Svi su ga zvali Dado Slino, navodno zato što je rukavom majice uvijek brisao nos. Kad smo se počeli zajedno igrati, bilo je zrelo proljeće i nosio je kratke rukave tako da nisam vidjela potvrdu o podrijetlu njegova nadimka. Ja
Foto: Plima Skica za portret Istinski veliki prozni pisac, koji je srpsku i jugoslavensku književnost obogatio cijelim opusom izvanrednih djela ponovo je, po tko zna koji put, pokazao da kod dignitetnih umjetnika estetsko i etičko idu pod ruku. Politički pravdoljubiv,
Foto: Srna Danas je Jugoslavensko dramsko pozorište obavijeno dubokom tugom. Umro je dramski prvak Miodrag Mrgud Radovanović. Još jedna glumačka legenda napustila je teatarsku, ali i životnu pozornicu. Poznat po uzorno odigranom teatarskom reperoaru, ali i po filmskim i osobito
Impresije izlošcima Sarajevskog salona u Gradskoj galeriji Collegium artisticum Udruženje likovnih umjetnika Kantona Sarajevo na ovogodišnjem otvaranju likovne nove godine u Gradskoj galeriji Collegium artisticum ispunilo je zasigurno formalni uvjet kontinuiteta ove, posljednjih sezona iznimno atraktivne likovne gozbe. Međutim, kvalitetna
foto radiosarajevo.ba Južna Koreja slavi Hadžifejzovića, a naš ustajali, politikom determinirani kulturni ambijent uskraćuje njegovoj galeriji čak i temeljni životni prostor?! Jusuf Hadžifejzović, internacionalno potvrđeni konceptualni umjetnik, voditelj sarajevske galerije Charlama depo, nagrađen je prestižnom internacionalnom nagradom Fondacije devetoglavog zmaja
Izdavačka kuća Buybook organizuje promociju knjige poezije „Razmnožavanje domaćih životinja” autorice Tanje Stupar Trifunović, u petak, 25. januara 2019. godine u 19:30 sati u knjižari Buybook, Radićeva 4. O knjizi će pored autorice govoriti Faruk Šehić i Kristina Ljevak. Knjiga „Razmnožavanje
foto telegram.hr iskustva sa proba Paola Mađelija u Sarajevu Dok sam obnašao dužnost direktora Narodnog pozorišta u Sarajevu stalno sam inzistirao da redatelj Paolo Mađeli, podrijetlom Italijan, ali naturalizirani umjetnik naših, južnoslavenskih prostora, režira u Sarajevu. Eto, prolazile su godine,
foto: klix.ba Knjiga bosanskog franjevca, teologa i publiciste fra Drage Bojića “Kraljevstvo Božje i nacionalizam” od istinske je važnosti za Bosnu i Hercegovinu i to ne samo za Katoličku crkvu, nego i za općenito produkciju društvenog života u zemlji. Poručio
Foto: Alexandra Liebl – IYC Vasiona i nane Neka ti nane cvjetaju, dok gutam kamenje. Kamenje je tvrdo i okameniće me. Niko me više neće bosti, ali će mi zamirisati nana koja o tebi vješto šuti – uvlačeći u vasionu istinska
sjetni zapis Ako je netko u gradu na Neretvi poetski proniknuo do kraja u dušu Mostara i Mostaraca, onda je to bio Alija Kebo. Zato vrijeme od Lopoča do njegove posljednje zbirke stihova Nepremosta u vremenu koje živimo smatram vremenom
U POVODU DANA VOZAČA Esad BAJTAL Subota, 15. siječnja, 1994. Ako je sve u redu, danas je Dan vozača. Dan ljudi, vječitih putnika. Onih što s drumovima se druže. Tako je dosad bilo. Više nije. Danas vozači više ne voze.
Centar za kritičko mišljenje i portal Tacno.net organiziraju promociju knjige bosanskog franjevca, teologa i publiciste fra Drage Bojića “KRALJEVSTVO BOŽJE I NACIONALIZAM” u srijedu 16.01.2019. godine s početkom u 19 sati u Biblioteci grada Sarajeva, odjeljenje MAK, Alipašina 6A, Sarajevo. Na promociji će uz
foto: vijesti.ba Mostarski stvaralac Ramiz Pandur opsjednut je osobnim likovnim izričajem temeljenim na vizualnim isijanjima, koja su posljedica specijalizirane tehnike u obradi metalnih ploha. To su bareljefi sa aktivnim prisustvom boje u konačnom likovnom ugođaju. Ramiz Pandur linijama svoga bareljefnog
(Damir Ovčina: “Kad sam bio hodža”, roman, Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016.) Piše: Goran Sarić Prije više od dvadeset godina za neke naše novine sam prevodio tekst holandskog novinara o djelima naših pisaca u vezi sa ratom devedesetih. Žurnalist je bio dobro
To tvrdi pročelnica Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ako mislite da ste bliski s njom a nikad vam nije kupila knjigu, onda uopće niste bliski s njom Piše: Đurđica Čilić- Analiziraj.ba Kad sam nedavno
Predrag Lucić volio je ovaj grad, ovaj Mostar. I ovakav Mostar. Branio ga i od najcrnjih aveti i uvijek bio na strani ovog grada. Ovdje bio i dragi gost i dobar domaćin. Zato ga se Mostar sjeća, barem ovaj Mostar
Radio Slobodna Evropa
© Copyright 2016 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
