Umjesto pobune, Homo sapiens od antičkog doba do danas teži da se što više približi vladaru (kralju) i crkvi (bogu) što ga lažno čini moćnim i besmrtnim, što ga uvodi u duboku psihološku krizu punu melanholije, nepovjerenja, sumnje, neizvjesnosti, straha i mržnje, što ga uvodi u sklonost ka nasilju prema samom sebi.
Oppenheimer je najbolje ostvarenje 96. dodjele Oscara. Od 13 nominacija priča o kreatoru atomske bombe osvojila je sedam zlatnih kipića, uključujući Christophera Nolana za režiju i Cilliana Murphyja za najboljeg glumca.
Meni i danas, kome hodočasnička staza prema Puli ostaje otvorena, srce je puno. Neću da se pitam kamo moj duh ide, jer u oba pravca - doma idem.
Kao zaljubljenica u etnografiju, Milena se još jednom upisala u historiju. Bila je jedna od osnivačica Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888. godine, a godinu dana nakon toga postala je i prva žena koja je primljena u Antropološko društvo u Beču.
Prvi Dan žena obilježen je 1911. godine, nakon što je odluku o tome, godinu ranije, na prijedlog Clare Zetkin, donijela Socijalistička internacionala žena na svojoj konferenciji u Kopenhagenu. Razlozi potrebe obilježavanja ovoga dana, nalazili su se, već tada, duboko u prošlosti, koja je definirana marginalizacijom žene i njezinom svrstavanjem na vječni položaj Druge.
Temeljni ciljevi pokretanja ZILIKa bili su humanizirati život i rad s djecom u Domu; ublažavanje negativnih aspekata života u ustanovi za socijalnu skrb; stvaranje novih doživljaja i poželjnih životnih situacija; smanjenje frustracija te stvaranje povoljne domske atmosfere.
Bilo je prethodnih godina perioda kad sam pratila kako mediji izvještavaju o ženama, te bih uoči 8. marta u tekućoj godini prikupljala naslove s portala i od njih sklapala tekst koji je nepogrešivo stvarao sliku o temama i osobama koje su bile u fokusu. I ove godine odlučih to uraditi jer mi se učinilo da žene dominiraju u javnom diskursu – i to u crno-bijelim slikama! – i da to treba potcrtati. Od sportskih pobjednica do žrtava nasilja, od spremnih da iz moralnih razloga podnesu ostavke, do vulgarnih istupa kao podrška "voljenom" lideru. Naravno, puno je i onih što ne znaš gdje bi ih smjestio, tako životare i preživljavaju ni po čemu zapažene ni karakteristične – osim u nekom trenutku, prema dobru ili prema zlu.
Matvejevićev doprinos općoj krležijani nemjerljiv je i zato što je iz Krleže izvukao i neke intimnije aspekte njegove ličnosti koji su insuficijentni u vlastitom mu opusu
„Treba činiti dobro do iznemoglosti.Treba užasnuti svemir dobrotom onako kako smo ga mi užasnuli količinom zla na svijetu.Treba činiti dobro do granice gluposti, i preko nje. I kada nema nikakvoga razloga, treba činiti dobro. Treba namjerno, svaki dan, nekome stopliti dušu. Treba zbuniti svemir. Treba činiti dobro i kada se dobro dobrim ne vraća. Treba, usprkos svemu. Treba, jer je to jedino i ništa drugo nema smisla. I jer je jedini udar na besmisao-to dobro. Treba činiti dobro i kad pomisao na činiti dobro nema smisla. Samo besmisleno dobro mi miriše na neki smisao. Savršeno, čisto dobro, bez ikakvoga smisla“. (Slobodanka Boba Đuderija 2016.godine)
Krajem 1932. godine, u Sarajevo se iz Pariza vratila prva bosanskohercegovačka naučnica – matematičarka Vera Šnajder. U koferu je donijela naučni rad u oblasti matematike, prvi koji su ikada napisali autori ili autorice iz Bosne i Hercegovine.
Divljaštvo je svakako ubijati žene i djecu, kao i sve nevine civile, ma odakle da dolaze, ali i krvnički se svetiti i vojnicima neprijateljske vojske. Ipak se mora ponoviti da je blasfemija to što za djecu iz Gaze eoipso tvrdi i za što ih optužuje francuski filozof. Jadna djeca koja nažalost prisustvuju umiranju više nego životu danas, ali ipak ne znaju ni šta je smrt, a kamoli pravi život.
Ovo je zbirka političkih eseja o spomenutom sukobu koji je autorica pratila s perom u ruci skoro tri mjeseca; sukobu koji je daleko od tog da mu se u ovom času može sagledati kraj. Istovremeno je to svjedočanstvo i o zapadnim medijima i uopšte o Zapadu koji je u Gazi pogazio univerzalne vrijednosti koje je sam proklamirao.