčevih zraka kroz ledene zidove proizvodi u špilji romantično plavo svjetlo. Nažalost taj izuzetan prizor nismo vidjeli jer je nebo bilo naoblačeno i počela je padati kiša.

Povezani članci

Ka izvorima rijeka Rone i Aara

 foto: reddit.com

Krenuti ka izvorima rijeka Rone i Aara znači posjetiti švajcarske Alpe. Ono što je za Čehe rijeka Vltava sa povijesnim činjenicama to je za Švajcarce rijeka Aar. Ona predstavlja nedjeljivi dio istorije te zemlje i zato se Švajcarci prema njoj odnose sa pripadajućim poštovanjem i respektom. Osim toga to je najduža rijeka u Švajcarskoj. Svoje putovanje završava spajajući se sa vodama Rajne na švajcarsko-njemačkoj granici. 

Nasuprot tomu rijeka Rona vodi hladne vode do najvećih švajcarskih jezera, protiče kroz južnu Francusku i svoj put završava nedaleko od Marseja u toplim vodama Sredozemnog mora. 

Ko se ne bi radovao Švajcarskoj koja je dala osnivača Crvenog krsta Henri Dunanta, zemlji neutralnosti ne samo deklarativne nego u cijelom svijetu priznavane i respektovane. Zemlji svjetskih banaka, izvanrednih satova, lijekova, dobrog sira i čokolade. A to je i turistička zemlja. Moglo bi se mnogo toga napisati o tome čime doprinosi i šta za cijeli svijet znači brdovita Švajcarska. Ciljem naše ekspedicije bili su ne samo izvori obje rijeke ali i druga zanimljiva mjesta koja su ako ne svjetska onda bar evropska zanimljivost.

Na put ka izvorima rijeka Rone i Aara krenuli smo veoma rano. Krečemo iz Interlakena, našega privremenog boravišta u Švajcarskoj. Iza nas ostaje glavna ulica mjesta puna prvorazrednih hotela i prodavnica ali i prekrasnog pogleda na alpske vrhove Jungfrau i Eigera, koga se planinari boje. Oblaci koji brzo prolaze preko vrhova planina naznačuju da danas neće biti vedro. Vozimo se pokraj prekrasnog jezera Brienzer See  a onda dolinom rijeke Aar. Prolazimo pored izgrađenih alpskih kućica razbacanih po okolnim livadama. Skoro svaka je bogato ukrašena crvenim i ružičastim muškatima.

Rijeka Aar kod Berna

Po prolasku kroz mjesto Innertkirchen put se počinje naglo uspinjati, okuka slijedi okuku, pogled na okolinu je ljepši iako se nebo sve više oblači i ne naslućuje ništa dobro. Vozimo se oko vještačkog jezera Grimselsee, koji su rezervoar vode za mnogobrojne planinske elektrane. Voda dolazi  iz glečera koji se otapaju. To omogućuje Švajcarskoj da sama zadovolji svoje potrebe za električnom energijom.

Konačno smo na visokom planinskom prevoju Grimselpass, na visini od 2.165 metara nad morem i na tromeđi tri od 23 švajcarska kantona Uri, Bern i Valis. Stojimo kod glečera iz koga izvire rijeka Aar, koju pratimo kroz prozore auta cijelim putem od Interalkena do njenog početka. Oko nas su alpski vrhovi visoki tri i četiri hiljade metara, nažalost sakriveni u gustim oblacima. Spuštamo se nešto niže na Gletsch a onda se ponovo penjemo na visinu od 2.274 metra na Furkapass – Belveder ka „Plavom ledniku“ – Rhonegletscher, iz koga ističe rijeka Rona.

Rijeka Rona kod Liona

Plava boja glečera svjedoči o njegovoj velikoj starosti koja se mjeri hiljadama godina. Ljudska ruka u njemu je izdubila špilju dužine desetak metara koja služi kao turistička atrakcija ali i u naučne svrhe. Kada je vedro prodor sunčevih zraka kroz ledene zidove proizvodi u špilji romantično plavo svjetlo. Nažalost taj izuzetan prizor nismo vidjeli jer je nebo bilo naoblačeno i počela je padati kiša. Mala zakuska u mjesnom restoranu, par razglednica za poznanike i „Plavi lednik“ nestaje nam sa vidika. Silazima na suprotnu stranu alpskog prevoja na Gletsch ovaj puta pokraj rijeke Rone. Spuštamo se do maloga mjesta Vispu. Naša želja se ispunila. Vidjeli smo izvore obje poznate evropske rijeke čije vode sa jednog planinskog lanca simbolički idu na supreotne strane svijeta – na sjever i jug Evrope da se više ne susretnu.

Josef Hurka  
Autor 6.6.2019. u 15:47

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija