VELIKI KRIMINAL U NAJAVI: Šta je u pozadini “misterioznih” nestanaka carinskih kliješta u CI Gradiška

Nikola Morača
Autor 10.5.2022. u 09:16

VELIKI KRIMINAL U NAJAVI: Šta je u pozadini “misterioznih” nestanaka carinskih kliješta u CI Gradiška

Foto: CIN

Svaka organizaciona jedinica UIO duži svoja kliješta u koja se postavlja metalna plomba koja ima i pločasti dio sa oznakom zemlje, a u nastavku tog pločastog dijela je nazubljeni dio koji se stavlja u kliješta. Na ovaj dio se postavi carinsko uže i pritiskom kliješta uže se plombira, što je garancija da je sadržaj pošiljke u određenom prevoznom sredstvu identičan onom koji dolazi do odredišne carinske ispostave u unutrašnjosti. No, da li je to uvijek tako u BiH?

Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) BiH mogla bi da potrese nova velika afera povezana sa “misterioznim” nestancima carinskih kliješta, jer sve upućuje na to da je u pozadini organizovani kriminal.

Indikativno je što za UIO BiH, ali i bezbjednosne agencije u BiH, nije sporno što, prema potvrđenim informacijama Inforadaracarinska kliješta “nestaju” odnosno što “nestaju” isključivo na jednom graničnom prelazu (Gradiška), pa ni to što ih prijavljuje jedan od osumnjičenika i bjegunaca u akciji Pandora.

Javnost je malo ili nikako upoznata sa iznimnim značajem carinskih kliješta u procesu prijema i carinjenja robe; naime ona prevashodno služe za plombiranje pošiljke u kamionu, pri čemu plomba u svim zemljama, bez iznimke, znači da se ono što se navodi u uvoznoj/izvoznoj deklaraciji – nalazi u tovarnom prostoru kamiona, kombija, kontejnera ili drugog prevoznog sredstva.

ORGANIZOVANI KRIMINAL

Pojednostavljeno rečeno, onaj ko ima carinska kliješta može sa tovarnim prostorom raditi šta želi, otvarati ga i zatvarati na više lokacija, te prevoziti raznu robu do konačnog odredišta.

Kada nestanu jedna kliješta – to treba i mora da predstavlja crveni alarm da se dešavaju stvari koje ne bi smjele, pa ako institucija radi kako treba i u skladu sa zakonom, najprije je neophodno utvrditigdje su ona nestala i ujedno obavijestiti sve carinske terminale i granične prelaze na teritoriji matične države da su ta carinska kliješta stavljena van funkcije.

Međutim, u BiH to nije slučajInforadar je došao do materijalnih dokaza da je nestanak carnskih kliješta prijavljivan i nekoliko godina kasnije! Šta se moglo sve dešavati u to vrijeme – i šta se dešavalo, odnosno kakva je roba mogla da bude krijumčarena, ko je sve mogao u tome da učestvuje i u kojem obimu – možemo samo da nagađamo.

Inforadaru je potvrđeno da je Carinska ispostava (CI) Gradiška u proteklim godinama u dva navrata prijavljivala nestanak carinskih kliješta koja nikada nisu pronađena. Iz odgovora koji smo dobili od UIO BiH proizilazi se da su odgovorni kažnjavani samo novčano (!), i to u visini vrijednosti izgubljenih carinskih kliješta.

FOTO: Isječak dokumenta o utvrđenom nestanku carinskih kliješta

“Carinska ispostava Gradiška je svojim aktom od 29.11.2012. godine stavila van upotrebe carinska kliješta broj 260 zbog neispravnosti. Ta kliješta nisu pronađena i ona su otpisana kroz otpis sitnog inventara 2012. godine, a protuvrijednost carinskih kliješta u iznosu od 147,21 KM naplaćena je od šefa Carinske ispostave Gradiška. U Carinskoj ispostavi Gradiška osim navedenih carinski kliješta izgubljena su i carinska kliješta broj 281 koja su stavljena van upotrebe dana 24.07.2017. godine, a protuvrijednost kliješta je naplaćena od carinskog službenika koji je zadnji koristio ista”, odgovorili su Inforadaru iz UIO. 

Vrijedi podsjetiti da je šef Carinske ispostave Gradiška, koji je prijavljivao “nestanak kliješta”, Radovan Đurić, bjegunac od pravde u akciji Pandora (čak dva mjeseca bio u bjekstvu). Podsjećamo da su u sklopu akcije Pandora, koju su proveli pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), uhapšeni Kemal Čaušević, bivši direktor UIO BiH, Zdravko Cvjetinović, aktuelni pomoćnik direktora UIO za carine, i još desetine funkcionera UIO.

Radovan Đurić (Foto CIN)

Svi su bili osumnjičeni (ili optuženi) za organizovani kriminal u vezi s poreskim i carinskim prevarama, pranjem novca i zloupotrebom položaja kojima je BiH oštećena za više od dvije milijarde KM.

Čaušević je tek u maju prošle godine prvostepenom presudom osuđen na devet godina zatvora.

Šta se desilo sa ostalim osumnjičenim koji su bili pod lupom do tada najveće istrage o organizovanom kriminalu u BiH, možda najbolje govori rečenica bivšeg predsjednika sindikata UIO BiH Mehmedalije Osmića koji je godinama ukazivao na kriminal u ovoj državnoj instituciji težak milijarde (!) maraka.

“’Pandora’ je zaustavljena i nikada nije dozvoljeno da se do kraja prodre u kriminal koji je postojao u BiH, a u pitanju su bile milijarde na različitim nivoima. Istraga je kanalisana i njen cilj je bio da se zaštiti lopovska banda koja vlada državom”, rekao je Osmić.

U UIO BIH “NE ZNAJU” KAKO SU KLIJEŠTA NESTAJALA

Kada je konkretno riječ o “nestalim” carinskim kliještima, one strukture koje ih imaju u posjedu mogu preko teritorije BiH nesmetano krijumčariti šta žele, pa i narkotike, a ukoliko su u dosluhu sa mizerno plaćenim carinicima istu robu mogu nesmetano izvesti i do krajnjih odredišta u zemlje EU, jer pošiljku neće provjeravati niko u zemljama tranzita.

Foto ilustracija: Dio koji se plombira carinskim kliještima

Najtragičnije u svemu je što bezbjednosne agencije u BiH, konkretno Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), okreću glavu od ovog kriminala u najavi, dok smo svjedoci da BiH postaje ozbiljna tranzitna ruta narko-grupa koje narkotike švercuju u više pravaca.

Da je tako potvrdio je odgovor koji smo dobili iz SIPA, a koji glasi da ova bezbjednosna agencija “nikada nije obaviještena o bilo kakvom nestanku carinskih kliješta na graničnim prelazima u BiH”.

Prema dokumentaciji koja je u posjedu InforadaraCarinska ispostava Gradiška carinska kliještapod brojem 260 zadužila je 27. avgusta 2012. godine, a šef ove ispostave, Radovan Đurić, tri mjeseca kasnije obavijestio je Odsjek za carinske poslove RC Banjaluka da je kliješta stavio van upotrebe, zbog navodne tehničke neispravnosti.

Međutim, sporna carinska kliješta su uredno vođena na stanju osnovnih sredstava za 2013., pa i 2014. godinu!

Foto: Dokumentacija UIO BiH, dio zapisnika Komisije o nestanku carinskih kliješta

Tek je na redovnom godišnjem popisu 31. decembra 2015. Komisija utvrdila manjak na osnovnim sredstvima, i to carinskih kliješta otisak 260, inventurni broj kliješta 2409076, pri čemu šef CI Gradiška pristaje da “namiri štetu” zbog nestanka carinskih kliješta u iznosu od 147,21 KM?!

Direktor UIO Miro Džakula formirao je, prema informacijama naših izvora, komisiju pro forme, u aprilu 2016., sa zadatakom da utvrdi činjenično stanje u vezi sa utvrđenim manjkom carinskih kliješta otiska broj 260. Komisija, međutim, “nije uspjela” da utvrdi kako je došlo do manjka, odnosno da li su kliješta izgubljena, ukradena, ili na drugi način otuđena.

Kasnije je unutrašnja kontrola UIO, postupajući u postupku kontrole, zaključila da su ista kliješta vjerovatno vođena na stanju kao neispravna, a potom izgubljena, obzirom da nema dokaza da su službeno otpisana?!

Ipak, Odsjek za unutrašnju kontrolu je, na osnovu akta šefa CI Gradiška od 29. novembra 2012., konstatovao da su preduzete mjere u cilju sprečavanja zloupotrebe carinskih kliješta, te nije mogao da se odredi u pravcu utvrđivanja odgovornosti, jer je ostala dvojba kako je stvarno došlo do manjka ili nestanka carinskih kliješta otiska broj 260.

Odsjek za poslovne usluge Regionalnog centra Banjaluka proglasio je, u Službenom glasniku BiH broj 68/17, nevažećim i carinska kliješta otiska broj 281, inventurne oznake 10-09-1097, za koja je takođe bio za upotrebu i čuvanje zadužen i odgovoran šef CI Gradiška Radovan Đurić.

CARINSKA KLIJEŠTA PLOMBIRAJU POŠILJKE

Naš izvor iz UIO pojašnjava da svaka organizaciona jedinica UIO BiH duži svoja kliješta sa trocifrenom oznakom, a neke carinske ispostave duže i više carinskih kliješta. U njih se, inače, postavlja metalna carinska plomba koja ima i pločasti dio sa oznakom zemlje (BiH), a u nastavku tog pločastog dijela je nazubljeni dio koji se stavlja u kliješta. Na ovaj dio se postavi carinsko uže i pritiskom kliješta uže, kojim je zaštićen sadržaj pošiljke, se plombira, odnosno fiksira u tom metalnom omotu plombe, dok na plombi ostaje otisak trocifrene oznake.

FOTO ILUSTRACIJA

U međunarodnom transportu i prilikom carinjenja, odnosno ulaza robe u neku državu i njen prevoz do konačnog istovara, ova plomba znači da je u kamionu ono što se nalazi na uvozno/izvoznoj dokumentaciji.

“Broj i oznaka plombi evidentira se u carinsku tranzitnu prijavu, a nepovredivost plombe i carinskog užeta, te njihovo sravnjivanje sa podacima iz tranzitne prijave, garancija su da je sadržaj pošiljke, odnosno roba u određenom prevoznom sredstvu bilo da se radi o kamionu, kombiju, kontejneru, paketu, cisterni ili sličnom i koja je prijavljena na granici, ista ona koja dolazi do odredišne carinske ispostave u unutrašnjosti, u kojoj se radi carinjenje” objašnjava izvor Inforadara.

Ili obratno, u slučaju izvoza, da je roba izvozno ocarinjena u carinskoj ispostavi identična onoj koja se pojavljuje na graničnom prelazu prilikom istupa iz zemlje.

Preciznije rečeno, ukoliko kriminalne grupe žele da nesmetano transportuju velike količine droge, to je lako provodivo uz pomoć “izgubljenih kliješta”. Naš izvor podsjeća da je u zemljama tranzita ionako slaba kontrola.

“Ako je na dokumentaciji naznačeno da je odredište BiH, zemlje tranzita su sve zemlje na ruti kretanja od zemlje izvoza, naprimjer Turske, do BiH. Vi možete na kamion da natovarite raznu robu koju uredno prijavite, a negdje zavučete i određenu količinu droge, šaljete je naprimjer u Banjaluku, pa tempirate tako da vam kamion u BiH ulazi u noćnoj smjeni kad je mrak, na prelazu koji nema mogućnost da se pregled vrši na samoj granici, a poznato je da je takva većina prelaza u BiH zbog loše infrastrukture. Recimo da je to prelaz Gradiška i recimo da carinik plombira pošiljku, jer nema mogućnost da ga istovara, a vi ga zajedno sa vašim drugom otvorite, izvadite sadržaj koji je vama važan, ponovo ga plombirate svojim plombama koje imate od izgubljenih carinskih kliješta i pošaljete u odredišnu ispostavu na carinjenje, kao da se ništa nije dogodilo”, objašnjava naš izvor.

Slično je i u suprotnom pravcu, odnosno prilikom izvoza.

“Kamion se izvozno ocarini sa otpremnicom za naprimjer u Holandiju. Na putu od izvozne ispostave do graničnog prelaza ubacite drogu ili šta već, plombirate ga i pošaljete dalje. Za očekivati je da će većina tranzitnih zemalja samo sravniti carinska obilježja, odnosno potvrditi da su nepovređeni carinsko uže i plomba navedeni na carinskim dokumentima, npr. 2 x 115, znači da su na vozilu/kontejneru dvije plombe sa otiskom broj 115, i propustiće vozilo do odredišta u Holandiji”, pojašnjava insajder iz UIO.

REKORDNA ZAPLIJENA DROGE

Da li su nestala carinska kliješta odgovorna i za krijumčarenje stotina kilograma skanka u proteklim godinama iz BiH u Mađarsku utvrdiće međunarodna istraga.

Ova ruta sigurno ne bi ni danas bila otkrivena da u oktobru 2020. kamiondžija (71) iz BiH, koji je vozio bale papira iz Banjaluke za Slovačku, nije doživio bizarnu nesreću prilikom istovara skanka na benzinskoj pumpi u blizini Budimpešte. Državljanin BiH je prilikom izbacivanja torbi skanka naglavačke upao u jednu od bala papira i tako ostao zaglavljen do dolaska policije. Upravo je ovo hapšenje državljana BiH kasnije dovelo do rekordne zapljene skanka u Republici Srpskoj i akcije kodnog naziva “Storidž”.

Foto: Hapšenje bh. vozača kamiona u Mađarskoj

Kamion je zvanično bio plombiran, a na carinskoj deklaraciji pisalo je da prevozi bale papira. Na putu od Banjaluke do graničnog prelaza kamion je najvjerovatnije svratio do Nove Topole, gdje su krijumčari u tovarni prostor ubacili torbe s više desetina kilograma skanka, koji na teritoriji EU ima milionsku vrijednost. Nakon što su ubacili drogu, kamion je ponovo plombiran i upućen na granični prelaz.

Naš izvor iz bezbjednosnih agencija otkriva da su krijumčari mogli iskoristiti upravo neka od nestalih carinskih kliješta u cilju prikrivanja pošiljke.

Iz svega proizilazi da gubitak carinskih kliješta može da bude samo klasičan nemar, no teško je povjerovati u to. Stavljajući sve u širi kontekst te državnu instituciju u kojoj vlada teška korupcija i koju potresaju silne afere, velika je vjerovatnoća da nestala carinska kliješta koriste organizovane kriminalne grupe da mogu neprimjetno i neometano krijumčariti različite vrste robe, narkotike, pa i ljude.

Foto Infografika

inforadar.ba

Nikola Morača
Autor 10.5.2022. u 09:16