Intervju – Mirela Holy: S Milanovićem neću koalirati ni pod cijenu pobjede HDZ-a

tačno.net
Autor/ica 4.5.2015. u 09:05

Intervju – Mirela Holy: S Milanovićem neću koalirati ni pod cijenu pobjede HDZ-a

Zbog toga što SDP više nije socijaldemokratska stranka, stranka je koja ne poštuje svoj program i za koju politika nije djelovanje u javnom interesu, izašla sam u lipnju 2013. godine iz SDP-a. U protekle dvije godine stvari se nisu popravljale, upravo suprotno – pogoršale su se. Danas je SDP gotovo podjednako klijentelistička stranka koja brine o interesu pojedinaca i partikularnih grupa kao i HDZ.

Razgovarao: Juraj Filipović, Tačno.net

Do parlamentarnih izbora u Hrvatskoj ostalo je otprilike pola godine, Tomislav Karamarko i Zoran Milanović svakodnevno obilaze teren. Kada vaši simpatizeri mogu očekivati intenzivniji početak kampanje?

Kontinuirano smo prisutni na terenu, ali ne kroz aktivnosti predizborne kampanje, već s našim ‘uobičajenim’ političkim aktivnostima. U tijeku nam je kampanja ‘Reci NE nafti u Jadranu, reci DA održivom razvoju’ zbog koje smo prije desetak dana odradili munjeviti obilazak terena u Dalmaciji, a spremamo se tijekom svibnja i prve polovice lipnja obići teren sjevernog Jadrana, također u sklopu ove kampanje. Kampanja se odvija kroz ulične akcije, štandove ‘Mali zeleni ljuljaju brod’ koji su u pravilu rađeni od starih paleta i uz pomoć kojih nastojimo promovirati ideju cirkularne ekonomije. Kampanja se vodi i na društvenim mrežama i putem web-a. Pokrenuli smo potpisivanje peticije u vezi ovog projekta, a skupljene potpise planiramo predati Vladi RH sredinom lipnja kada ćemo i završiti kampanju. Dakle, intenzivno radimo na informiranju građana jer Vlada to ne čini. Osim provedbe ove kampanje, svaki tjedan predstavljamo prijedloge naših politika na tribinama i putem javne rasprave na našim web stranicama, organiziramo tematske konferencije i pressice. Ukoliko posjetite naše web stranice i sami se možete uvjeriti da smo prilično politički živahni.

Koliko novca planirate potrošiti u kampanji, te od koga u tom smislu očekujete najveću logističku i tehničku podršku?

Milanović nas je svojom nezakonito donesenom odlukom o financiranju EU izbora jako financijski oštetio. Umjesto da iz Državnog proračuna dobijemo milijun kuna za osvojeni mandat kako je to bilo predviđeno odlukom Vlade iz mandata Jadranke Kosor, malicioznom odlukom premijera Milanovića donesenom nakon što su bili poznati rezultati izbora, ORaH je za mandat u EU parlamentu dobio 43 000 kuna što je polovica iznosa koju je ORaH u tom trenutku prijavio DIP-u. To je bio vrlo ružan obračun s političkim konkurentom i zloupotreba ovlasti premijera. Zbog toga smo podnijeli ustavnu tužbu na koju još uvijek čekamo odgovor. Toliko o suradnji ORaH-a i SDP-a. Uvijek trebate pratiti trag novca i financiranje, iz toga je uvijek sve jasno.

Nadamo se da će zdrave tvrtke koje posluju sukladno smjernicama održivog razvoja, a takvih ima u Hrvatskoj, prepoznati naš program i ambiciju da gradimo državu jednakih pravila igre za sve te nam donirati sredstva za kampanju.

U više navrata izričito ste isključili mogućnost predizborne koalicije sa SDP-om, međutim postoji li realna šansa da sklopite pragmatičnu postizbornu koaliciju sa Zoranom Milanovićem, a sve u cilju onemogućavanja situacije da desnica predvođena HDZ-om osvoji parlamentarnu većinu, a Tomislav Karamarko bude mandatar za sastavljanje Vlade?

Ne. Naš je stav poznat i ne mijenja se. ORaH samostalno izlazi na izbore jer smatramo da birači moraju znati kakav program i politiku biraju. Naša je obaveza, ukoliko uđemo u Sabor, da se zalažemo za provedbu tog programa koji su birači podržali. To podrazumijeva da ne možemo surađivati sa strankama koje zagovaraju dijametralno suprotne programe. Ni HDZ, ni SDP ne žele održivo razvijati Hrvatsku i između njihove politike, osim u dijelu odnosa prema 2. svjetskom ratu, nema nikakve razlike. I jedni i drugi se zalažu za mega energetske projekte temeljene na fosilnim gorivima, ne žele reformu javne uprave, teritorijalnog ustroja i pravosuđa, nemaju gospodarske programe koji zagovaraju snažnu državu kao regulatora i stratega koji stvara kvalitetan, efikasan i transparentan okvir za realizaciju velikog broja malih i srednjih gospodarskih projekata kao temelja zdrave ekonomije. Zbog toga suradnja ORaH-a i tih stranaka nije moguća. Politiku vidimo kao posao u javnom interesu, a ne kao igralište moći na kojem je sadržaj politike potpuno nevažna stavka. ORaH-u je sadržaj politike te stručnost i poštenje ljudi koji provode tu politiku temeljni preduvjet za bilo kakvu suradnju.

U kojem smjeru ide vaša bivša stranka SDP? Je li ta stranka još uvijek socijaldemokratska?

To pitanje trebate postaviti njima. Zbog toga što SDP više nije socijaldemokratska stranka, stranka je koja ne poštuje svoj program i za koju politika nije djelovanje u javnom interesu, izašla sam u lipnju 2013. godine iz SDP-a. U protekle dvije godine stvari se nisu popravljale, upravo suprotno – pogoršale su se. Danas je SDP gotovo podjednako klijentelistička stranka koja brine o interesu pojedinaca i partikularnih grupa kao i HDZ.

Čitali smo zadnjih tjedana o tome da je bivši predsjednik Republike Hrvatske – Ivo Josipović osnovao novu stranku. Neki izvori tvrde da usko surađuje s odvjetnikom Antom Nobilom koji je također najavio politički angažman. Kako komentirate sve veći broj osnivanja i afirmaciju novih političkih stranaka lijeve i liberalne provenijencije? Hoće li Josipovićeva stranka zaista biti lijeva ili pak neoliberalna?

Nisam upoznata s njegovim planovima i idejama. Ako formira stranku njegova će stranka biti još jedan konkurent ORaH-u. Nadam se da nas konkurencija tjera da radimo bolje, više i kvalitetnije.

Jeste li pričali s Ivom Josipovićem o predizbornoj koaliciji?

Nisam i neću. ORaH na izbore izlazi samostalno.

Koja bi bila idealna koalicija za spas hrvatske ljevice, te zbog čega je ona u krizi ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europi?

U Hrvatskoj nije samo ljevica u krizi, već ukupna politika. Ljudi su posebno razočarani ljevicom jer je trenutno na vlasti navodno lijeva koalicija koja provodi istu politiku kakvu su provodile prethodne, HDZ-ove Vlade. Ljudi ne vide nikakvu razliku između političkih stranaka i aktera, zgađeni su politikom i smatraju da svi koji se bave politikom to rade zbog svojih osobnih materijalnih ili nekih drugih partikularnih interesa. Politika u Hrvatskoj nije posao u javnom interesu, već borba za klijentelističke interese pojedine političke opcije i interesnih grupa povezanih s njima. Politički akteri i mediji koji prate politiku ne bave se sadržajima politika, već osobnim obračunima i uvredama političkih aktera te odgajaju javnost da konzumira i smatra važnim samo takve sadržaje. To je potpuno namjerno i stoga birači kontinuirano biraju između dva poznata zla. Zbog toga smo u ORaH-u uvjereni da je edukacija i informiranje građana o sadržajima politika najvažniji dio političkog djelovanja. To je jako težak put, ljudi to ne razumiju jer o politici razmišljaju u crno-bijelim okvirima, a kada im pokušavate prezentirati imalo kompleksniji politički sadržaj to izaziva otpore i nerazumijevanje. Teško je biti prethodnica na tom putu, ali sam uvjerena da je to jediniispravan put.

Ogroman kredibilitet i rejting kojeg je Ivan Sinčić stekao kandidaturom na predsjedničkim izborima je još uvijek kontinuiran. Prema zadnjim istraživanjima OraH zaostaje za Živim zidom. Kako mislite motivirati svoj birački korpus, budući da i jedna i druga stranka ciljaju na obespravljene građane, razočarane u bipolarnu političku scenu sklone traženju alternativnog puta?

ORaH se obraća svim hrvatskim građanima, ne samo onima koje nazivate obespravljenim i razočaranim u bipolarnu političku scenu pa su nam u tom smislu konkurenti svi, sve političke stranke koje izlaze na izbore, posebice one koje se pozicioniraju na lijevom političkom spektru. Živi zid prema elementima svog programa nije lijeva politička opcija. To, uostalom, tvrde i sami.

Nacionalni forum, Radnička fronta, Hrvatski laburisti itd. Je li te stranke nepravedno štete ljevici ili su one nužne za opstanak političkog pluralizma u Hrvatskoj?

Konkurencija je poželjna i trebala bi nas sve tjerati da budemo bolji i odgovorniji u djelovanju za javni interes.

