AVDO HUMO “MOJA GENERACIJA”

Fuad Đidić
Autor 2.3.2020. u 09:28

AVDO HUMO “MOJA GENERACIJA”

Promocija djela “Moja Generacija” (“Vrijeme”, Zenica, 2020.) Mostarca Avde Hume, revolucionara i intelektualnog oca BiH, složene i bogate ličnosti naše povijesti, bio je jedan izuzetan i svečan događaj za Bosnu i Hercegovinu koji nastao kao hrabar, smion odgovor jedne zrele grupe intelektualaca na nadiranje i rastuće pritiske rastakanja samobitnosti BiH.

 Piše: Fuad Đidić

Nikada nisam vjerovao da komunistički funkcioneri mogu oko svog spisateljskog rada ujediniti istovremeno intelektualce i revolucionare. Moja generacija, ona s početka 70-tih uglavnom, već sklona kritičkom mišljenju, propuštala je ili, odbacivala en-grosse njihova djela. Vjerovali smo: nema tu za nas niti inspiracije, niti nekih svježih ideja, ili, vizije koja bi nas okupila ili, ispunila.

Trebale su proći decenije da bi upravo, ovih dana jedna grupa mladih i smjelih ljudi razbije taj tvrdokorni mit i hrabro podsjeti na opasnosti tog olahkog bosanskog zaborava, nemara i apatije.

Muamer Spahić iz izdavačke kuće “Vrijeme”, na tragu lucidnih otkrića Senada Avdića, kao i ekstenzivnog istraživanja historičara Marka A. Hoare, odlučio je objaviti drugo izdanje djela “Moja Generacija”, Avde Hume, političkog “dinosaurosa” (Avdić) i, intelektualnog oca ravnopravnosti BiH u tadašnjoj jugoslovenskoj federaciji.

Govoriti danas o ovom djelu nije, samo vraćanje duga revolucionaru Avdi Humi koji je od godine “političkog sloma” 1972. “nestao” u  sve-svijednosti političkog pamćenja kod Bošnjaka, već je to danas, u vrijeme nadirućeg fašizma i raširenog pobijanja BiH kao države, nasušna i životna potreba ponovnog povratka historijskim korijenima zarad odbrane zemlje koja je nastala u jednoj dramatičnoj epohi kao jedinstvena i nepobitna civilizacijska činjenica.

Ovaj Humin “princip nade” zapravo, je – “kolektivni portret jedne generacije slavnih”, nadahnuta priča ispisana na nekih 600 stranica o nebrojnim, važnim i manje važnim vlasnicima historije, naslikanim u različitim epizodama njegova bogatog života koje se na kraju stapaju u jednu veliku i moćnu fresku na kojoj se jasno vidi Bosna i Hercegovina – zemlja koja se iz praha i pepela vraća sebi, svojoj državnosti, samobitnosti i posebnosti, ispunjena, utažena i osvanula

Teško će biti prenijeti inspiraciju i duh sa kojim su o “Mojoj Generaciji” tog 28. februara u sarajevskoj Vijećnici govorili: Marko Atila Hoare, Hilmo Neimarlija, Milivoj Bešlin, Mirko Pejanović, i Muamer Spahić. Svaki od promotora kroz ovo kompleksno djelo prolazio je na svoj osoben način u potragu za putevima na kojima bi mogli ponovo susresti oživljenog Avdu Humu u momentima dramatičnih odluka, čuti nešto više o njegovoj ljubavi i kasnijem šerijatskom vjenčanju sa Olgom, putu u Bosnu sa 2- god. kćerkom Azrom koji oduzima ustaška vlast, prepoznati ga kao ilegalca u Sarajevu, ili, kao harbrog revolucionara koji piše ključne dokumente AVNOJ-a, sve tri Rezulocije ZAVNOBiH-a, osjetiti tragove borbe, okršaja, krvavog znoja kroz koje prolazi BiH, vidjeti njenu pobjedu, njen trijumf i njen siguran civilizacijski hod…

Milivoj Bešlin, historičar iz Srbije, najbolji poznavalac pitanja jugoslovenskog liberalizma, ukazao je na neke briljantne momente “Moje Generacije” posebne važnosti i značaja za ovu generaciju BiH patriota i humanista.

I, evo poslušajmo šta je on rekao:

“Ovo djelo je više od nadahnutog pripovedanja…to je historija revolucionarne BiH, historija rađanja BiH koja se vraća svojoj državnosti. Ovdje čitamo taj dramatičan momenat kada vođe jugoslovenske revolucije, skupa sa Avdom Humom i Rodoljubom Čolakovićem, prelamaju najtežu i najvažniju odluku zasedanja AVNOJ-a o tome da će BiH biti zemlja kao i sve druge u novoj jugoslovenskoj zajednici.”

I sada, čujmo dalje, zašto brojna publika  aplauzom, pozdravlja ovaj Bešlinov zaključak:

Ključna zaostavština Avde Hume nije njegovo djelo “Moja Generacija”. Njegova glavna historijska zaostavština je država BiH, država ravnopravna sa svim drugima u federaciji i država u kojoj su svi narodi međusobno ravnopravni i jednaki.”

