Bosanski atlas ratnih zločina: Kako razdvojiti mitomaniju, istinu i laž

Amer Bahtijar
Autor 2.4.2020. u 14:27

Bosanski atlas ratnih zločina: Kako razdvojiti mitomaniju, istinu i laž

„Odsustvo kulture sjećanja nužno vodi ka kulturi zlopamćenja“ – bilo bi pojednostavljenje teze koju je prošle godine izrekao Nihad Kreševljaković objašnjavajući zašto je ustanovio Modul Memorije na festivalu MESS.

Suočiti se sa paklom devedesetih izazov je ne samo za one koji su činili i podržavali zločine već i za same žrtve. Njihov izazov je izrazito zahtjevan jer upravo oni trebaju napraviti distinkciju između sjećanja i zlopamćenja.

Bosanska strana nakon rata tako se našla pred velikim izazovom – kako se odnositi prema ratu. Izbora su bila dva – mitomanski, gdje se činjenicama ne bi dugovalo puno, već bi rat primarno bilo naše sjećanje onoga što se dogodilo. Inspiracija bi bila u srpskom poimanju Drugog svjetskog rata, gdje su Srbi kao najveće žrtve smatrale da brojevima ne duguju ništa. Tako je već u samom ratu dio medija i intelektualaca izašao sa brojkom od 200 hiljada ubijenih Bošnjaka. Odmah nakon rata krenulo se u pokušaj branjenja te teze.

U isto vrijeme Mirsad Tokača kreće u poduhvat koji ima za cilj da popiše sve nastradale u zadnjem ratu, koristeći se najstrožim naučnim istraživačkim metodama. Tokača naravno na početku svog istraživanja ne govori o kojoj se brojci stradalih radi, jer ako imamo broj šta onda istražujemo. Naravno da je Tokača  postao nacionalni izdajnik, strani plaćenik, relativizator genocida, agresija, srpski igrač.. To dakako Tokaču nije spriječilo da napravi najvažniju priču nakon Dejtona. Rezultat desetina hiljada sati rada Mirsada Tokače i njegovih saradnika je „Bosanska knjiga mrtvih“ .

Bosanska knjiga mrtvih obuhvatila je stradanja na teritoriji cijele BiH, razdvojila civile od vojnika, pobrojala sva stradanja. Kada vidite Bosansku knjigu mrtvih pitate se da li iza toga stoje ozbiljni instituti ozbiljnih država ili mala ekipa istraživača Mirsada Tokače. Za kolektivnu memoriju BIH potrebno je da se znaju svi istraživači na ovom projektu jer oni su uradili posao koji rade veliki naučni instituti.

Tokačina knjiga sada je dostupna i na internetu i izgleda impozantno.  Bosanski atlas ratnih zločina obuhvata sva imena sa mogućnošću da se dopunjavaju ako prođu strogu metodološku kontrolu. Ako ukucate ime nastradalog dobijate sve podatke o njemu, godinu rođenja, mjesto stradanja, da li je vojnik ili civil. Također, u Atlasu su zabilježene sve masovne grobnice, logori, stradanja svih u Bosni i Hercegovini.

Bosanski atlas  ratnih zločina  predstavlja kapitalno djelo koje je i dalje otvoreno za svaki novi dokaz. Ovo je knjiga koja pravi distinkciju između mitomanske istorije i istorije kao nauke. Zahvaljujući ovom projektu svaka relativizacija zadnjeg rata osuđena je na neuspjeh mada su baš Tokači na početku govorili da njegov projekt vodi relativizaciji rata u Bosni i Hercegovini. Knjiga nema ozbiljnih prigovora osim što neki prigovaraju što u naslovu ne stoji “Bosanskohercegovačka knjiga mrtvih“ već Bosanska knjiga mrtvih i Bosanski atlas ratnih zločina. No, to je stvar koja na bilo koji način ne umanjuje epohalnu važnost ovog projekta.

 Bosanska knjiga mrtvih i  Bosanski atlas  ratnih zločina u spomen na mrtve i za žive da oni i njihovi unuci ne završe nikada u sličnim knjigama.

Tekst je nastao u saradnji sa forumZFD u Bosni i Hercegovini.

Amer Bahtijar
Autor 2.4.2020. u 14:27

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija