Sada, kad su posložene varijacije o konsekvencama zločina i genocida u kulturi, sve što se stvara poslije toga nastaje u sjeni tog saznanja. Nakon toga – pominjući genocid ili ne, pišući o ovome i onome, vjerujući u tamo i ovamo,
Hrvatska Republika Herceg Bosna bila je, naprosto, okvir za zločin. Piše: Boris Pavelić “Sto za jednog treba prijatelju.” – to je Dario Kordić 24. siječnja 1993. kazao Tihomiru Blaškiću, kada su telefonom razgovarali o sukobu HVO-a i Armije BiH koji
Foto: radiokameleon.ba Prijedor i prijedorska regija mjesta su masovnog stradanja nesrpskog stanovništva u proteklom ratu. Prijedor je danas grad gdje je memorijalizacija i postavljanje spomenika ubijenoj djeci prvenstveno političko pitanje. Iako zarobljen u nacionalističkom narativu Prijedor je i grad masovnog
U podcastu portala Tacno.net o kulturi sjećanja, poricanju i zaboravu, govori feministkinja Hana Ćurak.
Centar za kritičko mišljenje i portal Tacno.net organizirali su okrugli stol o kulturi sjećanja a govorili su: fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji Sarajevo, Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka Sarajevo, Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka
Narodima na ovim prostorima danas nije potreban nijedan izmišljeni ili stvarni neprijatelj sa strane da bi se protiv njega borili. Dovoljni su sami sebi da se međusobno unište i istrijebe. Odnosno, dovoljna je ta međusobna, može se reći, patološka mržnja
Tamo gde studentski dom nosi ime Radovana Karadžića, nema ničeg normalnijeg od mržnje i ekstremizma. Piše: Tomislav Marković Grupa mladih neonacista u Nišu zatražila je od mladića koji je prolazio pored njih da skine majicu sa antifašističkim natpisom. Kada je
Krivi smo mi koji smo živeli skupa, slavili zajedno Bajram i Božić, odlazili na iftare i slave, svadbe i dženaze, delili teško stečenu koru hleba. Za sve one srpske, albanske, bošnjačke i hrvatske žrtve krivi smo MI. Piše: Srđan Sekulić
31. juli, za nekoga običan dan, za Eminu Kujundžić Begović datum koji joj je zauvijek promijenio život. Na taj dan 1992. godine Emina je izgubila brata, nanu, tetku i prvu rodicu. Tog dana, od granate ispaljene sa srpskih položaja u
Kultura sjećanja se sastoji od kulture i od sjećanja. Kultura ne postoji bez sjećanja, a sjećanje bez kulture uvažavanja činjenica predstavlja tek bazu za postojanje samoviktimizacije, nacionalizma i – u konačnici – fašizma. Ova tvrdnja svoju utemeljenost zorno pokazuje na
Foto: Tarik Samarah Jeziva svedočanstva preživelih se ne smeju zaboraviti, a oni koji neprekidno poriču genocid – neka bar znaju šta tačno negiraju. I neka nastave sa svojom sramotom. Ako mogu. Piše: Tomislav Marković Kad čovek sluša srpske političare,
U podcastu portala Tacno.net o kulturi sjećanja, poricanju i zaboravu, govori književni kritičar Goran Stamenić.
U podcastu portala Tacno.net o kulturi sjećanja, poricanju i zaboravu, govori pjesnik Srđan Sekulić.
Magistar Nedžad Dedović jedan je od najboljih poznavaoca djela Meše Selimović, profesor Engleskog jezika i Bosanskog jezika u Drugoj gimnaziji Mostar i Srednjoj medicinskoj školi. Iza ovog omiljenog profesora i cijenjenog kritičara stoji sav užas rata. Nedžad je samo čudom
Albert Camus je davne 1942. godine pisao o Meursaultu. Tom ravnodušnom liku, koji nema ni ime, koji se ne obazire na taj lažni prikaz svijeta, te koji zbog toga i strada. Taj lik, kao reprezentacija tzv. „pieds-noirs“, odnosno „crnih stopala“,
U povodu 90. rođendana Jürgena Habermasa ovih je dana (Die Zeit,13, juna 2019. No 25) objavljen niz komentara i prigodnih analiza, među kojima i komentar profesora filozofije Petera E. Gordona na Univerzitetu Harvard, pod naslovom: Njegova filozofija je akceptirala pouke
Radio Slobodna Evropa
© Copyright 2016 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