Prof . Hilmo Neimarlija  opisao je Avdu Humu kao intelektualca koji je “kreirao ideje, koji je određivao smjer i granice kretanja a koji su bili epohalno plodotvorni”. On se osvrnuo i na činjenicu kako je Avde Humo tiho uklanjen sa političke scene i pitao se kako i zašto je ovaj “epohalni  kreator” 1972. godine naprosto nestao iz našeg kolektivnog pamćenja.

“Avdo Humo kao najautentičniji melankolik NOP-a, kao revolucionar i kasnije visoki dužnosnik, odlučnom re-afrimcijom BiH, zadužio je ne samo svoje nasljednike u BiH, već i sve humaniste.

I pored političkog sloma Humo je ostao vjeran utopizmu budućnosti. On je na eliminaciju sa političke scene (1972.) uzvratio posve neobično, knjigom “Moja Generacija”(1984.)  i načinio je djelo koje je na najbolji i najljepši način značilo re-afirmaciju BiH.”

Ovdje se skriva razlog, istaknuo je prof. Neimarlija, kako mi svi treba da preuzmemo dio odgovornosti na nepravdu koja je njemu učinjena…

Bilo je to Neimarlijino svjedočenje o našem povijesnom dozrijevanju i odgovor na pitanje zašto je slava Avde Hume tek sada dozrela.

Moram ovdje priznati da je prezentacija prof. Mirka Pejanovića na jedan doista, impresivan način zahvatila mnogo detalja koji snažno ilustruju dubinu i sadržaj drame u kojem se rađala i  nastajala BiH.

“Rasprave o državnosti BiH bile su vrlo teške i vrlo tvrde” istaknuo je prof. Pejanović, i to potkrijepio sa nekoliko briljantnih momenata iz Huminih memora gdje skoro možemo uhvatiti taj živi akord rasprava o budućem statusu BiH. Milovan Đilas, podržan od Moše Pijade, bio je odlučan u odbijanju državnosti BiH.

“Ne možete tražiti da budete republika jer nemate jedan vodeći i većinski narod. Vaši muslimani su samo vjerska skupina…” na što je Humo uzvratio – “U BiH žive zajedno, međusobno izmješana tri naroda i svako od njih ima svoj specifičan put razvoja sa mnogo elemenata zajedništva…Bosna je prirodno-geografska i povijesno civilizacijska cjelina i zbog toga zaslužuje da ima status republike.”

I nadalje, Pejanović ukazuje na Humine riječi koje imaju svoju važnu historijsku težinu za vrijeme u kojem živimo i iskušenja sa kojima se suočavamo.

“Ako bi BiH bila autonomna pokrajina kao što predlažete, ona bi uvijek bila jabuka razdora između Srbije i Hrvatske što bi moglo izazvati nacionalizam na obje strane i neke oblike svojatanja BiH kao njihove teritorije…”

Ovom dramatičnom sučeljavanju Avde Hume i Milovana Đilasa prisustvovao je Kardelj, i, budući nisu mogli postići kompromis odlučili su da odu kod Tita.

I evo sada Titovih historijskih riječi koje su odlučile sudbinu:

“BiH je tokom naše borbe, zbog hrabrosti sa kojim se borila i žrtave koje je podnijela, zaslužila da ima status federalne jednice, ravnopravne sa Srbijom i Hrvatskom”

Prof. Pejanović završio svoju vrlo snažnu prezentaciju memoara Avde Hume ovim riječima:

“Avdo Humo i Rodoljub Čolaković, vodeće su ličnosti u izgradnji BiH kao federalne jedinice kojima bi još mogli dodati Hasana Brkića, Veselina Maslašu, Đuru Pucara, Hamdiju Čemerlića…

Oni su imali ono što drugi nisu imali, a to su:

– golemo predratno revolucionarno iskustvo

– veliku intelektualnu moć i snagu koju su stvaralački ugradili u sve glavne dokumente AVNOJ i ZAVNOBIH-a

– oni su imali veliko i bezgranično Titovo povjerenje.

Marko A. Hoare britanski povjesničar istaknuo je kako je memoarsko štivo Avde Hume vrelo hitorijskih činjenica i neponovljiv opis događaja kojima su obnovljeni temelji državnosti BiH. On je na bazi svojih istraživanja potvrdio “Sada je konačno jasno kako su Tito, Avdo Humo i Rodoljub Čolaković svojom političkom vizijom i borbom omogućili da BiH postane republika, a ne autonomna pokrajina kako su mislili najviši komunistički čelnici toga vremena Đilas i Pijade”.

Promocija djela “Moja Generacija” Mostarca Avde Hume, intelektualnog oca BiH, složene i bogate ličnosti naše povijesti, bio je jedan izuzetan i svečan događaj za Bosnu i Hercegovinu koji nastao kao hrabar, smion odgovor jedne zrele grupe intelektualaca na rastuće pritiske rastakanja samobitnosti BiH.

Odgovore koje smo čuli kroz “Moju Generaciju” je polifonijsko svjedočanstvo o drami kroz koju i danas prolazi Bosna i Hercegovina.

Razlika je u tome što ova stvarnost drame nije više nužno samo bosanskohercegovačka.

 

 

 

Fuad Đidić
Autor 2.3.2020. u 09:28

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija