Kategorija Filozofija

Kritička teorija društva: T. Adorno, H. Markuze

Prije svega zapamti jedno, moje dijete. — Nemoral laži ne sastoji se u povredi sakrosanktne istine. Pozivati se na nju ima u krajnjem slučaju pravo ono društvo koje prema svojim prinudnim članovima ima takav odnos da traži da se otvoreno izjasne da bi ih onda moglo pouzdanije da sustigne. Univerzaln

Č. Darvin: Podrijetlo čovjeka

Netko tko bi želio riješiti pitanje je li čovjek preinačeni potomak nekog prethodnog oblika, vjerojatno bi najprije istražio varira li čovjek, bilo to i najmanje, u tjelesnom ustrojstvu I duhovnim sposobnostima, pa, ako bi bilo tako, prenose li se te promjene na njegovo potomstvo, u skladu sa zakoni

J. Habermas : Čemu još filozofija !?

Filozofija, kakva bi poslije svega jedino bila još odgovorna, ne bi više smjela zamišljati da je dorasla apsolutnome, dapače, amorala bi sebi zabraniti pomisao na to da ga ne izda, a opet ne bi smjela dopustiti cjenjkanje oko emfatičnog pojma istine. To proturječje njezin je element.«1

Erih From: Umijeće ljubavi ~ Imati ili biti

Je li ljubav umijeće? Ako jest, ona zahtijeva znanje i trud. Ili je ljubav ugodno osjećanje koje se rađa slučajno, nešto što čovjeka »obuzme« ako ima sreću? Ova mala knjiga se zasniva na prvoj pretpostavci, dok danas većina ljudi nesumnjivo vjeruje u drugu. Činjenica je da ljudi ne smatraju ljubav n

DRUŠTVENOZNANSTVENI POJAM KRIZE

Upotrebom izraza ‘kasni kapitalizam’ postavlja se hipoteza da društveni razvoji još i u državno upravljanom kapitalizmu teku ‘proturječno’ ili krizno . Stoga bih isprva htio objasniti pojam krize. Predznanstveno nam je pojam krize poznat iz medicinskoga jezika. Pri tomu imamo na umu onu fazu procesa

Lepi maniri u doba WikiLeaksa

To je upravo naša današnja situacija: imamo posla sa besramnim cinizmom na globalnom nivou, čiji agenti samo zamišljaju da veruju u svoje ideje o demokratiji, ljudskim pravima i tako dalje. Delovanjem poput ovog WikiLeaksovog, sramota – naša sramota jer tolerišemo takvu vlast – čini se još sramnijom

Zašto smo marksisti?

Još 30-tih godina prošlog stoljeća je Trotsky napisao da „buržoazija, kao na toboganu, srlja u propast zatvorenih očiju.“ Ove riječi se posve precizno, kao da su napisane jučer, mogu primijeniti na postojeću situaciju. Kroz dvadeset godina buržoaski ekonomisti su trijumfalistički nastupali sa stavom

Komunistička hipoteza

Kada su, 1922. godine, nakon što su unatoč svim očekivanjima pobijedili u Građanskom ratu, Boljševici bili prisiljeni povući se u "Novu eko­nomsku politiku" (NEP), koja je omogućavala mnogo širi prostor za tržišnu ekonomiju i priva­tno vlasništvo...