Kutijica olovnih slova

Kutijica olovnih slova

🕔10:27, 12.Apr 2012

OSTALI SU BANKET U BLITVI KOJI POBOŽNO ČITAM JEDNOM GODIŠNJE I ZASTAVE KOJE TAKOĐE VALJA ČITATI JEDNOM GODIŠNJE. I JOŠ SVAČEGA JE OSTALO, ALI MENI IZ GLAVE NE IZLAZE POSLEDNJE REČENICE BANKETA: “KUTIJA OLOVNIH SLOVA, A TO NIJE MNOGO… ALI JE JEDINO ŠTO JE ČOVJEK DO DANAS IZUMIO KAO ORUŽJE U OBRANU

Opširnije...
Dizajn otpora i nezavisne kulture

Dizajn otpora i nezavisne kulture

🕔15:09, 4.Apr 2012

Izložbe “Dizajn otpora” Mirka Ilića i Miltona Glejzera te “Dizajn i nezavisna kultura u Hrvatskoj 1990-2010“ Dee Vidović i Maroja Mrduljaša, otvorene su u sredu i četvrtak u okviru konferencije „(Grafički)Dizajner: autor ili univerzalni vojnik“ koja se treću godinu za redom održava u Beogradu. Prva

Opširnije...
Ko je ubio Aleksandra Velikog

Ko je ubio Aleksandra Velikog

🕔11:52, 4.Apr 2012

Malo koji događaj u historiji je bio tako neočekivan kao smrt Aleksandra Velikog. Kralj je pokazao da ima ogromnu i neiscrpnu snagu tijekom dvanaest godina osvajanja i ratovanja u Aziji i izdržao je i najžešće borbe.

Opširnije...
Bisage pune francuskog

Bisage pune francuskog

🕔14:02, 2.Apr 2012

Moto Frankofonije ove godine je obvezujući: ‘Le Français est l’affaire de tous’. Francuski je svuda oko nas i tiče se svih nas. Možda bi zato bilo vrijeme da se nadležni prestanu praviti Englezi, zasuču rukave i prionu na posao.

Opširnije...
SUSAN SONTAG: PONOVNO ROĐENA – DNEVNICI I BILJEŠKE, 1947.-1963. (DOMINO, 2011.)

SUSAN SONTAG: PONOVNO ROĐENA – DNEVNICI I BILJEŠKE, 1947.-1963. (DOMINO, 2011.)

🕔09:56, 2.Apr 2012

Kroz svoj književni, teorijski i aktivistički rad Sontag je uvijek stvarala alternativu – kao onda kada je 1993. otišla u Sarajevo i usred opsade grada režirala Beckettovu dramu U očekivanju Godota, s predstavnicima zaraćenih kao glumcima. Kroz opsesivno vođenje dnevnika činila je to isto, tražeći a

Opširnije...
Martin Heidegger

Martin Heidegger

🕔19:55, 1.Apr 2012

Suvremeno mišljenje nužno zaostaje za filozofijom kojoj je uskraćeno djelovanje u tehnićkom, znanstvenom i industrijskom svijetu u kojem su međuljudski odnosi postali tehnićki. Ono što mišljenju preostaje jest naučiti kako da svjetske civilizacije prevladaju obilježavanje čovjeka kao tehničko – zna

Opširnije...
Večer francuske i bh. poezije “Putovanje kroz francusku i bh.poeziju: od Hugoa do danas” // Sarajevo

Večer francuske i bh. poezije “Putovanje kroz francusku i bh.poeziju: od Hugoa do danas” // Sarajevo

🕔11:33, 28.Mar 2012

„Putovanje kroz francusku i bh.poeziju: od Hugoa do danas“ održaće se u petak, 30. marta 2012., u Ateljeu Figure (Danijela Ozme 12), sa početkom u 19:00 sati.

Opširnije...
καλή ημέρα της ανεξαρτησίας!

καλή ημέρα της ανεξαρτησίας!

🕔21:57, 25.Mar 2012

‎”Nijedan filozof bilo gde u svetu, kada se pomene Grčka, ne može a da ne pomisli da je to njegova domovina.”(Hegel)

Opširnije...
Maks Šeler: Položaj čovjeka u kosmosu

Maks Šeler: Položaj čovjeka u kosmosu

🕔18:43, 23.Mar 2012

Upita li se obrazovani Evropejac što on zamišlja pod rečju čovjek, onda u njegovoj glavi gotovo svagda počinju da ce sukobljavaju tri posve nespojiva idejna kruga. Jednom je to misaoni krug jevrejsko-hrišćanskog predanja o Adamu i Evi, o stvaranju, o raju i padu. Drugi je grčko-antički misaoni krug,

Opširnije...
O navodnom pravu na laganje iz čovjekoljublja

O navodnom pravu na laganje iz čovjekoljublja

🕔19:56, 19.Mar 2012

”Običajno načelo: dužnost je reći istinu, kada bi se uzelo bezuvjetno i pojedinačno, onemogućilo bi svako društvo. Za to imamo dokaz u veoma neposrednim zaključcima koje je jedan njemački filozof izveo iz toga načela, koji ide dotle da tvrdi: da bi laž u odnosu na ubicu koji nas pita da li je naš p

Opširnije...
Christopher Hitchens: Kratka digresija o svinji, ili zašto nebesa mrze šunku

Christopher Hitchens: Kratka digresija o svinji, ili zašto nebesa mrze šunku

🕔11:56, 9.Mar 2012

Ali, odluku šta u ovoj stvari treba činiti možemo doneti samo vodeći se razumom i saosećanjem koje ćemo usmeriti ka svim nama bliskim i srodnim bićima, a ne na osnovu bajalica oko logorske vatre iz Gvozdenog doba, gde su se u ime boga slavile mnogo gore stvari. »Svinjska glava na kocu«, govori nervo

Opširnije...
Aleš Debeljak: Turski ‘izvozni artikl’

Aleš Debeljak: Turski ‘izvozni artikl’

🕔14:06, 8.Mar 2012

Pamuk nije dozvolio da ga ubjede, on govori iz osjećaja dužnosti koji tjera pisca da se suoči sa cjelovitom povjesnom pričom naroda kojem pripada, a pri tome je sve vrijeme u punoj mjeri svjestan da govoriti istinu znači izazivati društvenu stabilnost i kritizirati vođe čija se moć temelji na namet

Opširnije...
Diznilend & Votergejt afera*

Diznilend & Votergejt afera*

🕔18:11, 5.Mar 2012

Tražiti svezu krv u sopstvenoj smrti, ponovo pokrenuti ciklus pomoću ogledala krize, negativnosti i antivlasti – to je jedino rešenje – alibi svake vlasti, svake institucije koja pokušava da razbije zača- rani krug svoje neodgovornosti i svog fundamentalnog nepostojanja, svog svojstva već-viđenog i

Opširnije...
H. Spencer: Uloga države u odnosu jedinka – vrsta

H. Spencer: Uloga države u odnosu jedinka – vrsta

🕔17:31, 4.Mar 2012

Šta je onda dužnost društva kao kolektivnog tijela, to jest kao države? Uz pretpostavku da više ne treba da čuva od vanjskih opasnosti, šta mu još ostaje što treba da radi? Ako ono što je poželjno podjednako za jedinke, društvo i rod jest da jedinke budu takve da svaka može ispuniti svoj život podvr

Opširnije...
PISMO U BOSNU S POGLEDOM NA HERCEGOVINU, NEPOSLANO

PISMO U BOSNU S POGLEDOM NA HERCEGOVINU, NEPOSLANO

🕔09:17, 4.Mar 2012

Razumiješ, draga, ne mogu reći ljudima koje volim, da se osjećam toliko izgubljeno i ojađeno, kao junak iz moje najdraže knjige u djetinjstvu, one iz biblioteke “Lastavica”: napisao ju je Ahmet Hromadžić a zove se “PATULJAK IZ ZABORAVLJENE ZEMLJE”.

Opširnije...
ROMANI SU KAO PISMA NEPOZNATIM PRIJATELJIMA

ROMANI SU KAO PISMA NEPOZNATIM PRIJATELJIMA

🕔20:06, 2.Mar 2012

Pripovjedač u mojoj knjizi ‘Izvještaj iz tamnog vilajeta’ kaže da je XX stoljeće počelo i završilo se u Sarajevu. Počelo je 1914. na Latinskoj ćupriji, kad je ubijen vojvoda Ferdinand, završilo se tri mosta niže, na Vrbanja mostu, koji se danas zove Most Suade Dilberović, studentice koju su tu ubili

Opširnije...

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija