Negiranje genocida: Rješiti se kukolja koji priznaje genocid

Povezani članci

• Antifašističko nasleđe bosanskih Muslimana: Knjiga koja razbija stereotipe o Drugom svetskom ratu
• Nihad Kreševljaković: Vjerujem kako će ovaj mračni ciklus historije završiti porazom desničara i mrzitelja
• Bosanski atlas ratnih zločina: Kako razdvojiti mitomaniju, istinu i laž
• Vukosava Klanco: Opet bih branila Muju
• Amela Topuz Bajraktarević: Kultura sjećanja je etički imperativ naše generacije
• Adis Nadarević: Srebrenica je svetinja, politički sukobi oko nje su sramota

Foto: Moja Hercegovina

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko 23.07. 2021. godine, donio je odluku koja se odnosi na dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopćeno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Dopunom Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine će se svako ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Također će se onaj ko kazneno djelo izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniti kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

Ako je kazneno djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Za dodjelu priznanja, nagrada, bilo kakvog podsjetnika ili privilegije ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Zakon  je stupio  na snagu osam dana od dana objave na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i  jedan dan od dana objave u ‘Službenom glasniku Bosne i Hercegovine’.

Juni  je opet bio mjesec negatora genocida.

Kako prenosi N1.info, Predsjednik SPS-a Goran Selak je tokom obraćanja u NSRS, između ostalog komentarisao i genocid u Srebrenici: „Volimo Rusiju zato što je car Nikolaj Romanov spasio iscrpljenu srpsku vojsku nakon golgote u Albaniji, pomogao vaskrs Srbije i omogućio slobodarski pucanj Gavrila Principa da ne bude pucanj u prazno. Volim Rusiju jer je spriječila da moj srpski narod dobije vještačku historijsku konotaciju genocidni narod”, dodavši zatim i sljedeće skandalozne riječi:

„Moram naglasiti da postoje neki koji prihvataju kvalifikaciji događaja u Srebrenici kao genocid i još je žalije što sjede u Vladi RS. To malo kukolja ne znači da žito nije zdravo i da naše klasje ne stoji uspravno”. Time je izravno relativizirao genocid u Srebrenici, i to pet dana prije obilježavanja godišnjice genocida kada je trebalo biti ukopano još 50 žrtava genocida.

Umjesto da sprovodi zakon i Tužilaštvo BiH svojim primjerom podstiče negatore genocida.

Radovan Kovačević, savjetnik Milorada Dodika koji je u spetembru na Federalnoj televiziji kazao: “Jasno i odgovorno tvrdim da se u Srebrenici nije dogodio genocid, da zločin koji se dogodio u Srebrenici ne može da se kvalifikuje kao genocid”.

Tužilaštvo je formiralo predmet te kasnije odustalo pod  skandaloznim izgovorom da “Kovačević nij eimao namjeru da uvrijedi pojedinca ili određenu skupinu ljudi”.U samoj  odluci o neporovođenju istrage protiv Kovačevića navedeno je:

“Radovan Kovačević u konkretnom slučaju nije imao namjeru da uvrijedi pojedinca ili određenu skupinu ljudi, a da naročito nije imao namjeru da povrijedi ničija osjećanja niti da bilo koga podstakne da učini nekome nešto nažao”.

Na upit  portala Tacno.net  iz Tužilaštva BiH da obrazloži ovaj slučaj, nismo dobili odgovor.