Hoćete li u svojoj stranci provesti značajnije reforme kako bi potakli što veću demokratičnost i participaciju svih članova, jer u javnom diskursu neki vam prigovaraju da je OraH personalizirana stranka i svi je gledaju kroz prizmu lika i djela Mirele Holy?

Prema tvrdnjama nadležnih osoba u Ministarstvu uprave Statut ORaH-a je daleko najdemokratičniji statut političke stranke u Hrvatskoj. U ORaH-u svi imaju mogućnost samo-kandidiranja, izbori za sve stranačke funkcije se provode po načelu jedan član jedan glas i to uz pomoć e-izbora, dakle možete glasati doma iz fotelje, ili s pametnog telefona u kafiću. Jedina smo stranka u Hrvatskoj koja ima provedenu obavezu paritetne demokracije za sve grupne stranačke funkcije i tijela te obavezu kandidiranja lista po zip metodi, dakle s jednakim i ravnomjerno zastupljenim brojem muškaraca i žena na listama. Sve naše politike prolaze kroz proceduru javne rasprave, ne samo u okviru stranke, već se u javnu raspravu o našim prijedlozima mogu uključiti svi zainteresirani građani. Statutom je dopušteno formiranje frakcija te provedba unutarstranačkog referenduma.

Je li OraH ideologizirana stranka, ili stranka s tendencijom da jednog dana postane dio establishmenta?

ORaH je stranka zelene ljevice i u interesu nam je da budemo u prilici realizirati naše politike i programe, dakle da ne budemo salonska, intelektualna ljevica, već ljevica koja realizira koncept održivog razvoja kao ravnotežu između gospodarskih, okolišnih i društvenih pitanja. To možete samo ukoliko ste dio onoga što vi nazivate ‘establishment’.

Uglavnom vaš svjetonazor je nesumnjivo liberalan i usmjeren na eko-feminizam. Međutim rijetko kada ste se izjašnjavali po pitanju crkve, antifašizma, socijalne pravde, radničke klase i nacionalnih manjina? Jesu li te izvorne i tradicionalne lijeve vrijednosti za vas problemi sekundarne prirode?

Doktorirala sam na ekofeminizmu, ali nisam ekofeministkinja. Odbojno mi je trpanje u ladice identiteta kojem je društvo jako sklono, a iz čega često niču predrasude. Neki bi rekli da sam se i previše bavila Crkvom, pa me pojedinci iz Crkve zovu ‘zelenom darkericom’ koja sije ‘kulturu smrti’. Hrvatska je prema Ustavu sekularna država i zalažem se za potpunu odvojenost Crkve i vjerskih pitanja od države. Vjeru smatram privatnom stvari, a obaveza države je da osigura slobodu vjeroispovijesti svim svojim građanima. Hrvatska je, kao i uostalom EU, nastala na tekovinama i vrijednostima antifašizma i smatram da je u 21. stoljeću potpuno beskorisno vraćati se na priče o ustašama i partizanima. To rade oni koji ne žele da Hrvatskoj bude bolje u budućnosti, koji ne žele da Hrvatska bude slobodna i gospodarski razvijena država u kojoj jednaka pravila jednako vrijede za sve. Koriste izrazito osjetljive emocije velikog broja hrvatskih građana kako bi time prikrili svoju nesposobnost i pohlepu. ORaH se kao stranka bavi svim društvenim pitanjima i problemima i, za razliku od stranaka čiji su stavovi prema socijalnoj pravdi, radničkoj klasi i nacionalnim manjinama navodno ‘opće’ poznati, mi smo naše politike ekonomske demokracije, suzbijanja siromaštva i prava nacionalnih manjina javno objavili, otvorili o njima javnu raspravu i zbog toga dobili puno medijskih ‘batina’. Naravno da to nisu pitanja sekundarne prirode, naprotiv u vezi s takvim problemima organizirali smo više tribina. Međutim nekima je vjerojatno neprihvatljivo da je ORaH stranka koja je pozicionirana čvrsto na ljevici, čak i više od nekih koje sebe nazivaju lijevima.

Što je eko-socijalizam, kakav bi to bio svijet?

ORaH se zalaže za uspostavu ekološko-socijalno-tržišnog modela ekonomije, to je transponiranje ideje održivog razvoja u gospodarstvo. Ukratko, to podrazumijeva državu kao nepristranog regulatora koji određuje strateški okvir razvoja društva, osiguravanje jednakih pravila za sve te pravedniju distribuciju društvenog bogatstva koje nastaje održivim korištenjem prirodnih resursa.

Koje bi bile vaše najznačajnije reforme, mjere i prijedlozi ukoliko bi OraH uspješno pronašao svoju ulogu u izvršnoj vlasti?

