Bajtalov obračun sa neofašizmom
Povezani članci
- OTVORENA ANTIFAŠISTIČKA KNJIŽNICA U SPLITU: Smrt fašizmu, sloboda naslovu!
- Darko Cvijetić: To nije svijet. To je tišina koja plače
- Neprocjenjiva bosanska blaga
- GAZMEND ÇITAKU – Gospodin albanske kulture u Crnoj Gori
- Danis Tanović: Vraćam se na Berlinale s malo veselijom temom
- Pavle Stanišić: ZVIJEZDA NAD PONOROM
U izdanju Rabic-a iz Sarajeva, upravo je izišla nova knjiga jednog od najutjecajnijih filozofa u regiji, sociologa, psihologa, te političkog analitičara, prof.dr. Esada Bajtala: Neofašizam u etno-fraku.
Baviti se fašizmom i fašisoidnim tendencijama naše stvarnosti, i njene dijalektički kompleksne pojavnosti (ur-fašizam može se javiti pod najnevinijim maskama), zahtjevan je deskriptivno-analitički momenat, čije metodološko klatno dodiruje rubove nominalno različitih, pa čak i ideološki oprečnih stvarnosti. Fašizam je, kako ga vidi vođa katoličke narodne stranke Popolari, L. Sturco (Luigi Sturzo 1871–1959), “desni boljševizam”, a boljševizam “lijevi fašizam”. Dodirna, zajednička tačka oba režima, bila bi “rigorozno odbijanje parlamentarne demokratije”. To odbijanje je komparativno indikativan momenat uporediv sa današnjom bh. situacijom u kojoj stranačke četvorke ili šestorke, svojim kafanskim sijelima, praktično derogiraju i dokidaju izvorno-demokratsku zadaću bh. parlamenta svodeći ga na organ aminovanja stranačkih voluntarističko-interesnih nagodbi i sračunatih obmana javnosti.
Ono što povezuje tekstove ove knjige je pokušaj da se kontekstualno-logički i na konkretnim primjerima osvijetle različiti momenti fašizacije i manipulacije mase, te ubijanja demokratije i podrivanja elementarnih vrijednosti ljudskog zajedništva: čovjeka sa čovjekom, ljudi sa ljudima, naroda sa narodom. Sve se to odvija pod verbalnom krinkom zaštite tzv. “vitalnog nacionalnog interesa”. U suštini, radi se samo o frazetini iza koje se skrivaju lični interesi i moćni etno-prevaranti koji podanike zavedenog etnosa drže u ambijentu neviđenog poniženja: nezaposlenosti, gladi i siromaštva, koje ovu zemlju svrstaje među nekoliko “najbjednijih zemalja svijeta” i sa najnižom kupovnom moći u Evropi.