Rusi traže utočište u Srpskoj: Burlakovi otvaraju rudnik uglja

Svjetlana Šurlan
Autor 22.3.2022. u 13:47

Rusi traže utočište u Srpskoj: Burlakovi otvaraju rudnik uglja

Usljed rata u Ukrajini i skoka cijena uglja na svjetskom tržištu, Republika Srpska postaje ponovo odredište za ruske investicije. Kompanija „Privredni preporod“, u vlasništvu porodice ruskog multimilionera Olega Burlakova, odlučila je da pokrene proces otvaranja rudnika „Lješljani“ kod Novog Grada, iako je ugovor o koncesiji prekršen nekoliko puta, otkriva portal CAPITAL. 

Koncesiju za korišćenje mrkog uglja i bentonita na lokaciji „Lješljani“ prije deset godina dobila je firma „Privredni preporod“ registrovana u Banjaluci, u vlasništvu porodice ruskog oligarha Olega Burlakova, široj javnosti poznatog po aferi i optužbama da je Miloradu Dodiku poklonio kilogram zlata.

Period od 30 godina, na koliko je toj kompaniji data koncesija da eksploatiše prirodne resurse Srpske, osam kilometara vazdušne linije od Novog Grada, počeo je da teče 28. maja 2012. i traje do 28. maja 2042.

Oleg Burlakov

Nisu ispoštovana dva roka za početak rada rudnika, prvi je bio maj 2015, a drugi polovina 2017. godine. Prije četiri godine (2018), vođeni su pregovori oko novog produžetka roka za otvaranje rudnika, Burlakov je posjetio Banjaluku, a iz njegove firme tada su tvrdili da ne odustaju od tog posla. Nova obećanja bila su i krajem 2019. godine, međutim, ni tada nije ništa počelo sa realizacijom.

U međuvremenu, Burlakov je preminuo prošle godine, a posao preuzima njegova porodica. Svjetski mediji su prenijeli da je iza njega ostala supruga i dvije kćerke, ali i ljubavnica koja putem sudova pokušava da dokaže da ima dijete sa Burlakovim, kao i da se vode sudski postupci oko nasljedstva.

Iako je prošlo već 10 godina od dodjele koncesije, te nije ispoštovan ugovor, Vlada RS nije aktivirala garancije, niti oduzela koncesiju „Privrednom preporodu“. Pristali su da im „progledaju kroz prste“ čime je propuštena prilika da Srpska naplati garanciju od 1,1 milion KM.

Obećana investicija od 23,4 miliona KM i zapošljavanje oko 150 novih radnika pali su u zaborav.

Rat i rast cijena uglja „natjerali“ Burlakove da se vrate

Zbog aktuelnog rata između Rusije i Ukrajine i rasta cijene uglja, Burlakovi su, nakon 10 godina, ipak odlučili da aktiviraju posao u Srpskoj.

Kako CAPITAL saznaje, oni su Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi RS podnijeli Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat podzemnog vađenja ruda, odnosno eksploataciju uglja i bentonita na ležištu „Lješljani“ kod Novog Grada.

Prošle sedmice (15. marta 2022) Vlada je i zvanično pokrenula proceduru prethodne procjene uticaja na životnu sredinu.

Dokument za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, koji je u posjedu CAPITAL-a, izradio je „Rudarsko-tehnološki zavod“ Prijedor po narudžbi „Privrednog preporoda“. U njemu se tvrdi da će se vršiti podzemna eksploatacija uglja i bentonita.

„Samim tim će i degradiranje prostora i uticaj na životnu sredinu biti znatno manji u odnosu na ležišta gdje se izvodi površinska eksploatacija“, tvrde u Zavodu.

Iz dokumenta je vidljivo da je površina koncesinog polja ležišta mrkog uglja i bentonita 698 hektara, a površina na kojoj će se graditi rudarski objekti do dva hektara gdje je uglavnom poljoprivredno zemljište.

U Zavodu kao važno napominju da se eksploatacija uglja u Lješljanskom ugljenom basenu odvijala od 1910. do 1941. godine, a prostor na kome se planira iskop uglja i betnonita nalazi se na području Rakovca, Velike Žuljevice, Lješljana i Devetaka.

Konfiguracija terena (Izvor: Podaci za procjenu uticaja)

„Na dijelu ležišta „Lješljani“, gdje se planiraju graditi rudarski objekti, na površini nema stambenih i infrastrukturnih objekata. Objekti, koji budu u zoni rudarskih radova na površini ili u zoni uticaja podzemnih radova, će se redovno posmatrati, te ukoliko dođe do uticaja isti će se kontrolisati i davati smjernice za dalje korištenje objekata i druge infrastrukture“, naveli su u Zavodu.

