Negiranje genocida: Hoće da brendiraju genocid

Povezani članci

• Tomislav Marković: Ne mogu da se setim jedne opsade
• Vukovar 1991-2021.
• Edin Ramulić: Daleko je Sarajevo
• Slobodanka Komljenac Macanović: Žrtve zaslužuju istinu o Kazanima
• Edvin Kanka Ćudić: Spomenik na Kazanima je važan i zbog očuvanja multikulturalnog i antifašističkog Sarajeva
• Vesna Rajnović: Poricati opsadu Sarajeva može samo moralna hulja

foto: youtube

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko 23.07. 2021. godine, donio je odluku koja se odnosi na dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopćeno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Dopunom Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine će se svako ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Također će se onaj ko kazneno djelo izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniti kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

Ako je kazneno djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Za dodjelu priznanja, nagrada, bilo kakvog podsjetnika ili privilegije ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Zakon  je stupio  na snagu osam dana od dana objave na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i  jedan dan od dana objave u ‘Službenom glasniku Bosne i Hercegovine’.

Sedmica bez negiranja genocida

(01.02.-05.02.): Analizom najvažnijih medijskih portala u BiH  nismo uspjeli pronaći niti jedno negiranje genocida u Srebrenici od strane javnih ličnosti u BiH u ovom periodu.

Ovo je potaklo optimizam i ponudilo nadu da će mjesec proteći bez negiranja genocida.

Na žalost već u drugoj sedmici drugog mjeseca nastavilo se negiranjem genocida i kršenjem zakona.

8.02. na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, Momčilo Antonić (SNSD) negira genocid u Srebrenici riječima: „Znamo mi kako razmišljate, dajte da i narod zna. Ja kažem nije bilo genocida u Srebrenici. Hajde i vi to recite pa makar bilo predizborno.“, kako prenosi Faktor.ba. Protiv pomenutog je podnesena krivična prijava.

Izjava je prenesena na portalu Faktor.ba 10. februara 2022. godine.

“Brendiranje genocida”

Sanja Vulić bliska saradnica člana predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika,  10.02. izjavljuje  o „sve učestalijem bošnjačkom brendiranju pojma genocid“, kako prenosi Srna.

Ostalo je nejasno kako se brendira genocid.

Reakcija tužilaštva opet nije uslijedila.

Milorad Dodik 16.02. kazao sljedeće: „Sva priča medijska, politička, psihološka ide za tim da se spriječi da se kaže da u Srebrenici nije bio genocid. Jedni kažu da jeste, drugi da nije. Mi kažemo da je tamo poginulo 3.000 Srba i da nije poginulo više od 3.000 do 4.000 muslimana. A oni kažu da je 8.000. Haški sud u tri presude nikada nije potvrdio 8.000.“, kako prenosi ATV, a čiji je izvor Srna.
Zatim, važno je istaknuti pokretanje disciplinskog postupka protiv Dragice Miletić, sutkinje koja je u Upravnom odjeljenju 3. marta 2020. rekla: “Hoćemo li upotrijebiti termin genocid?”, na izjavu za zapisnik na ročištu, piše Detektor.ba.

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD, rekao je da ga ne brinu mnogo sankcije koje je danas njemu i Željki Cvijanović uvela Velika Britanija, te da Velika Britanija nikada nije imala dobre namjere prema Srbima i Republici Srpskoj. Dodik je rekao da je Velika Britanija neprijatelj srpskog naroda a veleposlanika Velike Britanije je nazvao „smradom“. Željka Cvijanović, predsjednica RS, rekla je da su ove sankcije donesene na zahtjev oporbe u RS, odnosno stranke PDP, koju je nazvala „britanskom ekspoziturom u RS“. Oporbeni lideri u NSRS, Nebojša Vukanović i Igor Crnadak su negirali Dodikove i Cvijanovićkine tvrdnje.

Na ove izjave pravosuđe opet nije reagiralo.