U svom višedecenijskom djelovanju najjača bošnjačka stranka uspjela je ući u skoro sve pore bosanskohercegovačkog društva. Od zastupljenosti u državnim institucijama, preko stavljanja pod kontrolu Islamske zajednice kao jedne od ključnih institucija Bošnjaka, pa sve do kadroviranja svojih ljudi na mikronivou općina u kojima su vladali uspjela je ostaviti neizbrisiv trag u suvremenoj historiji naše države. Kakav je to trag?
Ti se moraš snaći na sto i jedan način da dođeš do love i kupiš. Ako počneš ostajati dužna dilerima, jer prepredeni su jako, lako te znaju em kupiti, ali i preveslati bilo kako i za bilo šta, onda tek vidiš da si kao na nekom povodniku, kao podivljali pas. I možeš ti i lajati i vuči taj lanac, ali nemaš ti kontrolu više nad sobom. To je tako. Stave ti brnjicu i svežu te.
I da sam imao bilo kakvih sumnji, sad ih definitivno nemam. Ljudi koje sam spomenuo i koji su sjedili te kobne noći u kući Dinka Dike Slezaka su nalogodavci, na čelu s Jadranom Ćelom Topićem. Petar Zelenika poslao je Tihomira Burića Spliću zajedno sa Željkom Prskalom Vejom i Dražanom Buntićem Mesarom (četvrti N.N.) na našu adresu, tada ulicu Put prekomorskih brigada 122, a Zoran Čuljak, moj prvi komšija, u sve to bio je involviran.
Uz pomoć HDZ-a BIH, infrastrukturom državnog preduzeća Aluminij Mostar, izraelski biznismen Amir Gross Kabiri za nešto više od tri godine poslovanja uspio je stvoriti kompaniju sa prometom od jedne milijarde KM. Na putu poslovnog uspjeha podršku su mu pružili kineski strateški partneri i nezaobilazni švicarski konglomerat Glencore. Ovaj enorman rast kompanije Aluminij Industries proporcionalno se reflektirao i na međunarodnu podršku Draganu Čoviću.
Koristeći političke konekcije kao i autoritet jedne od ključnih pozicija unutar Islamske zajednice, Edhem Bičakčić pozicionirao se kao ključni faktor u razvoju bh. energetike. Nažalost, benefite njegovog djelovanja u ovom sektoru osjetili su isključivo investitori i privatne kompanije bespovratno uništavajući sve prirodne resurse Bosne i Hercegovine.
Za razliku od drugih medijskih projekata osmišljenih od strane HDZ-a BiH, a koji su u prošlosti ugašeni, RTV Herceg Bosna danas ima stabilan izvor prihoda. Razlog je finansiranje ovog medija kroz izdvajanje budžetskih sredstava različitih nivoa te potporu R. Hrvatske. Međutim, upravo ovaj model finansiranja otvara i pitanje uticaja na uređivačku politiku kao i pozicioniranja ovog medija u predstojećoj reformi RTV sistema.
„Pazi šta pričaš, novinar će otići, a ti ćeš ovdje ostati.“ Rečenicu koju ste upravo pročitali izrekao je dr. Miljenko Lugonja 1993. godine u koncentracionom logoru Heliodrom. Dr. Lugonja se u tom trenutku obraćao Spomenki Drljević kojoj je ranije prilikom ispitivanja prijetio da će je ubiti.
U periodu od 2018. godine do sredine 2023. godine Kanton Sarajevo je preko UNDP-a BiH kanalisao javne nabavke u vrijednosti 35.3 miliona KM. Na taj način ne samo da je zaobiđen važeći Zakon o javnim nabavkama, nego je zahvaljujući statusu međunarodne agencije koju UNDP BiH ima sistemski izbjegnuto plaćanje poreza na dodatnu vrijednost ili PDV-a u vrijednosti preko pet miliona KM.
World Vision International, evanđelistička humanitarna organizacija 2015. godine spornim kreditnim ugovorom sa MKO EKI pokušala je relocirati van BIH 13,3 miliona KM donatorskih sredstava namijenjenih za pomoć građanima Bosne i Hercegovine. Realizacija spornog kreditnog ugovora inicijalno je zaustavljena od strane Agencije za bankarstvo FBIH, međutim zbog ove odluke, Nizami Cataldo, rukovoditeljici sektora za nadzor rada mikrokreditnih organizacija, nakon „mobinga“ uručen je otkaz, a prvobitna zabrana otplate sredstava je ukinuta.
Firma Seget Residence Split u suvlasništvu supruge nekadašnjeg direktora Elektroprivrede BIH Elvedina Grabovice investitor je izgradnje kompleksa luksuznih apartmana u splitskom naselju Seget. Istovremeno, član uprave ove firme Ivan Šakota, inače bivši Izvršni direktor Autocesta FBIH zastupnik je i firme BS TS Residence Split, sestrinske firme BS Telecoma Sarajevo. Podsjećamo u periodu od 2011. do 2015. ova kompanija je sa ovim javnim preduzećima potpisala tenderske ugovore ukupne vrijednosti preko 18 miliona KM.
Kompanije u vlasništvu srbijanskog trgovca električnom energijom Svetislava Bulatovića protekle godine akumulirale su dug prema regionalnim operaterima sistema u iznosu od preko 25 miliona KM bez mogućnosti naplate duga. Za razliku od Hrvatske i Srbije, ovaj podatak, kao i činjenica da je protiv nekadašnjeg direktora Bulatovićeve firme „LE Trading BH“ pokrenuta krivična prijava za prevaru u poslovanju, nisu bila prepreka bh. regulatorima za izdavanje nove licence za međunarodnu trgovinu električnom energijom.
Već godinama reditelji/redateljice i drugi filmski djelatnici ne mogu naplatiti naknade koje su im zakonima Bosne i Hercegovine zagarantovane kroz reemitiranje njihovih sadržaja putem kablovskih operatera. Uzrok leži u pokušajima političke kontrole bh. kinematografije, ali partikularnim interesima pojedinaca.
