Dan mladosti i Dan Mladićevog hapšenja

Goran Pandža
Autor 5.6.2011. u 09:23

Dan mladosti i Dan Mladićevog hapšenja

Iako je, prema službenim podacima, Josip Broz Tito rođen 07.05.1892. godine, Centralni Komitet, donosi 1957. godine odluku, da se 25. maj proslavlja kao Dan mladosti i Titov rođendan. Različita su objašnjenja ovog postupka; od mogućnosti da su podaci o datumu rođenja iz tog vremena često bili nevjerodostojni, do brojnih promjena Titovog identiteta i ličnih podataka tokom „ilegale“, pri čemu jedan od brojnih ličnih dokumenata, austro-ugarski vojnički, bilježi 25.05. kao datum Titovog rođenja, kojeg je još tokom rata slavio kao rođendan (Desant na Drvar se dogodio 25.05.1944. na Titov „rođendan“), zadržavši ga kasnije vjerovatno iz sentimentalnih motiva.

Dan mladosti je predstavljao jedan od najbitnijih praznika nekadašnje SFRJ, te je, uz popratne manifestacije, bio jedan od najbitnijih događaja bivše države uopšte. Diljem cijele Jugoslavije, omladinci bi trčali tzv. Titovu štafetu, do 1957. godine, odnosno Štafetu mladosti, kako je nazvana odlukom o proslavi Dana mladosti iste godine, sve do 1988. godine kada je manifestacija ukinuta.

Šta predstavljaju Dan mladosti i Josip Broz Tito danas? Povodom 25.05., o vlastitom doživljaju i načinima obilježavanja ovog datuma, pitao sam predstavnike gradske uprave, političare, NVO i obične građane Sarajeva.

25.05. u Sarajevu

Da li gradska uprava Sarajeva obilježava 25. maj? Na moje pitanje je odgovorio glasnogovornik gradske uprave, gospodin Denis Zaimović, obavještenjem da je delegacija Grada Sarajeva, predvođena gradonačelnikom Behmenom, položila cvijeće ispred biste Josipa Broza Tita i da će ovim povodom, zamjenik gradonačelnika Igor Kamočaji, u Umjetničkoj galeriji BiH otvoriti izložbu karikaturalnih portreta Alije Hafizovića pod nazivom ‘Sarajlije’.

Službeno Sarajevo, dakle, ipak obilježava 25. maj, makar na simboličkoj razini. O privatnom doživljaju ovog datuma pitao sam i druge političke subjekte, NVO i obične građane Sarajeva, te s tim u vezi prenosim neke komentare:

Dennis Gratz (Predsjednik Naše Stranke): Iako je slavljen u vremenu totalitarnog režima bivše nam države i simbolisao lik i dijelo druga Tita, rijetko ko od nas je Dan mladosti doživljao kao praznik sa političkom konotacijom. To je bio praznik ljubavi, proljeća i maturanata. Nisam nostalgičan za prošlim vremenima, ali emotivno sam osakaćen za jedan takav osjećaj kakav je donosila sama proslava Dana mladosti. Sjetite se samo sletova i radnih akcija! Bio bih sretan da se ponovo organizuje nešto što bi bilo ekvivalent sličnim aktivnostima, što bi poslužilo kao pokretačka snaga relativno indolentnoj bosanskohercegovačkoj omladini, da se aktivira u gradnji njihove sopstvene budućnosti.

Salmir Kaplan (Predsjednik Asocijacije Mladih SDA): Ja pripadam generaciji koja se ne sjeća pretjerano tog datuma, pa nekadašnji Dan mladosti ne doživljavam posebno sentimentalno, ali mi jednako tako ne smeta ukoliko drugi ljudi obilježavaju taj datum. Josip Broz Tito je bio veliki državnik koji je imao dosta pozitivnih, ali i negativnih strana i o tome neka istorija sudi.

Aldi Halilović (Generalni Sekretar FOM SDP): Gradske vlasti, predstavnici FOM-a i SDP-a, kao i udruženja „Josip Broz Tito“ iz cijele države, su postavili cvijeće pred Titovu bistu i svakog 25. maja, povodom obilježavanje nekadašnjeg Dana mladosti, dolazi sve više omladine. Obilježavanje ovog datuma nije pokušaj gajenja kulta ličnosti, već odavanje počasti Titu kao pozitivnoj istorijskoj ličnosti koji je pokušao izgraditi neko normalnije i socijalno osjetljivije društvo od današnjeg.

Ena Duran (Potpredsjednica udruženja „Josip Broz Tito“ iz Sarajeva): Danas obilježavamo Dan mladosti, datum, koji nas obavezuje da skrenemo pažnju na pitanje, od kojih zavisi budućnost nas i naših potomaka. To je pitanje perspektive mladih u našoj zemlji. Današnji datum, također, obilježavamo i kao rođendan Maršala Tita. Stariji iz vlastitog iskustva, a mlađi na osnovu predanja starijih, doživljavaju Titovu epohu kao doba prospariteta i izgradnje, kao doba u kojem je bilo sigurnije živjeti. To su, svakako, dojmovi ljudi koji su u tom vremenu živjeli svoje najbolje godine. Ocjenu šireg konteksta Titove epohe, kao i svakog drugog historijskog perioda ostavljamo historiji. Ipak, i pored grešaka, koje su i u tom periodu činjene, kao što su nedostatak političkog pluralizma i ideologizacija raznih segmenata društva,ostaju i mnoge pozitivne tekovine, kao što su besplatno zdravstvo i obrazovanje za sve, sigurnost življenja, izgradnja i poboljšanje materijalnih uslova života, te brojne druge. Mudra društva prihvataju pozitivne tekovine iz prošlosti a odbacuju one loše. Nažalost, iskustvo današnjeg života pokazuje da se u našoj zemlji prihvata.

Ada Kulenović: Ne vidim razlog zašto se ne bi obilježio ovaj datum, sjećanje na nešto što je mnogima bio bolji život, ili bolje rečeno život, jer mi sad ne živimo, nego preživljavamo. Ne treba ga možda slaviti kao da je Nova Godina, ali simbolično druženje raje, mislim da nije ništa loše. U drugu ruku imamo tužnu Tuzlu, ali ne treba ni zaboraviti da je taj dan omladine Tuzle izašla da obilježi Dan mladosti i da pokaže da se ne predaje, ni da njen duh multietičnosti ni agresija nije mogla uzeti.

Andrea Pavlović: Sjećanja na vrijeme prije rata su dovoljno daleka, a vremenom i daleko blijeđa i blijeđa, da bih mogla ZNATI šta je meni Dan mladosti. Međutim, odrastanje u porodici, gdje se uvijek poštovao lik i djelo Josipa Broza, te nas se učilo da koristimo zdrav razum, bilo je dovoljno da jednostavnom usporedbom vremena “prije i poslije”, uvidim da je ono prije ima daleko više smisla. Zato danas ja OSJEĆAM i doživljavam ovaj dan kao spomenik nekom vremenu koje za nas, današnju mladost, buduću mladost, neće nikada doći. Ne postoji osoba, pojava, pokret ili čak interes i korist, koji bi danas mogao pokrenuti ljude,kao što ih je pokretala ideja slobode i jedinstva, iz koje, onda, sve ostalo dolazi na svoje mjesto. Zato su moji osjćaji pomiješani. Sjetni i pomalo nadrealni…ali opet i unatoč svemu, kao što vec danas rekoh, komentarišuci Dan mladosti 1982. i predavanje štafete Ciril Zaplotnika, to je bilo vrijeme KAD JE I KMET BIO GOSPODIN.

Damir Čaušević: Nemam ništa protiv Dana mladosti ali nakon 1995. godine ne mogu slaviti taj praznik. Ne zato što ne volim Tita ili jer mi se gade komunisti. Jednostavno,ne mogu poslije Kapije slaviti Dan mladosti.

Amar Mašić: Tito, ti si dobar bio! Ti si krao, i nama si dao…Ovi kradu, nama ništa ne daju.

Nerina Fazlibašić: Živio Tito!

Ada Bjelan: Ovdje ni lokum više nije rahat. Nema više gospode u Sarajevu! Živio drug Tito!

Smaila Ćosović: Znam da nisam jedina koja bi voljela da je živjela u Titovo vrijeme. Jedino je Tito bolji od Chuck Norris-a.

Hajrudin Kaljun: Da je bogdo Tita ponovo na vlast! Živio drug Tito!

Abaz Mirsad: Ne možemo vratiti prošlost, možemo sanjati budućnost, živimo sadašnjost!

Maida Begtašević: Dan mladosti je super i drago mi je što se proslavlja, samo je jako ružno što pada na isti dan kao i „Kapija“, pa je nekako čudno što se u Sarajevu slavi na najtužniji dan u historiji Tuzle.

Caffe Bar Tito

Iz godine u godinu, povod za najpopularnije masovno okupljanje sarajevske omladine je proslava Dana mladosti ispred „Caffe Bar-a Tito“, na prostoru između Vilsonovog šetališta i dva muzeja.

