ENGGenocid ili etničko čišćenje?
Foto: Cormac West A muka je meni od štošta nešto, i od Balkana i od međunarodne pravde; i od Srba i od Hrvata; muka mi od Božića, Badnjaka, od srpske Nove godine i od julijanskog kao i od gregorijanskog kalendara;
Nazad na početnu stranicu...
Slideshow
Senka Marić Šarić: Problem Mostara je što ljudi koji u njemu žive ne znaju, niti žele znati, šta je građanski identitet
Mostarska književnica Senka Marić Šarić, dobitnica je treće nagrade za najbolju kratku priču na Susretima Zija Dizdarević u Fojnici i nagrade Evropska viteškinja poezije. Objavila je do sada dvije knjige poezije. Diplomirala je književnost, prevodi s engleskog jezika, članica je
Aleš Debeljak: Europske granice
Ako Europska unija bude postala bič međunarodnog kapitala preko leđa osiromašenih ljudi, ako bude postala ono što je Međunarodni monetarni fond predstavljao osamdesetih i devedesetih u južnoj Americi, odreći će se svoje najizvornije karakteristike – institucionalne solidarnosti. Ako se to
Maloljetno društvo (2)
Foto: frlickr Jesu li se ikada upitali, kako mogu izgraditi pristojnu državu ljudi s toliko mržnje i predrasuda, koji nisu razriješili ne samo sa humanističkim moralom, već ni sa biblijskim pričama tisućljećima im serviranima kao metafore pravde i ljubavi? Piše:
Zašto Njemačka podržava Dodika?
Moć velikih sila garantira kako i u ovoj godini neće biti promjena, ukoliko se ne pojave neke nove elite kojima će biti bitnije postići ravnotežu zadovoljstva umjesto ravnoteže nezadovoljstva konstitutivnih naroda i manjina u Bosni i Hercegovini. Stoga, opasno lažu
VIKTOR IVANČIĆ: BARDITIZAM
Milan Jajčinović upeo se štititi živu i mrtvu spomeničku baštinu, očuvati bardove intaktnima, jer vjeruje da se nacionalna stvar i duhovne vrijednosti hrvatskog državotvorstva mogu spasiti samo strategijom kulturnog barditizma kakvu on zorno demonstrira Piše: Viktor Ivančić Ne diraj naše
Marjan Hajnal: Paganska poema
Foto: Rob Castro I mnogo ot moje ruke na zemji bi, a ni ot mene niko ne bi mrtav i ubit (Zapis sa stećka, 1094.) Piše: Marjan Hajnal Neki je zovu najluđa noć. Za mene je ona – od trenutka
Ličnost godine – Drago Bojić: Čovjek koji svijetli aurom žrtve pravednika
Foto: Mario Iličić, Š. G. Bojić je i dalje svećenik, franjevac, ali bez ijedne službe. Faktički sva njegova prava kao člana franjevačke zajednice su mu oduzeta do 2016. Bojić, međutim, i dalje istupa u javnosti na način kako smo od
Ilijaz Izo Delić: Sjaj i bijeda sevdaha
Za Izu Delića koncertno pjevanje nikada nije predstavljalo tehnički posao, zanatsku rutinu, već prije svega obavezu da publici da ono najbolje što ima u sebi. Valjda mu zato nije bilo važno gdje se nalazi bina na kojoj stoji: da li
VIKTOR IVANČIĆ: ORALNI DELIKT
Ako bi potpisani autor bio prinuđen iznijeti sažetak teksta u jednoj rečenici – makar zbog toga da skrati priču i čitatelja spriječi u posezanju za cigaretom – ista bi glasila: pušenje je bez sumnje štetno za zdravlje, ali zdravlje počinje
Nova na Brionima!
Foto: Bill Winters “Gdje ćete na doček”, pitam sina i rođaka, šiljokurane, momke od osamnaest i dvadeset i jednu. “Pojma nemamo”, odgovaraju obojica nezainteresovano, uglas, kao da su mjesecima vježbali sinhronizaciju. Obojici u rukama džojstici, zavaljeni na kauču a
Kako stranci gledaju na Republiku Srpsku: Crkvena republika u državi
“Neobičan spoj tehnologije, mode i arhitekture 21 stoljeća sa primitivnim srednjovjekovnim nasljeđem i crkvenim mitovima, usred Evrope.” – Tako Republiku Srpsku definiše kanadski slobodni reporter i nastavnik, koji je posjetio BiH skupa sa grupom studenata iz SAD-a i Kanade. Uz
Godišnjica velikog teksta Viktora Ivančića: Dajte mi još
Dajte mi još „Pobjede Hrvatske“. Treba mi takva „Pobjeda Hrvatske“ koja s nestankom Srba nije u koliziji. Neka mi takvu „Pobjedu Hrvatske“ servira predsjednik države u direktnome prijenosu Dajte mi još Gotovine i Markača. Još mi Gotovine i Markača dajte.
Anus miserabilis hrvatske lingvistike?
Godina 1905. zapamćena je u egzaktnim znanostima kao “Anuus mirabilis” – čudesna godina, prekretnica u suvremenom prirodoznanstvenom shvaćanju svijeta. Te je godine Albert Einstein publicirao pet svojih revolucionarnih radova, od kojih mu je jedan donio Nobelovu nagradu za fiziku, dok
Vidjelica Mija Martina Barbarić
Vješanje skojevaca Drage Palavestre i Alice Rizikalo od strane okupatora u Mostaru, 15. jula 1943. U romanu Sime Mraovića ‘Konstantin bogobojazni’, ima jedno sjajno mjesto u kojem jedan od njegovih prijatelja, braneći ga od šovinističkog susjeda, nakon što se ovaj
VIKTOR IVANČIĆ: TITOVA SLIKA
Prepun brige za toleranciju i demokratski dijalog, Ivan Aralica drži kako je plodotvoran suživot s onima koji su etnički i ideološki drugačiji ostvariv na način da ovih ne smije biti. Piše: Viktor Ivančić Prošloga sam tjedna na ovim stranicama predvidio
