90. rođendan Ane Frank: „Rijetko šta dojmi djecu tako intenzivno“

Lea Struckmeier - tagesschau.de
Autor/ica 28.6.2019. u 23:22

90. rođendan Ane Frank: „Rijetko šta dojmi djecu tako intenzivno“

Foto: Anne Frank house

Danas (12.6.2019.) bi Ani Frank bilo 90 godina, međutim nju su ubili nacisti. Njen život, smrt i dnevnik simboliziraju opasnosti od diskriminacije, rasizma i antisemitizma i do danas nisu ništa izgubili na važnosti.

Piše Lea Struckmeier za tagesschau.de
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Udisanje svježeg vazduha, zraci sunca na licu, kiša na koži – dvije godine Ana Frank nije osjetila ništa od toga. Svoj posljednji rođendan, petnaesti, provodi zatvorena u 50 kvadratnih metara velikoj stražnjoj kući u Prinsengracht 263 u Amsterdamu. Od 1942. do 1944. tamo se pred nacistima sakrila porodica Frank zajedno sa porodicom van Pels i jevrejskim zubarom Fritzom Pfefferom.

Dnevnik koji je ona pisala na svoju izmišljenoj prijateljicu “Kitty”, spada u najčitanije knjige na svijetu. Do danas je objavljeno 35 miliona primjeraka na 70 jezika. Ana Frank je  simbol nehumanosti nacionalsocijalizma i genocid nad Jevrejima.

Ana Frank

Stalno mjesto u školama

Zbog toga imaju Ana Frank i njen dnevnik stalno mjesto u njemačkim školama, kaže Heinz-Peter Meidinger, predsjednik njemačkog saveza učitelja i direktor gimnazije Robert Koch u Deggendorfu. Ana Frank se danas ne izučava samo u nastavi istorije nego i u predmetima njemači jezik, religija i etika.

Mnogi dijelovi nastave o nacionalsocijalizmu izazivaju jake osjećaje kod učenika – kao posjeta nekadašnjim koncentracionim logorima. Međutim, uvijek su osobne sudbine kao ova od Ane Frank te koje učenike najviše imresioniraju.

Za mnoge učenike su dnevnički zapisi Ane Frank prvi izvještaji suvremenika o genocidu nad Jevrejima sa kojima dolaze u dodir. „Jedva da ima nešto što tako intenzivno utiče na djecu kao što je dnevnik Ane Frank“, kaže Meidinger. Upravo zato njeno djelo zadržava svoju relevantnost. Dnevnik Ane Frank izgleda kao izvještaj suvremenika koji je nadživio vrijeme, smatra direktor škole.

Meidinger, foto Stefan Kuhn

 „Ana Frank opisuje u svome dnevniku mnogo toga što je svako od nas doživio. Svakodnevnica, pubertet. […] Mnogo toga iz dnevnika radi svako od nas.“ Osim toga zbog svoje mladalačke dobi  ona ima veliki idnetifikacioni potencijal za učenike.

Ne samo žrtva, nego čovjek

Za profesora Andreasa Körbera, voditelja radnog područja didaktika istorije na univerzitetu Hamburg istorija Ane Frank i njen dnevnik nisu sa godina izgubili na značaju. Ana Frank stoji kao „konkretna osoba“ za milione žrtava nacionalsocijalizma. Uprkos tomu upravo je važno da se ona ne shvata samo kao žrtva, nego „da se posmatra kao čovjek i da se shvate njeni pogledi, perspektive i nadanja“. Dnevnik Ane Frank je za to idealan jer omogućava identifikaciju sa njom. „Može se predstaviti kako je to za nju moralo biti“.

Međutim, istorija Ane Frank nije samo dio kulture sjećanja nego i opomena. Njen dnevnik nudi „uvid u poslijedice političkog djelovanja i nehumanog ponašanja“, kaže Körber. To je upravo danas aktuelno, „jer opet postoje antisemitističke i desničarske tendencije“.

Više antisemitizma

Savezna kriminalistička služba zabilježila je prošle godine 1799 antisemitističkih kaznenih i djela nasilja. Skoro 20 posto više nego 2017. godine. U vremenu kada su „Židov“ i „žrtva“ psovke u njemačkim školskim dvorištima istorija Ane Frank razvija novu relevantnost, kaže Körber.

Za didaktičara 90-i rođendan Ane Frank je povod da se pogleda na skalu vrijednosti mladih. Prije svega pošto danas u školama sjede mladi ljudi koji su nedavno morali bježati od rata i progona. Njihova iskustva su djelomično bliska onome što je Ana Frank doživjela prije 74 godine. Time se aktuelno mijenja debata o dnevniku Ane Frank i njegovom značenju.

„Nije dovoljno samo čitati“

Istorija Ane Frank se u školi stalno obrađuje ali za učenike je danas potrebno za to nešto više nego samo dnevnik. Jer novi način korištenja medija zahtjeva i novi način polemike. Istorija Ane Frank je već dest puta filmovana. WDR će povodom 90. rođendana napraviti “Augmented Reality”-App u kome će njene suvremenice, sa kojima je bila sprijateljena, pričati o njenoj istoriji.

Naučnik  Körber gleda kritički na takva virtualna pripovjedanja o istoriji Ane Frank i mišljenja je da bi se dnevnik trebao čitati u originalu. To je istorijski izvor a ne pripovjetka. Uprkos tomu samo čitanje nije dovoljno. „Učenici se moraju individualno baviti dnevnikom“, kaže on.

Predsjednik udruženja učitelja Meininger nasuprot tomu podupire upotrebu digitalnih nastavnih materijala da bi se prenijela istorija Ane Frank. On sumnja da je danas samo njen tekst dovoljan za razumjevanje učenika. Dnevnik ne bi mogao djelovati sam za sebe nego je potrebna obazriva pratnja učitelja.

Dnevnik

Svake godine dnevnik Ane Frank pročitaju hiljade učenika na nastavi. Pritom to nije samo dnevnik jedne mlade djevojke, nego prije svega istorijski izvor i literarno djelo. Da je Ana Frank danas doživjela 90 godina mogla bi vjerovatno za sobom imati mnogo daljih djela. Jer tada u stražnjoj kući njen san je bio da postane spisateljica ili novinarka.

12.6.2019.

tagesschau.de

Lea Struckmeier - tagesschau.de
Autor/ica 28.6.2019. u 23:22