Ove nam slike, i ova monografija Izeta Alečkovića, govore upravo o užasu i posljedicama te i takve smrtonosne logike. One su glas pobune. Ukoliko ga dobro razumijem slikar nam (ako likovnu poruku slika prevedem u stihove bosanskog pjesnika Ahmeda Muhameda Imamovića) rezignirano kaže:
. Slike živih maskiranih vojnika ogolili su samu srž modernog fašizma utjelotvorenu u poslušnosti vojnika u izvršavanju naredbi “odozgo”. Tu, u tom bespogovornom sljepilu i bezprizornosti vojnika, stegnuta je sva svirepost jednog projekta čiste nacije, projekta čiste NDH države za koju je Kordić, samo godinu dana ranije, najavio da se njen “kamen temeljac” postavlja upravo ovdje, na ovom mjestu velikog zločina. U pitomom selu Ahmići, smještenim u Lašvanskoj dolini.
Thomas Obruča “Ahmići” Buybook maj, 2023. Str 145, prevod sa njemačkog Amela Sejmenović
Sarajevo je moj grad, znam njegove vrline i mane, ali nemam ga potrebu promovirati. Sarajevo je grad koji nije na ruku nikome, poznat kao mjesto početka Prvog svjetskog rata, po Olimpijadi, po svom duhu i humoru. Mnoge su specifičnosti u vezi Sarajeva, to jest poseban grad. Objektivan sam u vezi Sarajeva, neću ga braniti pošto-poto. Ali nemojmo zaboraviti da današnje Sarajevo ima traumu od rata, ipak je to bila opsada koja je trajala skoro četiri godine
Branimir Džoni Štulić bio je bard kojeg njegov narod nije razumio niti je imao volje razumijeti ga. Njegovu narodu treba – veselo i oduvijek mu je samo to i trebalo, veselo i da se puca, da bude lom i da ruke budu krvave.
Pročitajte čuveni esej velikog pjesnika Marka Vešovića o pjesniku Abdulahu Sidranu. Malo je ljudi hodalo zemljom, a da su poznavali i razumijevali poeziju kao Marko Vešović, i malo jezika ima tu sreću da je na njima velikan pisao o drugom velikanu, genije o geniju!
Pročitajte pjesmu "O čemu su govorile naše pjesme" našeg najvećeg živućeg pjesnika Mile Stojića.
Čudesan je panoptikum motiva kojima je Šantić vezao kolajne svojih lirskih sjetvi i žetvi. Temeljito nepročitan, on donekle živi među nama posredstvom svojih uspješnica, no da bi se pravo spoznali dosezi ovoga pjesnika nužno je nujno valoriziranje ukupnosti toga stihovanoga tezaurusa
Tokom dugih zimskih mjeseci za vrijeme opsade Sarajeva, kada nije bilo struje ni plina, drva su značila život. Jedna vrećica drva na pijaci koštala je i do sto njemačkih maraka. Drveće u parkovima je bilo posječeno i ne jednom sam vidio kako i žene sa sjekirama obaraju neko stablo na travnjaku pored Miljacke.
U podcastu portala Tacno.net Kreševljaković govori o "najsarajevskijem" datumu u historiji grada Sarajeva - 6. aprilu, kulturi sjećanja, otporu pojedinca, lažima i manipulaciji.
Posljednji put smo se vidjeli 22. oktobra 2022. Kad sam mu se požalio da je iz Zagreba lakše stići u Rio de Janeiro nego u Sarajevo i natrag u Zagreb, rekao je: "Nije! Evo, možemo sad zovnuti Feđu Štukana, da te sutra ujutro uzme u svoj žirokopter, i za dva-tri sahata te spusti u tvoju avliju zagrebačku!" Tada još nisam znao da je vječni dječak Abdulah Sidran iz Štukanova girokoptera već gledao Bosnu odozgora
Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, pozicija u kojoj se naše kolegice i kolege nalaze, prisiljeni moliti vlasti da reagiraju kako bi zaštitili njihova prava na rad i obrazovanje, opasan je mogući uvod u potpuno raspadanje sistema vrijednosti jednog društva. Svjesni smo da se to vrlo lako može proširiti i dalje i usmjeriti širu zajednicu ka apsolutističkim postupcima i razmišljanjima, što nas vodi prema društvu u kojem će stoljećima građena svijest o kulturi, identitetima, o nauci, biti uništena.
Ali kako nazvati to što čini danas Izrael nad civilima Gaze? Teror? Kršenje ljudskih prava, zločin protiv čovječnosti? Na Zapadu niko neće, i ne smije to tako imenovati. To se naziva odbrana; francuski advokati i francuski mediji tako nazivaju rat koji vodi Natanyahu, za Zapad to nisu ljudi koji ginu, to nisu djeca, to su samo kolateralne žrtve.
