U VREMENU I IZ VREMENA

Povezani članci

• U Historijskom muzeju održana diskusija: Učestvovali Boris Buden, Nerzuk Ćurak i Hana Stojić
• NP Mostar i HNK Mostar potpisali memorandum o suradnji: Samo čvrstom suradnjom možemo publici ponuditi kvalitetan proizvod
• ULIČNA GALERIJA IZE DŽIRLE
• SAMOKOVLIJIN SARAJEVSKI SAN
• U ZAGREBU POSAĐENA NAZOROVA LIPA
• Erol Avdović: Priznanje s kojim se ponosim i koje me obavezuje

Dževdet Tuzlić “Život na stiku“, Kult B, Sarajevo i Planjax Tešanj, Sarajevo, 2019.

Pojava iznimno zanimljive knjige Život na stiku Dževdeta Tuzlića promijeniće mnogo toga u promatranju vremena u kojem se pojavljuje, ali i vremena iz kojeg je proizišla, godišta koja su je iznjedrila.

Dževdet Tuzlić je rijetka žurnalistička pojava, stvaralac sa opusom najširega mogućeg spektruma, kad je u pitanju praćenje svih kulturnih, ali ne samo kulturnih događanja u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. Zato i knjiga, svojevrsni kronogram i kronopis Tuzlićevih obašašća i basanja (Lovrenović), nije samo vrijedan kronologijski dokument, dapače rastvara ona sasvim nove putove i poglede na sve ono što smo proživjeli (i preživjeli!!!) na ovim našim nemirnim prostorima i u ovim našim turbulentnim vremenima. Osoben po širini, žanrovski žurnalističkog ispoljavanja, Tuzlić sa dokazao na radiju, televiziji, ali i u printanim medijima. Nezaboravna je njegova autorska emisijaTreća dimenzija uz koju su odrasle i stasavale generacije i generacije stvaralaca.

Zato knjiga Život na stiku interaktivno djeluje na generacije koje su bile i danas su suvremenicima Tuzlićevog žurnalističkog rukopisa. Ona mijenja pogled na jedno doba, jer razotkriva čitave rojeve danas prilično zaboravljenih činjenica, koje kontekstirane u današnji negativističan odnos vlasti prema kulturi i umjetnosti, ukazuju na svu sablasnost doba čijim smo dionicima.

Vrijedi zato citirati autorov svojevrsni prološki uvod: “…Naprosto se više činjenica smjestilo među korice, pa i jedna posebno upečatljiva – navršilo se 70 godina Radio Sarajeva. A zapalo me da baš vlastitim pečatom podsjetim na jedan toliko važan trenutak u historiji elektronskih medija u BH, na trenutak kad je Đorđe Lukić Cigo izgovorio optimističnu rečenicu “Smrt fašizmu, sloboda narodu, ovdje slobodno Radio Sarajevo“ – 10. aprila 1945. godine, iako je prva krugovalna postaja, tokom ustaške okupacije Sarajeva, nastala dvije godine ranije. Jedna druga okupacija, okupacija Sarajeva, na koju je s jeseni 2015. godine u Fojnici, na književnoj manifestaciji koja osvježava sjećanje na Ziju Dizdarevića, istinskog antifašistu i stradalnika zloglasnog Jasenovca, podsjetio Ivan Lovrenović, bila je poveznica sa vrijednostima koje u sebi nosi očuvanje tragova i nenadoknadivost izgubljenog. Izgovorio je Ivan tada jednu važnu rečenicu: “Na arhivu počiva civilizacija, arhiv je, bio on lični ili državni, trag u vremenu“ i sa gorčinom i žalom podsjetio na prvu godinu opsade Sarajeva 90-tih, kada je u sarajevskom naselju Grbavica, u plamenu nestao njegov književno-kritičarski, esejističko-istraživački arhiv, rukopisi i skice za nove knjige…
Slično osjećanje o važnosti sačuvanih detalja života, u ovom slučaju iz sfere novinarstva, nosio sam u trenucima premišljanja o decenijama provedenim u ovoj profesiji….“

Odlukom da sve što je iznimno žurnalistički oplođivao stavi među korice ove knjige napravio je Tuzlić iznimnu uslugu svima onima koji će u sutrašnjici kulturologijski skenirati naše i doba koje je ostalo iza godina našega življenja.

Tuzlićeva knjiga je i topao spomenar i tačan arhivarij, sa razbokorenošću ispisivanja portreta, intervjua, zapisa o pojavama i ljudima koji su svih tih godišta gradili i izgradili jednu duboko utemeljenu civilizacijsku mapu bosanskohercegovačkih zemljopisnih i duhovnih prostora.

Život na stiku legitimacija je bogato proživljenih, nikad uludo trošenih godišta vrsnog, polimedijski usmjerenog žurnaliste, Dževdeta Tuzlića.