Hajrudin Viteškić, direktor „Tita“, objašnjava: Tradicionalno 8 godina slavimo Dan mladosti, poštujući lik i djelo Josipa Broza Tita. Ideja je nastala spontano u društvu, da bi svake iduće godine sve više ljudi dolazilo.

I ovoj proslavi 25. maja, prisustvovavao je veliki broj ljudi, povremeno između pet i dest hiljada, mahom omladine. Izdvajam neke od komentara prisutnih:

Goran Lizdek: Tu smo prvenstveno radi pozitivne atmosfere i druženja koje nije kao svakodnevno sastajanje u zatvorenim, ili mračnim i bučnim mjestima. Što se tiče nostalgije prema tim nekim starim vremenima, lijepo je ako se ta solidarnost može opet malo osjetiti, iako ne znam koliko je današnja omladina upoznata sa tim podnebljem, obzirom na prosječnu dob ljudi koji su se ovdje okupili

Lana Krstić: Mi smo ovdje zato što i dalje vjerujemo u bratstvo i jedinstvo, zato što vjerujemo da je Tito bio jedan jedini čovjek koji je mogao ovu marvu držati na okupu, zato što je bio gospodin kad su se svi drugovima zvali, zato što kad je postojao Goli Otok, postojala je i država, zato smo mi Titovi i Tito je naš!

Adnan Hairlaharović: Žao mi je što je malo ovakvih bivših dana. Došao sam samo da se provedem, ali sam kroz provod dodatno shvatio šta su značila ta vremena.

 

Ivan Šarić: U suštini, ljudi nemaju pojma zbog čega su ovdje, ovaj datum je samo iskorišten u komercijalne svrhe, ali je ipak lijepo što se ljudi okupljaju svakog 25. maja. Mene lično podsjeća na neka ljepša vremena.

Amina Purivatra: Dan mladosti je u suštini nešto jako lijepo i ima prelijepu i jaku simboliku. Šteta svega je što se danas ovaj dan tumači drugačije i lagano pretvara u jednu veliku pijanku. Ja sam tu prije svega radi lijepog druženja i iskreno se nadam da će ovaj dan zauvijek „živjeti“.

Nostalgija za sretnijim vremenima

Šta je moguće zaključiti iz ponuđenih odgovora? Uzorak ispitanika je suviše mali, kako bismo na osnovu ovoga izvukli generalizacije o dominantnom razmišljanju u Sarajevu. Također je potrebno napomenuti da se svi upitani građani i članovi političkih stranaka, nisu očitovali komentarom, koji bi vjerovatno bio negativan u kontekstu proslave 25. maja.

Ipak, moguće je zaključiti nekoliko opštih činjenica…

Slaveći 25.05., u Tuzli je život izgubilo 71 mlado biće, zbog čega će osjećanja povodom ovog datuma u BiH, uvijek biti dvojaka. Ako bi se u potpunosti ukinula radost na Dan mladosti, to bi značilo dodatnu pobjedu snaga koje su radost ubile na Kapiji. Zato je teško biti pametan, pa će se uvijek iste moralne dileme, iznova javljati.

U Sarajevu se Dan mladosti slavi, iz godine u godinu masovnije, sa sve jasnijom ikonografijom bivše nam, zajedničke države. Iako većini omladine, okupljene svakog 25.05. iza Historijskog muzeja BiH, ovaj datum predstavlja samo povod za dobar provod, bez dodatne političke i ideološke pozadine, primjetna je identifikacija simbolima i vrijednostima onog sistema, posebno među mladima koji nemaju sopstveno sjećanje na taj sistem.

Neki će reći da je to „jugonostalgija“, dok se meni čini kao kao nostalgija za boljim i sretnijim vremenima, o kojima smo toliko slušali od starijih.

Dan Mladićevog hapšenja

Da se tuku „Velušići“ i sveti za bunu protiv dahija, naređivao je danas uhapšeni „Milorad Komadić“, poznatiji kao Ratko Mladić. Pitam se koliko bi još omladine bilo sinoć na Vilsonovom, da nije zlotvora…

Moj stav o 25. maju je bio indiferentan; smatram ga zanimljivim istorijski i društveno, ali ne trebam posebne datume i povode slavljenja nečega. Od danas taj datum, ipak, smatram danom prije praznika, 26.05., kada je u Haag-u završio Ratko Mladić. Jeste za proslave. Neka dugo živi!

Goran Pandža
Autor 5.6.2011. u 09:23

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija