Predstavljen zbornik radova na temu: „Kada se sretnu feminizam i religija”

Povezani članci

• Najviše snijega i u utorak u BiH, Srbiji i Makedoniji
• Bosna i Hercegovina – ili čega se moramo odreći
• Falatarova osuda Čovića iz Širokog Brijega: svi smo taoci i gubitnici vaše politike
• Vrhovni sud FBiH oslobodio Ljubu i Bekriju Seferovića u slučaju “Dženan Memić”
• Ivica Puljak: „HNS je koristio obrazovanje kao što HDZ koristi domoljublje, za svoje sebične interese“
• KOZMOPOLITIZAM KAO PRIVID, Azemina Krehić

Danas je u Biblioteci „Derviš Sušić“ održana promocija zbornika koji sadrži teorijska promišljanja o rodnoj ravnopravnosti „Kada se sretnu feminizam i religija“.

Pored urednice dr.sci. Medine Mujić, na ovu temu danas su govorili i autori radova u zborniku: islamska teologinja i feministkinja, istraživačica na Stanford Univerzitetu, prof.dr. Zilka Spahić Šiljak, prof.dr. Damir Arsenijević, novinar Nikola Vučić i student Nihad Suljić.

Ideja o zborniku nastala je nakon ciklusa seminara održanih u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova na temu Etos rodne ravnopravnosti.  Cilj je bio, dekonstrukcijom religijskih narativa o antropologiji čovjeka, pokazati mogućim reduciranje stereotipnih shvatanja uloge žene i muškarca u porodici i društvu, te pokazati da sveti tekstovi nude okvir i za egalitarna čitanja rodnih odnosa.

Novinar Nikola Vučić, u toku svog izlaganja ističe da spomen feminizma i religije kao međusobno neisključujućih, obično izaziva otpor kod ljudi, međutim to je rezultat njihove neupućenosti i nespremnosti za preispitivanjem vlastite pozicije, predrasuda, stereotipa.

• Feminizam je, kako to kaže i bell hooks, za sve. To vrijedi i za vjernike i vjernice koji bi konačno trebali progovoriti o diskriminaciji žena unutar religijskih zajednica i pozivati se na univerzalnu poruku o sljedbeništvu jednakih, a ne slijepo vjerovati u pravilu patrijarhalnim liderima u svojim zajednicama, koji bježeći od feminizma, zapravo bježe od odgovornosti. Ako ne želimo da religija doista bude sinonim za segregaciju, isključivanje i netrpeljivost, onda moramo njezinu ulogu u društvu redefinirati, kazao je Vučić.

Učesnici seminara su bili nastavnici, studenti i aktivisti iz Tuzle, Sarajeva i Mostara. Inspirisani teorijskim promišljanjima, ali i praktičnim refleksijama rodnih pitanja u bh. društvu, odlučili su napisati kraće tekstove za ovaj zbornik i tako doprinjeti raspravama o rodnoj ravnopravnosti. Tekstovi su produkt interpretiranja vlastitih iskustava, promišljanja, ideja, viđenja i stavova kroz različite i zasebno tematizirane narative koji predstavljaju dijelove mozaika rodne politike u našem drušvu.

Profesorica Medina Mujić kaže da su tekstovi iz zbornika zapravo pokušaj propitivanja zadatih društvenih i religijskih (ne)utemeljenih normi i praksi koje još uvijek promiču hijerarhijsko ili, u najboljem slučaju, komplementarno razumijevanje odnosa žena i muškaraca.