REMINISCENCIJE NA ULJUDBENI MINULI MOSTAR

tačno.net
Autor 10.2.2016. u 14:08

REMINISCENCIJE NA ULJUDBENI MINULI MOSTAR

U organizaciji izdavačkih kuća Rabic Sarajevo i IC štamparija Mostar, sinoć je u Hotelu Bristol promovisana knjiga “Moj Mostar” koja predstavlja prvu publikaciju edicije Bosanskohercegovački gradovi najavljene od strane ovih izdavača, a koja se odnosi na Mostar.

Piše: Zlatko Serdarević

Do sada je izašlo nekoliko knjiga tematski determninisanih za istoriju grada Sarajeva. Ideja je potekla od Muhameda Hamice Ramića i on je u ovoj knjizi u ulozi priređivača obuhvatio tekstove Derviš paše Bajezidagića, Huseina Husage Ćišića, Branka Nadila, Hazima Šabanovića, Ibrahima Kajana, Šimuna Muse, Roberta Michela,  Tibora Vrančića, Šemsudina Zlatka Serdarevića, Miloša Crnjanskog, Mugdima Karabega, Vladimira Isaića, Sergeja Lukača, Dragana Miladinovića, Milenka Miše Marića,  Ranka Bajića, Drage Marića, Muhameda Hamice Ramića, Bogdana Bogdanovića, Enisa Gološa, Roka Markovine i Alije Kebe.

Mo-edicija-o-bh-gradovima-mostar-moj-grad-800-450x640

Cilj je da se na jednom mjestu predstave najzanimljiviji dijelovi referentnih tekstova u kojima autori rasvjetljavaju sve oblasti društvenog života grada u pojedinim istorijskim mijenama, opisuju kulturno istorijske spomenike, gradske vedute, život stanovnika Mostara, gradsku strukturu, specifičnosti, zajedničke osobine i posebnosti svih nacija i građana, te niz drugih vrijednosti koje ovaj grad čine osebujnim i poznatim u cijelom svijetu.

ramic sto svi

Ugledni bosanskohercegovački intelektualac, neumorni kulturni poslenik i plodni teatrolog mr. Gradimir Gojer se u svom obraćanju fokusirao se na ocjenu zapisa arhitekte Bogdana Bogdanovića.

– Veliki mag graditeljstva Bogdanović, jedan od onih čiji tekstovi krase ovu knjigu bio je i ostao sinonim za ljudsku čestitost i svekoliku uspravnost. A on po sudu autora ovih redaka predvodi skupinu onih koji misle ljepotu i tragaju za podrijetlom ljepote i lijepog kao sadržaja a ne tek samo ljepote kao forme.  Tu otpočinje moje promišljanje ove vjekovite knjige i u današnjem trenu tako nedostajuće i potrebite knjige.  Jer ova knjiga se bavi poglavito, i tu vidim  njenu ponajveću vrijednost i Mostarcima, ljudima, kako bi veliki Marin Držić kazao “Na zbilj a ne na hvao”.   Dakle ljudi koji su davali dignitet ambijentu,  po onoj staroj i dobro poznatoj maksimi da ljudi a ne zgrade čine gradove gradovima.

Gojer je ukazao na potrebu da u narednim  izdanjima serijala budu zastupljeni tekstovi koji govore o aktuelnom vremenu i svemu onom što se dešavalo u posljednjoj četvrtini vijeka. On je akcentirao da današnji Mostar nema dodirnih tačaka sa blistavom istorijom kakvu je imao i da ne slijedi tradicionalni multietnički način življenja po kome je bio ne samo prepoznatljiv nego je zauzimao čelno mjesto u bivšoj državi,  i da mu je taj kosmoplitizam podario epitet svjetskog  kulturnog polisa.

Ugledni novinar i publicista Slobodan Stajić je u emotivnom pledoajeu podrcrtao svoje impresije koje se mogu sažeti u jednu rečenicu.

– Dok sam čitao ovu knjigu, i te opise o Mostaru i njegovim znamenitostima, osjećao sam se kao radoznali putnik namjernik koji čita zanosne zapise meni dragih hodoljubnika i putopisaca, tragom kojih sam upoznao mnoge gradove širom svijeta. Dok sam čitao zapise o uglednim Mostarcima, osjećao sam se na moment i kao njihov sabesjednik. Kao da su iz moje duše, uz huk mostarske čaršije, bat kaldrme i šum Neretve, dopirale njihove riječi i djela, kazao je Stajić.

O eseju Enise Gološ o karakteristikama mostarskog govora i prilogu Roka Markovine o suštinskom poimanju pojma mostarske raje govorio je ugledni novinar urednik Alija Behram. On je kazao da je Markovina uspio suštinski objasnti sve one karakteristike, epitete koji se vežu za pojam mostarske raje.

– U Mostaru je vjekovima pulsirao život, pun zajedničkog, puno toga nas je povezivalo, a ne razdvajalo, puno toga što nas nikad nije moglo podijeliti. I u tome je cijela istina. Riječ raja koju ne može opisati ni čitav jedan roman. Raja… to je životni stav, životna filozofija, principi od kojih ne odustaješ ni po cijenu smrti, to je poštenje, moral, prijateljstvo. Hoćeš li postati rajom, nije ovisilo ni o nacionalnosti, niti o vjeroispovjesti, ni o bogatstvu, niti o siromaštvu, ni o inteligenciji, ni profesiji, ni imenu ni prezimenu, apostrofirao je Behram podsjetivši na razgovor sa Valentinom Inckom kada mu je kazao da pored posjeta čelnicima stranaka u Mostaru, treba da upozna raju i da će tek tada dobiti korisne odgovore na mnoga pitanja o ovom gradu.

Arhitekta i likovni umjetnik Ekrem Moca Dizdar je govorio o svojim utiscima na tekstove posvećene dvjema referentnim kulturno istorijskim spomenicima u Mostaruz- Sabornoj crkvi Svete trojice i Starom mostu, simbolu Grada Mostara.

Priređivač knjige Moj Mostar Hamica Ramić je najavio drugu knjigu o Mostaru istakvaši da se ovom knjigom želilo mladim naraštajima ostaviti građa preko koje se mogu upoznati sa blistavim uzletima Mostara kroz istoriju,  u cilju ne samo edukacije nego i inspiracije za građenje još prosperitetnije budućnosti i da će u narednim izdanjima biti obuhvaćen aktuelni period.

ramic  publ 1

ramic goran ibro hamica

tačno.net
Autor 10.2.2016. u 14:08