Bookstan: Velika šteta što se ne izučava slikarska strana Zuke Džumhura

Sanela Gojak
Autor 5.7.2019. u 09:00

Bookstan: Velika šteta što se ne izučava slikarska strana Zuke Džumhura

foto: Bookstan

Knjiga „Izabrana djela Zuke Džumhura“ predstavljena je u okviru Festivala književnosti Bookstan u Sarajevu, za koju je jedan od promotora, odnosno poštovalac djela Zuke Džumhura, Selvedin Avdić, rekao da ovu knjigu pomalo iščitava, jer se knjiga ne može tek tako pročitati, zatvoriti joj se korice i odložiti je na policu.

„Izabrana djela Zuke Džumhura“ su prvo zvanično objavljivanje Zukinih putopisa nakon njegove smrti 1989. godine.

Govorerći o Zuki Džumhuru, Avdić ističe da je bio čovjek raskošnog obrazovanja, izvanredan crtač, sposoban da napravi čudo sa tek nekoliko linija. Da bi se uvjerili u njegovo majstorstvo dovoljno je pogledati portret Ive Andrića.

On je dodao da je velika šteta što se ne izučava slikarska strana Zuke Džumhura.

Džumhur je studirao nekoliko godina pravo, da bi u 24. godini upisao fakultet likovnih umjetnosti. Zuko je više crtao nego što je pisao. On je igrom slučaja postao novinar, a iz novinskih putopisa nastale su njegove knjige.

Kćerka i unuka Zuke Džumhura posjeduju njegove originalne crteže. Ulja na platnu i akvareli su prodati, jer kako je rečeno, Zuko je svoje radove prodavao, ali i poklanjao. Unuka Maša u svom stanu ima tek jednu njegovu sliku.

„Ima vrsnijih pisaca od Zuke Džumhura, ima vještijih pripovjedača, i virtuoznijih crtača, naravno. Ali ovo je moje privatno iskustvo, nema niti jednog koji na mene istom jačinom prenosi životnu radost,“ naglasio je Avdić, dodavši kako je svijet pun knjiga o samopomoći, uputstava kako treba da živimo, na koju stranu da okrenemo krevet i koji „smutić“ će nam produžiti život.

Selvedin Avdić dodaje da se slatkorječivom Zuki Džumhuru sasvim lako vjeruje, jer svi smo čuli poneku anegdotu o njegovom hedonizmu kako je slušao muziku koju stvara potok i mijenjao je pomjeranjem kamenčića, da je volio sjediti u hladovini vinove loze i piti vino nastalo od njenog grožda i meziti dolme sačinjene od njenog lišća, da nije akšamlučio prije akšama, da mu je džemper pristajao elegantno kao smoking, da je mjerio korake …

Ove godine se navršava 30 godina od smrti Zuke Džumhura, odnosno sto je godina od njegovog rođenja.

Osim Avdića, o ovoj knjizi je govorila i Jelena Zimonjić iz Odjela za kulturu i informisanje Opštine Stari Grad u Beogradu i zaposlenica Fondacije „Zulfikar Zuko Džumhur.“

Prvu priču o Zuki Džumhuru Zimonjić je čula radeći kao novinarka u kući Đure Jakšića na Skadarliji sa slikarom Momom Antonovićem.

„U tom razgovoru, Momo je više puta spomenuo Zuku. Toliko je pričao o njemu da je prosto umetnički život Skadarlije tog vremena bio nezamisliv bez Zuke Džumhura. Moma, tada mladi slikar iz Kruševca, upijao je sve što Zuko kaže. Zuko je u to vreme u 50-im godinama bio legenda Beograda, već mu je bila izašla prva knjiga „Nekrolog jednoj čaršiji.“ Bio je novinar „Politike“, karikaturista, putopisac, slikar… Svi su težili da se druže sa Zukom, a bio je i šaljivdžija,“ rekla je Jelena Zimonjić.

Poslije tog intervjua prije deset godina, ona je svratila u jednu antikvarnicu u Beogradu i našla Zukine knjige „Nekrolog jednoj čaršiji“ i „Putovanje belom lađom“ i na taj način se upoznala sa Zukom.

„Da li su prošla vremena Zuke Džumhura? Na granicama koje je on pješice prelazio danas su postavljene bodljikave žice, stranci se nepovjerljivo gledaju, iznenadni gosti ne puštaju se u kuće. Neke od zemalja koje je obišao kao hodoljubac opustošene su ratom, a prelijepi mladići i djevojke čije oči osvjetljavaju noći danas su migranti. Svijet ponovo doživljava veliku mijenu i Zuko Džumhur  je otišao prije nego što joj je svjedočio. Ne mogu znati da li sam u pravu, ali mislim da ako bi  smo se požalili Zuki kako je danas teško uživati u životu, da svijet nije onakav kakvog ga je napustio, mislim da bi samo odmahnuo glavom u crnom džemperu koji mu pristaje kao smoking, golubijim hodom odgegao bi iza ugla, privučen nekom muzikom, rijetko izgovaranom riječi ili zavjesom na prozoru. Ne mogu znati da li sam u pravu, da bi on baš tako učinio, ali ova knjiga me uvjerava u to. Toliko je u njoj životne radosti,“ rekao je Selvedin Avdić o knjizi „Izabrana djela Zuke Džumhura“.

Zuko Džumhur (Konjic, 1919 – Herceg Novi, 1989) bio je jugoslovenski novinar, putopisac, slikar, karikaturista, filmski i televizijski scenarista, pozorišni scenograf, umjetnički direktor filma, likovni kritičar i kostimograf. Odrastao je na Dorćolu. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Beogradu, a posljednju godinu gimnazije u Sarajevu. U Beogradu je studirao pravo i likovnu akademiju u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Radni vijek do penzije proveo je kao novinar i karikaturista dnevnog lista “Politika”.

Zuko Džumhur je opreznim skakutavim golubijim hodom obišao veliki komad svijeta (Selvedin Avdić).

Sanela Gojak
Autor 5.7.2019. u 09:00

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija