Godina koju živimo i trajemo prevalila je svoj prvi dio…Pola 2015. Godine je ostalo iza nas, a da nismo gotovo niti svjesni toga?! Pogotovo ako to pola godine kontekstiramo u dvije iznimno značajne obljetnice kojih nažalost mnogi u BiH jednostavno
Bosanskohercegovački profesionalni fotograf Mladen Pikulić (1959) završio je postdiplomski studij žurnalistike na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Od 1981-1993. radio kao profesionalni fortograf u sarajevskom ‘Oslobođenju’.Od 1994. živi i kao profesionalni fotograf radi u Holandiji. Dobitnik je više domaćih i
Hegel je primetio da su se tek sa hrišćanstvom u umetničkim predstavama pojavili bol i ružnoća, zato što se ,,ne može predstaviti kanonima grčke lepote bičevani Hrist, s vencem od trnja, kako raspet umire”. Nije bio u pravu, zato što
U povodu Izložbe skupine sarajevskih likovnih umjetnika na otvaranju manifestacije „Baščaršijske noći 2015“ Piše: Gradimir Gojer Uobičajeno je bilo, gotovo da je to već prešlo u tradiciju, da se priređuje reprezentativni postav likovnih ostvarenja u izložbenom prostoru preko puta Gazihusrevbegove džamije.
Svakodnevno pa i češće očešemo se barem od jednog Isti smo mi, isti smo svi, jedno je rebro Rukavom obrišemo krv s njegova noža Onu što još kapa i ne prestaje da lije Jutrom je tim istim nožem rezao topli
Crkve moskovske /četrdeset puta po četrdeset/ zatvorene su. Ikone skinute. Izlaze ateistički listovi. Štampa stoji nad evropejskom po smeru. Prosjaka (tih ruskih historijskih pojava) imade manje nego u Berlinu. Slastičarnice, trgovine cvećem, svilom i vinom pune. Kavana nema. Hoteli, trgovine
O dramatskom i libretističkom djelu Miroslava Jančića Piše: Gradimir Gojer Miroslav Jančić je, bit ću sasvim osoban pri ovoj konstataciji, bitno utjecao na moj ulazak u kazališne vode! Svojedobno je, za mojih srednjoškolskih dana, sarajevsko Narodno pozorište gostovalo u Mostaru.
Svjetskom premijerom filma “Commander Khawani“, francuskog autora Florenta Marciea, u kinu Meeting point završen je drugi WARM Festival. Festival je i ove godine na jednom mjestu okupio reportere koji su izvještavali iz ratnih područja, umjetnike, historičare, istraživače i aktiviste koji
Esej o nastanku predstave Piše: Gradimir Gojer Sada već davne godine u Dubrovniku sam gledao predstavu Kraljevo redatelja Dine Radojevića. Danima nakon te predstave kada god bih markantnog Crnogorca sa adresom stanovanja i djelovanja u Zagrebu sretao u uličicama i
Piše: Gradimir Gojer U ciklusu Bijele bašte (miješana tehnika na platnu) likovni djelatnik Džeko Hodžić, jer u njegovom slučaju ne može se govoriti tek i samo o slikarstvu, pozicionira u bjelinu platna kvadratne i pravougaone pačetvorine sa dubokim smislom za
Piše: Gradimir Gojer LICEMJERNO JUTRO Hitajući u praskozorje Čudu, Zagledani u nemogućnost, samu, Razvihoreni, iz daljina pridošli, Sunce isčekuju, kuglu zlaćanu. Vječnost nitko obećati neće, Pa spas u istosti gomile traže, Srljaju obećanom Čudu svom. U Čuda vjerujući posrću,
MORISON JE BIO APSOLUTNI HEROJ JUGOSLOVENSKE OSVEŠĆENIJE OMLADINE IZ DOBA KASNOG SOCIJALIZMA. NEKA VRSTA I POLUBOGA I TINEJDŽERSKOG IDOLA U ISTOM LIKU. UZ TO, ON NIJE BIO VOLJENA FIGURA SAMO U SVOM “PRIRODNOM STANIŠTU”, U KULTURI GLAVNIH ILI VEĆIH GRADOVA.
foto: dailytelegraph Ko je vidija Praznik antifašizma provest u Ljubuškom Piše: Jure Divić I tako, otelo mi ženu. Vratilo je popodne. Kad smo platili otkupninu. Nije vele. 40 konvertabilnih maraka, tj. 160 kuna. – Šta nije vele, majku in njiovu
Ili o „rubnom“ teatru Lutke i „rubnom“ teatru Čovjeka, na način Ante Hrkača Piše: Gradimir Gojer Kao onaj koji je, zgodimice, pisao o čarolijama i čudestvima teatra, pa i onoga lutkarskog, upoznao sam glumca-lutkara Antu Hrkača. Kasnije, kao direktor i
Foto: Laguna Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u okviru ciklusa “Zapadni Balkan i EU “organizira promociju knjige generala Blagoja Grahovca sa naslovom Glasovi iz gluve sobe u utorak 7. jula/srpnja 2015, u 16.00 sati, u hotelu »Lev«, 13. sprat/kat, dvorana »Grad«, Vošnjakova 1, Ljubljana.
Piše: Nedžib Smajlović Zrno, ispaljeno sa nevidljivog mjesta, pogodilo je Ibrahima, Mustafinog sina, koji bi, najesen, da mu nije bilo suđeno trčkarati po džennetu, kao đak prvoga razreda, trčkarao po dvorištu osmogodišnje škole. U čije ime će sada Mustafa biti
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
