Društvene mreže i online mediji prepuni govora mržnje

Mirnes Bakija
Autor 12.11.2019. u 11:05

Društvene mreže i online mediji prepuni govora mržnje

Pojavom društvenih medija, komunikacija se u potpunosti promijenila, a čitateljima je omogućeno da komentarišu medijske sadržaje i vode diskusije. Iznošenje neprovjerenih i netačnih informacija, manipulisanje brojkama, kao i često korištenje govora mržnje, postali su svakodnevnica u bosanskohercegovačkoj online sferi, što u velikoj mjeri utječe na kulturu sjećanja.

Mladen Topić u svojoj master tezi istraživao je korisničke komentare na tri bosanskohercegovačka online medija. Tokom sedmodnevnog istraživanja zabilježio je čak  230 komentara govora mržnje,  te skoro 1600 komentara s uvredama, klevetama, prostotama i psovkama. Kaže da su internetski portali u Bosni i Hercegovini prepuni agresivnih i destruktivnih projekcija na drugi narod ili vjeru, što predstavlja veliku prepreku pomirenju i suživotu.

 „Kod nas posebno zabrinjava nekoliko stvari, a prva od njih je da se govor mržnje ispoljava i kroz političku retoriku i djelovanje. Također, zabrinjava i činjenica da napade iz mržnje čine mladi ljudi koji se nisu niti rodili za vrijeme ratnih sukoba. Mi nemamo razvijenu svijest o govoru mržnje kao društvenom ili sociološkom problemu. U istraživanju Global Analitike, samo  38% ispitanika je govor mržnje prepoznalo kao ozbiljan problem. Za širenje takvog govora nije nužno odgovorna samo neposredna kulturna okolina, nego prema integracijskom prijenosu mržnje, imamo i utjecaj kulturne povijesti naših predaka“, kaže Topić.

U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoje zakoni o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, te ovakva situacija omogućava korisnicima da pišu šta žele, a da pri tome ne odgovaraju za svoje postupke.

S druge strane, govor mržnje jeste zakonski definisan, ali samo na nivou entiteta. U Federaciji BiH govor mržnje, netolerancija i diskriminacija su kaznena djela za koja se može izreći novčana ili zatvorska kazna. Republika Srpska ima čak i bolje uređene zakone o govoru mržnje, te osim što su jasno definisane kazne za zločine iz mržnje, definisan je i sam pojam govora mržnje.

Sprovođenje ovih zakona je dosta upitno, ali to ne znači da ne trebamo prijavljivati komentare govora mržnje administratorima društvenih mrežama i online medijima, kao i udruženjima koji se bore protiv širenja mržnje, pa u krajnjem slučaju i policiji.

„U kontekstu prijavljivanja, ali i brisanja komentara mogu spomenuti anketu koju sam proveo nad više od 500 ispitanika. Pomalo zabrinjava činjenica da gotovo 60% njih nikada nije prijavilo komentare s govorom mržnje. Skoro 67% ispitanika misli da su online portali odgovorni za takve korisničke objave u rubrici za komentare, a čak 85% njih se slaže da takve komentare jednostavno treba obrisati“, dodaje Topić.

Prije svega bi bilo poželjno stvoriti neko regulatorno tijelo na nivou države ili entiteta i imati uposlenu osobu u medijima koja bi bila zadužena za uklanjanje komentara govora mržnje, kaže Topić. Zapošljavanje takve osobe možemo shvatiti kao jasan alternativni instrument regulacije, to jest instrument samoregulacije, što se može protumačiti kao društvena odgovornost medija.  Svaki medij koji se odluči za bilo kakvo sredstvo ili instrument samoregulacije, itekako promovira svoju kvalitetu, dokazuje odgovornost i jednostavno brine o svom ugledu.

Da bi jedno postkonfliktno društvo krenulo naprijed, iznimno je važno da se suoči sa svojom prošlošću. Prijavljivanje komentara na društvenim mrežama ili online medijima je izuzetno važno, a to potvrđuje i činjenica da su u aprilu ove godine uhapšene tri osobe, koje su na portali klix.ba iznosile razne uvrede na vjerskoj, nacionalnoj i drugim osnovama. Ovu jesu mali koraci, ali izuzetno važni za kulturu sjećanja, koju bismo trebali njegovati. Razgovarajmo o našoj prošlosti, obilježimo mjesta stradanja, te poštujmo međunarodne presude za ratne zločine i tako stvorimo odgovornije društvo i bolju budućnost za sve nas.

Mirnes Bakija
Autor 12.11.2019. u 11:05

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija