Kategorija Kultura

Drago Glamuzina: Zadaća književnosti i jest da nas uznemiri, ona nije bezbrižan bijeg od stvarnosti, već treba razbiti zaleđeno more u nama

„[N]e možemo pisati bez rizika, kalkulantski. (…) Sve za što su ljudi sposobni, dobro i loše, crno i bijelo, sivo, sve je to legitimna književna tema, pa tako i oni ljudski postupci koji prekoračuju granice konvencija, morala, zakona, političke korektnosti... a kad pišete o tome, to ponekad izgleda kontraverzno, i jedan dio čitatelja uznemiruje.“ — Matej Vrebac je razgovarao s književnikom Dragom Glamuzinom povodom objavljivanja njegovog dnevnika Noćni portir u Buybookovoj ediciji „Dnevnik“.

Desnica protiv olimpijskog pjevanja

Aya Nakamura najpopularnija je francuska pjevačica u svijetu. Francusko-malijskog je porijekla, nije bjelkinja, poznata je po svom zaigranom odnosu prema jeziku. Na samu glasinu da će pjevati na otvaranju Olimpijskih igara u Parizu ekstremna desnica se uzbunila i uzbudila.

Fenomen poslušnosti Homo sapiensa

Umjesto pobune, Homo sapiens od antičkog doba do danas teži da se što više približi vladaru (kralju) i crkvi (bogu) što ga lažno čini moćnim i besmrtnim, što ga uvodi u duboku psihološku krizu punu melanholije, nepovjerenja, sumnje, neizvjesnosti, straha i mržnje, što ga uvodi u sklonost ka nasilju prema samom sebi.

Oppenheimer najbolji film 96. dodjele Oscara

Oppenheimer je najbolje ostvarenje 96. dodjele Oscara. Od 13 nominacija priča o kreatoru atomske bombe osvojila je sedam zlatnih kipića, uključujući Christophera Nolana za režiju i Cilliana Murphyja za najboljeg glumca.

Tri Pule

Meni i danas, kome hodočasnička staza prema Puli ostaje otvorena, srce je puno. Neću da se pitam kamo moj duh ide, jer u oba pravca - doma idem.

8. mart – kratka povijest ženskoga aktivizma

Prvi Dan žena obilježen je 1911. godine, nakon što je odluku o tome, godinu ranije, na prijedlog Clare Zetkin, donijela Socijalistička internacionala žena na svojoj konferenciji u Kopenhagenu. Razlozi potrebe obilježavanja ovoga dana, nalazili su se, već tada, duboko u prošlosti, koja je definirana marginalizacijom žene i njezinom svrstavanjem na vječni položaj Druge.

ZILIK, što je to?

Temeljni ciljevi pokretanja ZILIKa bili su humanizirati život i rad s djecom u Domu; ublažavanje negativnih aspekata života u ustanovi za socijalnu skrb; stvaranje novih doživljaja i poželjnih životnih situacija; smanjenje frustracija te stvaranje povoljne domske atmosfere.

U susret 8. martu: Od sportskih pobjednica do žrtava nasilja

Bilo je prethodnih godina perioda kad sam pratila kako mediji izvještavaju o ženama, te bih uoči 8. marta u tekućoj godini prikupljala naslove s portala i od njih sklapala tekst koji je nepogrešivo stvarao sliku o temama i osobama koje su bile u fokusu. I ove godine odlučih to uraditi jer mi se učinilo da žene dominiraju u javnom diskursu – i to u crno-bijelim slikama! – i da to treba potcrtati. Od sportskih pobjednica do žrtava nasilja, od spremnih da iz moralnih razloga podnesu ostavke, do vulgarnih istupa kao podrška "voljenom" lideru. Naravno, puno je i onih što ne znaš gdje bi ih smjestio, tako životare i preživljavaju ni po čemu zapažene ni karakteristične – osim u nekom trenutku, prema dobru ili prema zlu.

Krležin konfident i ispovjednik

Matvejevićev doprinos općoj krležijani nemjerljiv je i zato što je iz Krleže izvukao i neke intimnije aspekte njegove ličnosti koji su insuficijentni u vlastitom mu opusu

Roko Markovina: Nek’ naše posljednje riječi budu – Mostar u srcu, Velež do groba

„Treba činiti dobro do iznemoglosti.Treba užasnuti svemir dobrotom onako kako smo ga mi užasnuli količinom zla na svijetu.Treba činiti dobro do granice gluposti, i preko nje. I kada nema nikakvoga razloga, treba činiti dobro. Treba namjerno, svaki dan, nekome stopliti dušu. Treba zbuniti svemir. Treba činiti dobro i kada se dobro dobrim ne vraća. Treba, usprkos svemu. Treba, jer je to jedino i ništa drugo nema smisla. I jer je jedini udar na besmisao-to dobro. Treba činiti dobro i kad pomisao na činiti dobro nema smisla. Samo besmisleno dobro mi miriše na neki smisao. Savršeno, čisto dobro, bez ikakvoga smisla“. (Slobodanka Boba Đuderija 2016.godine)