Dodaju da će se otvaranje ležišta mrkog uglja i bentonita izvesti sa dva paralelna niskopa, te će se dalja razrada ležišta raditi hodnicima, uskopima i niskopima u zavisnosti od položaja ležišta u odnosu na druge objekte.

„Na površini terena će se graditi portali, ulazi u niskopa i ostala rudnička infrastruktura, pogon za preradu uglja i bentonita, radionica, kupatila, kuhinja, kancelarije, deponija uglja i manipulativni prostor“, precizirali su u Zavodu u kojem su identifikovali i rezerve uglja i betonita te njegov kvalitet.

 rudnik "Lješljani"

Jezgro Lješljani (Izvor: podaci za procjenu uticaja)

Kvalitet uglja ugljenog sloja utvrđen je sa 78 analiza iz 31 istražne bušotine.

Na istražnom prostoru dominiraju brda Vujanovića glavica i Džamište, a preko istražnog prostora teku rijeke Strižna, Luberska rijeka i rijeka Trnjevica. Ovi tokovi zajedno sa svojim pritokama dreniraju podzemne i površinske vode sa ovog prostora.

Uzurpiranje Une i ugrožavanje flore

U Zavodu navode da će se u toku eksploatacije uglja i bentonita voda koristiti za piće, za sanitarne potrebe i za proces eksploatacije.

„Voda za piće i potrebe kuhinje, kao i voda za sanitarne potrebe će se pribaviti sa lokalnog vodovoda ili izradom sopstvenih bunara. Voda koja se bude koristila u procesu eksploatacije za obaranje prašine koristiće se iz bunara ili akumulacije“, navode u Zavodu.

Ostavlja se i mogućnost uzurpiranja rijeke Une!

„Ukoliko se ukažu potrebe moguće je izraditi vodozahvat na rijeci Uni te pumpati vodu do budućeg rudnika. Udaljenost rudnika od rijeke Une je oko šest kilometara. Ukoliko se u toku eksploatacije pojave podzeme vode moguće je korištenje istih, tako što će se prvo ista očistiti od mehaničkih nečistća te dalje koristiti“, navode u Zavodu.

Neće samo doći do uzurpiranja voda, na području gdje je planirana koncesija zastupljeni su hrast, bukva, grab, javor, kesten, lipa, jasen i bagrem, jela, bor i smrča.

 rudnik "Lješljani"

Flora Lješljani (Izvor: podaci za procjenu uticaja)

Na području opštine Novi Grad nalazi se veliki broj životinjskih vrsta, među kojima su divlje svinje, srne, jeleni, kune, lisice, jazavaci, zečevi, jarebice, ptice… U rijeci Sani i Uni živi pastrmka, lipljen, mladica, mrena, klen, škobalj, štuke…

Rudnik će sasvim sigurno imati značajan uticaj na životnu sredinu, a to potvrđuju i u Zavodu.

 rudnik "Lješljani"

(Izvor: podaci za procjenu uticaja)

Borković: Vidimo ekonomsku isplativost u pokretanju rudnika

Direktor „Privrednog preporoda“ Dragan Borković potvrdio je za CAPITAL da je posao na pokretanju rudnika aktuelizovan.

„S obzirom na to da se popravila cijena uglja, a pogotovo zbog zadnjih dešavanja u svijetu, projekat ima opravdanost u ekonomskom smislu. Već je sada ugalj za 50 do 60 odsto, čak i 100 odsto, skuplji u odnosu na prije par mjeseci. Ako se ustabili cijena, onda mi imamo više nego ekonomsku isplativost projekta. Pokrenuli smo procjenu uticaja na životnu sredinu i određivanje eksploatacionog polja gdje se otvara rudnik, ranije je definisano koncesiono polje“, rekao je Borković.

Nakon toga, dodao je, ide izdavanje ekološke dozvole i ovjeravanje glavnog rudarskog projekta, ako sve bude u redu.

„Kako sada stvari stoje, onda bi mogli sa nekom od rudarskih kompanija sa kojima smo u kontaktu i koja bi bila izvođač radova, da idemo na otvaranje rudnika, s obzirom na to da postoji primarni deficit u BiH, a koliko vidimo sada i šire“, istakao je Borković.

Dodao je da je investitor Oleg Burlakov preminuo prošle godine od posljedica virusa korona, te da je posao preuzela njegova porodica i da menadžment kompanije radi.

Što se tiče procijenjene vrijednosti investicije, Borković smatra da bi moglo doći i do povećanja sredstava koja planiraju uložiti. Dodao je da, za sada, nije mijenjan koncesioni ugovor i da to zavisi od koncepta koji će rudarska kompanija izabrati, a koji je najprilagođeniji za predmetno koncesiono polje.

„Možda se i uklopimo u procijenjenu vrijednost, a ako bude promjene, onda bi morali mijenjati i koncesioni ugovor, za sada je stari ugovor na snazi“, rekao je Borković.

On tvrdi da je za prethodnih deset godina u ovaj projekat uloženo 1,8 miliona maraka.

Ministarstvo: Javnost može da dostavi primjedbe i sugestije

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske naveli su da je „Privredni preporod“ podnio zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat podzemnog vađenja ruda.

„Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahtjeva na internet stranici Ministarstva i dostavi svoje mišljenje. Primjedbe i sugestije mogu se dostaviti na adresu Ministarstva ili elektronskim putem“, naveli su u Ministarstvu.

Zainteresovani primjedbe mogu da dostave do 30. marta ove godine.

Cijeli proces pratiće i iz organizacije „Green team“ iz Novog Grada.

Foto: Mario Crnković / LinkedIn

Crnković: Zatečeni smo informacijom

Mario Crnković iz organizacije „Green team“ bio je zatečen informacijom koju mu je prenio novinar portala CAPITAL da se još jednom pokreće priča eksploatacije uglja na području Lješljana.

„Novi Grad je lokalna zajednica koja je i u strateškim dokumentima opredjeljena očuvanju zdrave životne sredine, a kada na to dodamo da je područje Lješljana bogato izvorima ljekovite termomineralne vode koje su ogroman potencijal za razvoj banjskog turizma dolazimo u krajnje apsurdnu situaciju“, ističe Crnković.

Dodaje da nisu upoznati sa dokumentacijom oko pokretanja rudnika, ali da vjeruju da će ona biti predmet detaljnih analiza, a da će proces uključivanja javnosti u donošenje odluka biti u skladu sa zakonskim okvirima.

„U vremenu dok se čitav svijet traži načine da se odrekne uglja kao jednog od najprljavijih izvora energije, izgleda da kod nas zdravlje i dalje nije na visokoj cijeni“, naglašava Crnković.

Drljača: Opština će tražiti obavezu zaštite termomineralnih voda

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača kaže da su se u prethodnih deset godina sve varijante otvaranja rudinika izjalovile.

„Sada nemamo informaciju koji je koncept otvaranja rudnika i gdje bi taj ugalj i ostale rude završavali. Čini mi se da je taj projekat zakasnio, s obzirom da je sve manji broj raspoložive radne snage i zainteresovanih za rad u rudniku na području opštine. Međutim, nikada nije kasno sa stanovišta povećanja privredne ponude sa područja same opštine“, istakao je Drljača.

Dodao je da će opština u daljem procesu sigurno tražiti da se poštuju ekološki standardi.

„Ono što je izvjesno je da je ta lokacija jako blizu izvorišta i izletišta Lješljani i da je rudarenje i korištenje termomineralne vode na istoj lokaciji, u isto vrijeme, malo problematično. Ono što će rudnik imati kao obavezu je da ni u jednom ternutku ne ugrozi korištenje termomineralne vode“, naglasio je Drljača i dodao da je u kontaktu s potencijalnim drugim investitorima i da ima indicija sređivanja izletišta, izvora i čak i gradnju smještajnih kapaciteta.

Kilogram zlata

Ruski oligarh Oleg Burlakov pažnju domaće javnosti privukao je 2015. godine kada je bivši ambasador BiH u Rusiji Gordan Milinić optužio Milorada Dodika da je za vrijeme premijerskog mandata od Burlakova kao mito primio zlatnu polugu od jednog kilograma. Dodik je sve optužbe demantovao, Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu, ali slučaj nije dobio sudski epilog jer su prijave odbačene.

Zanimljivo da je Milinić po završetku ambasadorske karijere u Rusiji bio direktor upravo „Privrednog preporoda“ u Banjaluci. Najavljivao je megalomanske investicije, od pokretanja „Terpentina“ Višegrad, kupovine „Borja“ u Tesliću, Olimpijskog centra Jahorina, „FAMOS-a“ u Istočnom Sarajavu, do „UNIS-a“ u Banjaluci.

Nakon izbijanja afere „kilogram zlata“ Burlakov se javio RTRS-u i iznio kontraoptužbe tvrdeći da je Milinić kao direktor “Privrednog preporoda” od njega dobio 500.000 evra, a preduzeće odveo u bankrot. Na kraju, Milinića je, poslije pokretanja afere, SDS nagradio direktorskom pozicijom u Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA). Nakon toga je završio u Ministarstvu inostranih poslova BiH.

capital.ba

Svjetlana Šurlan
Autor 22.3.2022. u 13:47