Švedska i Danska zatražile od BiH povrat donacije veće od 5 miliona KM

S. Degirmendžić
Autor 20.8.2020. u 11:09

Švedska i Danska zatražile od BiH povrat donacije veće od 5 miliona KM

Iz Fonda je do sada povučeno oko 5,2 miliona KM, a u Transparency International nemaju dilema – javna uprava u BiH je glomazna, neefikasna, nefunkcionalna, netransparentna i korumpirana, koju političke elite koriste kao plijen koji im omogućava o(p)stanak na vlasti. Zato ništa i ne žele mijenjati

Bosna i Hercegovina ostala je bez 5,2 miliona maraka iz Fonda za reformu javne uprave, jer su Švedska i Danska kao donatori zatražili povrat ovog novca koji duže vrijeme nije bio utrošen na projekte jedne od najvažnijih reformi u zemlji. Kako je potvrđeno za Fokus.ba u Uredu koordinatora za reformu javne uprave BiH, Švedskoj je vraćeno 2,3 miliona KM, a Danskoj 2,9 miliona maraka.

U vremenu kada je ovoj zemlji neophodna svaka marka i kada ekonomija tone sve dublje, vlasti još nisu ni razmotrile ovaj problem. Apsurd je da se administrativni aparat, koji treba hitnu reformu, svake godine uvećava i da ga plaćaju poreski obveznici, a da se istovremeno ostaje bez već osiguranog novca koji bi trebao biti utrošen na projekte koji bi tu administraciju trebao učiniti efikasnijom i jeftinijom za građane.

POTROŠENO OKO 19 MILIONA KM

U izjavama za Fokus iz Delegacije EU u BiH i Ambasade Švedske u BiH podsjećaju na to da je reforma javne uprave jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije i da se kao rezultat očekuje profesionalna i depolitizirana državna služba.

Iz organizacije Transparency International karakteriziraju javnu upravu u BiH kao glomaznu, neefikasnu, nefunkcionalnu, netransparentnu i korumpiranu, te kažu da je interes političkih elita u BiH ustvari status quo, jer im javna uprava zapravo koristi kao plijen koji im omogućava o(p)stanak na vlasti.

Dragan Ćuzulan

Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave u BiH, ističe da je Ured koordinatora za reformu javne uprave zadnje dvije godine bio fokusiran da zajedno s provedbenom strukturom za reformu javne uprave pripremi i inovira Strateški okvir za reformu javne uprave za period do 2022. godine. Naglašava da su Vijeće ministara BiH, vlade Brčko Distrikta BiH i Federacije BiH ovaj dokument usvojili još prije dvije godine, a Republika Srpska tek prije dva mjeseca.

On za Fokus pojašnjava ko je odgovoran zato što donatori povlače novac iz Fonda za reformu javne uprave i zbog čega je do toga došlo.

– Švedska i Danska zatražile su povrat novca zbog nepostojanja strateških dokumenata u oblasti reforme javne uprave, ali i zbog neproduženja Aneksa VI. Memoranduma za uspostavu Fonda za reformu javne uprave. Na ovaj aneks Memoranduma saglasnosti su ranije dali Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH i Vlada Brčko Distrikta BiH, ali ne i Vlada Republike Srpske. U zadnje vrijeme, a nakon što su svi nivoi vlasti u BiH usvojili Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH do 2022. godine, imamo uvjeravanja donatora da neće tražiti povrat novca i da će nastaviti ulagati u ovu reformu. Međutim, bit će potrebno da vlade što prije usvoje i akcioni plan za njegovu provedbu – kaže Ćuluzan, dodajući da je za uspješnost reforme potrebno da ključni donosioci odluka u zemlji razumiju njenu svrhu i da joj budu kolektivno posvećeni.

No, da neophodne posvećenosti nema, govori i činjenica da uprkos tome što je reforma javne uprave uvjet za BiH koji mora ispuniti na putu ka članstvu u Evropsku uniju, prema posljednjem revizorskom izvještaju prijeti i gašenje Fonda iz kojeg se on značajnim dijelom finansira.

Ipak, Ćuluzan smatra da do toga neće doći. On kaže da je na 26 projekata u ovoj oblasti potrošeno 19.259.211,82 KM. Donatori su ukupno uplatili u Fond 32.345.261,25 KM, a trenutno stanje raspoloživih sredstava u Fondu iznosi 10.559.379,89 KM.

– Želim da vjerujem da su politike konačno shvatile, a što su pokazale i kroz usvajanje ključnih dokumenata za realizaciju prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, da se reforma javne uprave mora brže provoditi i da nam donatori kroz ulaganja u Fond za reformu javne uprave omogućavaju da kroz zajednički identificirane projekte institucije ispune mjere koje će unaprijediti kvalitet usluga koje javna uprava pruža građanima. Bosna i Hercegovina, kako nas je zadnji put ocijenila Evropska komisija, u ranoj je fazi reforme javne uprave i mi nemamo drugi izlaz nego da provedemo ono što se od nas očekuje i omogućimo građanima da brže, kvalitetnije, jeftinije ostvaruju usluge koje im pruža javna uprava. Pred nama je dug put da moderniziramo upravu u BiH – kaže Ćuluzan.

Ipak, za sada niko nema odgovor na to kako natjerati bh. vlasti sa svih nivoa da upregnu snage i zajednički riješe ovaj problem. Na naš upit o tome kakve bi posljedice za Fond za reformu javne uprave i za BiH moglo imati to što je Švedska zatražila povrat dijela donatorskih sredstava za ovaj process, te kako oni gledaju na tu reformu iz Ambasade Kraljevine Švedske u BiH podsjetili su, također, da je ovo jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji BiH za članstvo u EU. O daljnjoj podršci ovoj reformi, kažu, razmislit će ukoliko BiH ispuni određene uvjete.

– Glavni fokus Švedske je pružanje pomoći BiH u njenom procesu integracije u EU, a provedba reforme javne uprave (RJU) od vitalnog je značaja u tom kontekstu. Prema Mišljenju, vlasti BiH moraju dovršiti suštinske korake ka poboljšanju cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom kreiranju politika na ovom području širom zemlje. Zahtijevao se povrat novca jer je ugovor istekao i više nisu postojali uvjeti za provođenje sporazuma.

Potrebni okviri politika, Strategija i akcioni plan za RJU nisu usvojeni. U toj situaciji Švedska je zatražila povrat koji je stupio na snagu početkom aprila ove godine. Sve zajedno, Švedska je jasno rekla da će se, ako se uslovi za provedbu poboljšaju i politički okviri usvoje i ako se očituje jasna obveza svih razina vlasti, pripremiti da razmotrimo obnavljanje naše podrške RJU.

Nekoliko važnih donatora održava financiranje u okviru Fonda za RJU i ne vidimo rizik od zatvaranja Fonda. Važno je, također, naglasiti da su se RJU i Fond za RJU do sada uglavnom financirali izvana. Očekuje se da se pored pomoći stranih donatora, na svim nivoima vlasti u BiH osiguraju dovoljna sredstva za aktivnosti povezane s reformama putem domaćih resursa – naveli su iz Ambasade Kraljevine Švedske za Fokus.

I iz Odjela za komunikacije Evropske unije u BiH, na naš upit očitovali su se o problemu reforme javne uprave u BiH i njenoj neophodnosti i suštinskom značaju za napredak zemlje u procesu evropskih integracija.

– Reforma javne uprave jedan je od 14 ključnih prioriteta sadržanih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, čija je provedba od suštinskog značaja za napredak zemlje u procesu evropskih integracija. Prema Mišljenju, bh. vlasti trebaju napraviti nekoliko ključnih koraka ka poboljšanju sveukupnog funkcioniranja javne uprave tako što će osigurati profesionalnu i depolitiziranu državnu službu, te koordiniran pristup za cijelu zemlju kod kreiranja politika u ovoj oblasti.

NEDOVOLJNA POLITIČKA PODRŠKA

Generalno, javna uprava u BiH treba biti profesionalnija, nepristrasna, depolitizirana, kao i efikasnija. Ispunjavanje ovih zahtjeva je od ključne važnosti za dostizanje standarda EU, kao i za pružanje boljih javnih usluga koje građani i poslovna zajednica diljem Bosne i Hercegovine iščekuju. Međutim, zemlja je i dalje u ranoj fazi u oblasti reforme javne uprave.

Nedovoljna politička podrška otežava koordiniranu provedbu reformi od strane svih nivoa vlasti, a zbog manjka političkog vlasništva nad procesom i dalje je nedovoljno domaćih budžetskih sredstava za provedbu reformi. Bosanskohercegovačke vlasti tek trebaju iskazati političko opredjeljenje reformi javne uprave uspostavljanjem funkcionalnog političkog tijela koje bi upravljalo i koordiniralo provedbu reformi između svih nivoa vlasti, ojačalo postojeće koordinacijske strukture na tehničkom nivou, te osiguralo dovoljna sredstva za reformske napore na provedbi i praćenju javne uprave – kažu iz Delegacije EU.

Delegacija EU u BiH (Foto: Fokus)

Iz Delegacije EU u BiH podsjetili su da je Evropska unija pozdravila zaključak Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 28. aprila 2020. godine, u kojem je jasno istaknuto opredjeljenje za postizanje reformi na ključnim prioritetima utvrđenim Mišljenjem Evropske komisije, uključujući i reformu javne uprave.

– Druga pozitivna dešavanja uključuju i usvajanje Strateškog okvira za reformu javne uprave za 2018 – 2020, te dogovor o njegovom Akcionom planu na tehničkom nivou. Na posljednjem sastanku Posebne radne grupe između EU i BiH za reformu javne uprave, održanom 8. jula 2020. godine, Evropska komisija ponovila je svoj poziv bh. vlastima da, između ostalog, krenu naprijed sa usvajanjem i provedbom Akcionog plana za Strateški okvir za reformu javne uprave, uspostave političko tijelo za donošenje odluka, te povećaju svoje budžetsko vlasništvo nad reformom javne uprave.

Bosanskohercegovačke vlasti do sada nisu osigurale finansijsku održivost procesa reforme javne uprave, te su reforme uglavnom finansirane od donatora. Reformski napori podržani su uglavnom kroz finansijsku pomoć EU pod IPA-om, te putem Fonda za reformu javne uprave, instrumenta za prikupljanje donatorske pomoći. Fond za reformu javne uprave služio je kao vrijedan mehanizam za koordinaciju između stranih donatora i bh. vlasti na projektima kojima se pomaže zemlji da se približava evropskim standardima u ovoj oblasti. Međutim, osim pomoći stranih donatora, od svih nivoa vlasti u BiH očekuje se da osiguraju adekvatno finansiranje reformskih aktivnosti koristeći se domaćim resursima – poručili su iz Delegacije EU u našoj zemlji.

NEFUNKCIONALNOST, NEEFIKASNOST I KORUPCIJA

Iako je na reformu javne uprave do sada otišlo desetine miliona maraka, građani još uvijek nisu osjetili značajnije efekte u radu administracije koja bi, prije svega, trebala osigurati pretpostavke za odgovornu i finansijski efikasnu državnu službu.

I Srđan Blagovčanin iz nevladine organizacije Transparency International (TI) za Fokus kaže da je BiH uprkos činjenici da se reforma javne uprave provodi već više od deceniju i po, u ranoj ili početnoj fazi reforme, prema ocjeni Evropske komisije (EK).

– U tom smislu smo, prema ocjeni Evropske komisije, najlošije rangirana zemlja u regionu Zapadnog Balkana. Jednako tako stanje po pitanju javne uprave ocjenjuje i SIGMA, specijalizirano tijelo EU i OECD, prema čijim ocjenama smo, također, najlošije rangirani u regionu. I EK i SIGMA karakteriziraju javnu upravu u BiH kao glomaznu, neefikasnu, nefunkcionalnu, netransparentnu i korumpiranu, što sve za rezultat ima tragikomično nizak nivo usluga koje takva javna uprava pruža građanima. Razloge odsustva napretka u reformi javne uprave treba tražiti, prije svega, u nepostojanju političke volje za provođenjem reformi – kaže Blagovčanin.

Srđan Blagovčanin

On dalje ističe da političke elite ustvari i ne žele istinske promjene u ovoj oblasti, jer bi one donijele za njih “bolne rezove”.

– Provođenje stvarnih reformi podrazumijevalo bi vrlo nepopularne poteze, u smislu racionalizacije broja zaposlenih, zapošljavanje po kriteriju meritornosti odnosno stručnosti, a ne po partijskoj pripadnosti. Interes političkih elita je zapravo status quo, jer im to omogućava da zadrže pozicije u kojim imaju gotovo neograničenu moć, a javna uprava im zapravo koristi kao plijen kojim im omogućava o(p)stanak na vlasti. Ozbiljni reformski iskoraci će definitivno zahtijevati drastične rezove u javnoj upravi, kako u smislu racionalizacije broja zaposlenih tako i racionalizacije broja institucija. Također, pomaka naprijed nema ni bez profesionalizacije, a to je nemoguće ostvariti ukoliko se ne uvede sistem zapošljavanja po kriteriju stručnosti. Također, BiH se nalazi na samom početku digitalne transformacije, što će podrazumijevati i potpunu transformaciju načina na koji se pružaju usluge građanima odnosno prelazak na elektronske usluge – zaključuje Blagovčanin.

Iako je reforma javne uprave do sada imala snažnu podršku međunarodne zajednice u svakom pogledu, evidentno je da se kada se sve sagleda, njena provedba svela na deklarativnu podršku domaćih vlasti koji u praksi nisu uložili dovoljno napora da ona i zaživi. Stoga, kada bismo sudili po onome šta su političari u BiH uradili na ovoj reformi koja bi da je efikasnije provođena bila jedna od najvidljvijih, mogli bismo komotno zaključiti da političari ne žele BiH u EU, nego jedno govore, a drugo (ne)rade.

fokus.ba

Tagovi:
S. Degirmendžić
Autor 20.8.2020. u 11:09

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija