Amila Buturović rođena je Sarajka, 1986. odlazi na postdiplomske studije u Kanadu gdje ostaje do danas. Sada je redovna profesorica historije religije i kulture na odjelu za Humanističke nauke na Univerzitetu York u Torontu, sa specijalizacijom u oblasti Islamistike. U
U podcastu portala Tacno.net razgovarali smo sa fra Ivanom Šarčevićem, bosanskim franjevcem, teologom, profesorom pastoralne teologije i katehetike na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, autorom više knjiga i naučnih radova. Kao što ozbiljna umjetnost mijenja ljude u susretu sa sobom tako
„Odsustvo kulture sjećanja nužno vodi ka kulturi zlopamćenja“ – bilo bi pojednostavljenje teze koju je prošle godine izrekao Nihad Kreševljaković objašnjavajući zašto je ustanovio Modul Memorije na festivalu MESS. Suočiti se sa paklom devedesetih izazov je ne samo za one
Povodom publikacije Nazivanje ratnih zločina pravim imenom Pravna regulacija zabrane negiranja (poricanja), minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina Piše: Amila Ždralović – DWP Već skoro 25 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina
/ Uz studiju: NAZIVANJE RATNIH ZLOČINA PRAVIM IMENOM Pravna regulacija zabrane negiranja (poricanja), minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina. Autorice: Lejla Gačanica i Caroline Finkeldey. Izdavač: forumZFD – TRIAL International, Sarajevo, decembar, 2019. / Piše:
U podcastu portala Tacno.net razgovarali smo sa Elmedinom Šabanović novinarkom iz Sarajeva. O razlozima zašto se odlučila baviti novinarstvom, o ulozi medija u doba velikih kriza poput sadašnje epidemije Corona virusa samo su neke od tema o kojima smo razgovarali
Albanci su Šiptari, Hrvati su ustaše, Bošnjaci su balije, Crnogorci su Milogorci, a svi oni zajedno rade na uništenju i zatiranju vaskolikog srpstva. Novi rat protiv Srbije samo što nije počeo, jedino se ne zna ko će nas prvi napasti:
Mi učimo dok smo živi. Sa rođenjem, mi već imamo neku želju da saznamo zašto je nešto takvo kakvo jeste. Pitanja kao što su Zašto je nebo plavo? ili Zašto moramo piti vodu? su neizbježna pitanja koja nama govore o
Foto: FB U podcastu portala Tačno.net razgovarali smo sa Nikolijom Bjelicom urednicom Direkt-portala. U svojoj dosadašnjoj karijeri radila je kao novinarka portala Moja Hercegovina, dopisnica je medijskog servisa Deutsche Welle i član Upravnog odbora udruženja BH Novinari. Sa Bjelicom smo
Svetislav Basara jedan je od najznačajnijih i najčitanijih savremenih srpskih pisaca. Njegov opus je izuzetno obiman, pomenimo samo zbirke priča “Priče u nastajanju”, “Peking by night”, “Fenomeni”, “Majmunoopisanije”; romane “Kinesko pismo”, “Napuklo ogledalo”, “Mongolski bedeker”, “Fama o biciklistima”, “Na Gralovom
Dragan Markovina navijač je Veleža, Splita i Hajduka. Po struci povjesničar, kolumnista Oslobođenja i Telegrama, voditelj emisije “U kontru sa Draganom Markovinom” na O kanalu, osnivač i prvi predsjednike Nove ljevice, jedan od prvih kolumnista portala Tacno.net. Bez obzira na
Sanjin Šahmanović dugogodišnji je novinar i građanski aktivista. U podcastu portala Tačno.net sa Sanjinom Šahmanovićem razgovarali smo o novinarstvu kao profesiji, govoru mržnje u medijima, dezinformacijama, izazovima koji se nalaze pred medijima kao i o drugim temama.
U podcastu portala Tačno.net sa Kristinom Gadže studenticom novinarstva koja je do sad surađivala sa portalima pogled.ba, Karike.ba, balkandiskurs.com a trenutačno radi na studentskom radiju razgovarali smo o novinarstvu kao profesiji, govoru mržnje u medijima, dezinformacijama, izazovima koji se nalaze
U podcastu portala Tačno.net sa Matijom Krivošićem novinarom portala Karike.ba razgovarali smo o novinarstvu kao profesiji, govoru mržnje u medijima, dezinformacijama, izazovima koji se nalaze pred mladim novinarima kao i o drugim temama.
Dozvoliti procesu agoniziranja da započne, znači, za početak, odlučivati se s kim je moguće voditi demokratski razgovor. Raščlanjivanjem svake mikro-agresije na više malih faktora, ostaje jasno koliko prostora ti osoba nudi za početak jednog lijepog suparništva. To je veliki zadatak
U postkonfliktnom društvu kao što je bosanskohercegovačko treba konstantno raditi na procesu prihvatanja i pomirenja, podizanju nivoa tolerancije, sloge i pozitivnog javnog diskursa. Mediji igraju ključnu ulogu u tom procesu. Oni su ti koji prave konstrukcije prošlosti i sadašnjosti. U
© Copyright 2016 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
