Mi dolje potpisani, Želimo se javno sjetiti da je prošlo 27 godina od počinjenih ratnih zločina na lokalitetu Kazani. Duboko vjerujemo da naši ubijeni sugrađani i komšije zaslužuju naše sjećanje. Na tom mjestu podno Trebevića su tokom 1992. i 1993.
Ogled o procesima izgradnje mira u zemljama bivše Jugoslavije[1] Ratovi raspada SFRJ završili su pred četvrt stoljeća, otprilike. Mnogo je toga sadržano u riječi ‘otprilike’. Mi baš i ne znamo kada su završili. U Hrvatskoj se uobičajeno misli na operaciju
Preplavljeni iracionalnim strahovima često utočište traže i pronađu upravo u beskrajno štetnom i opasnom nacionalizmu. I tu se zatvara začarani krug traumatiziranih, preplašenih i posljedično bijesnih građana koji se koriste serviranom im platformom vanjskog neprijatelja kako bi izventilirali svoju nemoć
U video podcastu portala Tacno.net razgovarali smo sa Amerom Obradovićem novinarom Dana u najjačoj postavi tog lista, danas zastupnikom u Federalnom parlamentu.
Immanuel Kant na jednom mjestu kaže da niko ko bi proveo život među zlikovcima, ne poznajući nikoga drugoga, ne bi mogao imati pojam vrline. Mi smo društvo zgažene vrline, transgeneracijskog grijeha koji će svom potomstvu ostavili u nasljeđe svijet ubojica,
77. obljetnica osnutka jedinice Ernst Thälmann: Vijest o osnivanju čete sastavljene od boraca i borkinja njemačke narodnosti odjeknula je 1943. godine gorućom Europom U Slatinskom Drenovcu obilježena je 77. obljetnica osnutka partizanske jedince Ernst Thälmann, jedine antifašističke postrojbe u Europi
Svi koji razmišljaju kao ja smetnja su takvoj politici. Jer ta politika veliča zločine i zločince, odlikuje ih, daje ulicama njihova imena. I to je tako jer je sistem zakazao i glasovi onih koji se tome protive se ne čuju
Rekord od 3.777 ispaljenih granata na Sarajevo, u jednom danu, uknjižen je 22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa
Foto: Tarik Samarah Jeziva svedočanstva preživelih se ne smeju zaboraviti, a oni koji neprekidno poriču genocid – neka bar znaju šta tačno negiraju. I neka nastave sa svojom sramotom. Ako mogu. Piše: Tomislav Marković Kad čovek sluša srpske političare,
Nihad Kreševljaković, direktor međunarodnog internacionalnog festivala MESS te voditelj i jedan od pokretača programa Modul Memorije. Koautor je filma “Sjećaš li se Sarajeva”, nakon kojeg je osnovao NGO Videoarhiv s ciljem prikupljanja videomaterijala snimljenih u periodu opsade Sarajeva. Prošlogodišnji je
Ukoliko smo nemoćni shvatiti rat, ponovno ćemo ratovati. Koliko ratova treba proživjeti čovjek da bi shvatio? Dok čekamo da netko drugi umjesto nas odgovori, oružje već opet zvecka, s oltara se čuje glas mržnje koji ne poziva na oprost, političari
Amila Buturović rođena je Sarajka, 1986. odlazi na postdiplomske studije u Kanadu gdje ostaje do danas. Sada je redovna profesorica historije religije i kulture na odjelu za Humanističke nauke na Univerzitetu York u Torontu, sa specijalizacijom u oblasti Islamistike. U
U podcastu portala Tacno.net razgovarali smo sa fra Ivanom Šarčevićem, bosanskim franjevcem, teologom, profesorom pastoralne teologije i katehetike na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, autorom više knjiga i naučnih radova. Kao što ozbiljna umjetnost mijenja ljude u susretu sa sobom tako
„Odsustvo kulture sjećanja nužno vodi ka kulturi zlopamćenja“ – bilo bi pojednostavljenje teze koju je prošle godine izrekao Nihad Kreševljaković objašnjavajući zašto je ustanovio Modul Memorije na festivalu MESS. Suočiti se sa paklom devedesetih izazov je ne samo za one
Povodom publikacije Nazivanje ratnih zločina pravim imenom Pravna regulacija zabrane negiranja (poricanja), minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina Piše: Amila Ždralović – DWP Već skoro 25 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina
/ Uz studiju: NAZIVANJE RATNIH ZLOČINA PRAVIM IMENOM Pravna regulacija zabrane negiranja (poricanja), minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina. Autorice: Lejla Gačanica i Caroline Finkeldey. Izdavač: forumZFD – TRIAL International, Sarajevo, decembar, 2019. / Piše:
© Copyright 2016 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
