Spomenici kulture, kao tragovi ljudske historije i postojanja, oduvijek su privlačili pažnju kako svojim izgledom, tako i, ono mnogo važnije, svojim značajem na lokalitet na kojem se nalaze. Naravno, takvi spomenici podizani su za javno dobro i za njih mora
Konjic je grad heroj, Konjic je najveća tamnica za Hrvate, Konjic je najveća grobnica za Srbe, sve ove kvalifikacije mogu se čuti kad se govori o Konjicu u proteklom ratu. Konjic je stvarno imao mnogo svijetlih, a mnogo i tamnih
Pojavom društvenih medija, komunikacija se u potpunosti promijenila, a čitateljima je omogućeno da komentarišu medijske sadržaje i vode diskusije. Iznošenje neprovjerenih i netačnih informacija, manipulisanje brojkama, kao i često korištenje govora mržnje, postali su svakodnevnica u bosanskohercegovačkoj online sferi, što
Sa razvojem elektronike i proširenjem pop-kulture u sredini dvadesetog stoljeća naše ere, očekivano je bilo i to da će se to donekle i odraziti i u našim političkim, te svakodnevnim, životima. Elektronika i mediji su bili revolucionarni u sredini prošlog
Plagirani doktorati, ratni zločinci domaći, kao i strani, širenje ideologije ratnog i tranzicijskog profiterstva političkih hulja, podaništvo vlastima, zanemarivanje osnovne uloge akademskih institucija i funkcija koje su im poverene, usled drastičnosti ovakvih fenomena, preovlađujuća su odlika ovdašnje obrazovne i kulturne
Većinska Srbija će pre poverovati svakom okorelom lažovčini, masovnom ubici i osuđenom ratnom zločincu nego žrtvama. Tačnije, žrtve ih uopšte ne zanimaju, njihov glas se gotovo nikada ne čuje, kao da ne postoje. Koga briga za onih 200 i kusur
Foto: Media Centar Sarajevo Mehmed Halilović novinar, medijski ekspert jedan je od najvećih novinarskih autoriteta na Balkanu. Bivši urednik novina Oslobođenje i bivši ombudsmen za medije u Federaciji BiH govori za Tacno.net o novinarstvu u ratu i miru, kulturi sjećanja i suočavanju sa prošlošću.
U podcastu portala Tacno.net govori novinarka dnevnog lista Danas Snežana Čongradin. Kako je biti kritički novinar u Srbiji, postoji li etika u današnjem novinarstvu, kako se vlast odnosi prema nezavisnim medijima i novinarima samo su neke od tema o kojima
Biti Srbin u Hrvatskoj nije samo stvar obiteljske pripadnosti, niti ličnog odabira pojedinca, biti Srbin u Hrvatskoj je, kako vidimo, ponižavanje, degradacija ličnosti, ugroza pojedinca na najnižem nivou. Bilo je nekada i danas je. A kako će biti sutra? Piše:
Onog trenutka kada se pojedinac usprotivi mentalnom nasilju kojem je izložen sa svih strana, kada odbaci zločinačku propagandu koja mu se nameće kao slika sveta, kada počne da veruje svojim očima umesto lažljivim rečima dežurnih plaćenika, kada smogne hrabrosti da
“Kada sam došla u hangar, zatekla sam svog sina uplakanog (…) Osjećala sam se toliko poniženo, osjećala sam da više nisam majka, ni supruga, jer tako nešto ko doživi, to se ne može ispričati” Iako je prošlo više od godinu
Mi koji smo preživjeli pukom srećom opsadu Sarajeva, Mostara moramo biti prvi koji će imati empatiju prema bilo kojoj žrtvi na planeti a kamoli prema našem prvom komšiji. Sjećamo se, stidimo se i padamo na koljena svetosti svake žrtve koja
Radimo zajedno, pijemo kafu sasvim normalno, živimo zajedno. Ja kad imam problem nazovem najbolju drugaricu Aidu koja je izgubila svoju porodicu u Srebrenici, a koja živi sad u Americi. Bile smo zajedno u Dubaiju dvije godine, njena mama mene obožava
Bošnjaci moraju da se – sami i bez oklijevanja, suoče sa zločinima koje su počinili neodgovorni pojedinci i grupe u ime ovog naroda – poput zločina u Grabovici, Uzdolu, u selima oko Konjica… Sa hrvatske strane neophodan je iskorak da
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL Nacionalni i vjerski kolektivi njeguju kulturu isključujućih i egoističnih sjećanja u kojima se vlastita stradanja i podnesena zla duže pamte i istodobno naglašavaju i preuveličavaju vlastita herojstva. U takvoj duhovnoj i političkoj atmosferi, sjećanja uvijek prati bešćutna
Foto: Getty Images Bosanski Muslimani u Drugom svetskom ratu Jugoslaviju ne bi mogao da obnovi ni svemogući Bog, a kamoli neka smrtna i ograničena ljudska bića. A pogotovo je nemoguće da ljudi tako obnovljenu državu stvore na načelu ravnopravnosti, da
© Copyright 2016 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