Kao prvo reforma javne uprave, teritorijalnog ustroja i pravosuđa kako bi se stvorio kvalitetan instrument za provedbu bilo koje druge reforme. Potom cjelovita i dugoročna porezna reforma koja bi išla u pravcu pojednostavljivanja naplate poreza, poreznog rasterećenja rada te poreznog opterećenja imovine i kapitala koji ne stvaraju novu ili dodanu vrijednost. Hrvatskoj su hitno potrebne mjere koje će omogućiti rast zapošljavanja, a to podrazumijeva nužnost poreznog rasterećenja rada. Osim toga, nužna je reforma birokratskih procedura koje se netransparentne, dugotrajne, nepravedne, često besmislene, same sebi svrha. Zalažemo se za provedbu koncepta gospodarske samo-održivosti koji podrazumijeva snažan zaokret i poticanje sektora energetike (posebice male energetike), vodnog gospodarstva te poljoprivrede i prerađivačkih industrija povezanih uz ove sektore. Hrvatska uvozi 50% hrane i 50% energije pa u ovim područjima postoji veliki potencijal za rast zapošljavanja i BDP-a. Zagovaramo stvaranje pozitivnog okvira za realizaciju velikog broja malih i srednjih gospodarskih projekata te njihovo udruživanje jer smatramo da u tim projektima, a ne u realizaciji par velikih i često visokorizičnih mega projekta, leži temelj svake zdrave ekonomije.

Smatrate li da će vašu namjeru u borbi za legalizaciju indijske konoplje umanjiti konzervativne udruge, crkva i sl.? Je li Hrvatska zrela za takvo nešto?

Održiva promjena počinje malim koracima. ORaH se zalaže za liberalizaciju i legalizaciju konoplje. U politici detaljno razrađujemo sve potencijale ove čudesne kulture i nadamo se da ćemo ovom politikom pomoći u razbijanju mnogih predrasuda. Smatramo da će cjelovita liberalizacija i legalizacija konoplje za industrijsku, medicinsku i osobnu upotrebu dovesti do gospodarskog rasta, uspostave društva odgovornog prema svojim članovima, posebice onim ugroženima i slabijima te pozitivnih učinaka na okoliš. Projekt liberalizacije i legalizacije konoplje je u tom smislu projekt održivog razvoja u punom smislu te sintagme, a koji uz ostalo spaja značajan dio pozitivnih elemenata naše tradicije sa suvremenim trendovima ekonomskog razvoja, ali i vrlo diverzificiranim stilovima života sve većeg broja stanovništva. Da, Hrvatska je definitivno spremna za taj poduhvat.

Protiv ste bušotina i eksploatacija nafte u Jadranu, zbog čega?

Jadransko more je jedno od najljepših i najčišćih u Europi. Ono je zatvoreni zaljev koji se ne može uspoređivati s drugim otvorenim morskim ekosustavima. Osim što nas hrani svojim prirodnim bogatstvima, pomaže i našoj ekonomiji zahvaljujući jednoj od najunosnijih grana hrvatskog gospodarstva – turizmu, koji zapošljava mnoge građane i čini 17% hrvatskog BDP-a, odnosno godišnje prihode od 7,5 milijardi eura. Taj dio Hrvatske ima još jedan potencijal – energetski. Zbog pritiska globalne ekonomske krize vrlo je važno biti energetski neovisan što je više moguće, a nama se tu pruža velika šansa.Ona se ne zove nafta u Jadranu, već obnovljivi izvori energije. Kad bi se energija sunca samo u Dalmaciji koristila za pripremu tople vode termoelektrana snage poput spornog Plomina C bila bi nepotrebna, a stvorilo bi se novih 5000 radnih mjesta. Države Europske Unije već sada intenzivno rade na prelasku na obnovljive izvore energije i smanjenje potrošnje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta. Obnovljivi izvori energije pružaju sigurnost, neovisnost, radna mjesta i bolju budućnost. Hrvatska u tome ima veliki potencijal. Naša Vlada je, nažalost, krenula u drugom smjeru: unatrag. Odlučila se za bušenje nafte u Jadranskom moru. I to je napravila na brzinu, ne poštujući domaće i međunarodne procedure, bez rasprave u Saboru, bez konzultacija s građanima. Tvrde nam da će Hrvatska biti nova naftna regija u Europi, i da ćemo se od toga obogatiti. Međutim, zarada od Jadranske nafte bila bi za Hrvatsku jedva nešto veća od zarade od ribarstva, a višestruko manja od zarade od turizma. I što je najgore, ako nešto pođe po zlu, ako se dogodi izljev nafte, gotovo je i s turizmom i s ribarstvom. Rizik je jednostavno prevelik.

tačno.net
Autor/ica 4.5.2015. u 09:05